Vesti iz sveta

05.01.2015. 10:21

Beta

Autor: Nova Ekonomija

U EU nova uzbuna zbog Grčke

U Evropskoj uniji je nastala uzbuna zbog procene da bi stabilnost zone evra ponovo mogla biti uzdrmana.
Do novih turbulencija bi moglo da dođe ako se posle vanrednih grčkih izbora 25. januara vlasti približi levičarska stranka Siriza koja se suprotstavlja EU politici oštrog „stezanja kaiša“.
Ova sve popularnija grčka stranka smatra da se oštra štednja sprovodi na račun stanovništva da bi teškom krizom pogođena Grčka mogla da i dalje dobija finansijski “ pojas za spasavanje “ EU i Međunarodnog monetarnog fonda(MMF). 
Ali, Evropska komisija i uticajni nemački zvaničnici su upozorili da Grčka, koja je počela da pokazuje prve znake izlaska iz duboke krize, neće moći da i dalje dobija desetine milijardi evra pomoći ako ne nastavi štednju i strukturne reforme, a MMF je saopštio da sve pregovore o novoj tranši podrške odlaže za posle izbora. 
Siriza odbacuje neoliberalni model vladavine tržišta i kapitala i u prvi plan stavlja privredni rast i zapošljavanje, uz korišćenje javnih investicija, a suprotstavlja se programu daljeg osiromašenja stanovništva i kresanja budžetskog deficita s glavnim ciljem, kako smatra, da se otplaćuju dugovi svetskim poveriocima. 
Ova grčka stranka levice koja na izborima može dobiti blizu 30 odsto glasova, kaže da je višegodišnji program EU i MMF-a razorio grčku privredu i mnoge stanovnike gurnuo u bedu, kao da je bio rat.
I zato traži da se takođe Grčkoj otpišu dve trećine od 150 milijardi dugova, koji predstavljaju 175 odsto BDP-a, a ostatak reprogramira i počne da otplaćuje tek kad krenu privredni rast i zapošljavanje.Upravo kako je to učinjeno na međunarodnoj konferenciji 1953-e u Londonu, kad je posleratnoj Nemačkoj otpisan najveći deo ogromnog duga od 200 odsto BDP-a, uz klauzulu da će preostale dugove početi da otplaćuje tek kad to omogući priliv iz ekonomskog i rasta BDP-a. 
Siriza smatra da bi, poput Maršalovog plana svojevremeno za Nemačku i druge zemlje posle II svetskog rata, i za Grčku i druge krizom pogođene članice EU sad trebalo pokrenuti “ evropski Nju dil “ uz velike javne radove. 
U Grčkoj i drugim članicama EU se ukazuje i na činjenicu da su i sami glavni ekonomisti MMF-a priznali da je primenjeno previše oštro stezanje kaiša ugušilo proizvodnju, a povećalo nezaposlenost i siromaštvo. 
Profesor evropske politike na Univerzitetu u Atini Panajotic Joakimidis upozorava da Cipras predlaže socijalni program od 13,5 milijardi evra, a državne blagajne su prazne dok je istovremeno jako teško zamisliti da bi francuski ili nemački građani pristali da plate otpisivanje većine grčkih dugova, čiji su poverioci njihove države i evropske institucije. 
Ali, levičarske i snage i stranke u zemljama EU, koje se suprotstavljaju neoliberalnom modelu transnacionalne vladavine tržišta i finansijskih centara moći, se nadaju da bi uspon Sirize u Grčkoj mogao doneti dah “ demokratske revolucije „, oslonjene i na htenja naroda. 
Odnosno da to podstakne nužan preokret u političko-ekonomskoj filozofiji i praksi radi trajnije stabilizacije i privrednog rasta još uvek rovite cele EU, na šta ukazuju neki vrlo ugledni komentatori i ekonomisti, poput Tonija Barbera u Fajnenšel tajmsu i “ ekonomiste 2014-e godine “ u Evropi i SAD, Francuza Tome Piketija. 
Program stezanja kaiša su kao uslov za drugu tranšu finansijske podrške od ukupno 240 milijardi evra Grčkoj, članici evrozone, postavili Evropska unija i Međunarodni monetarni fond(MMF). 
A, kako se primećuje, vrlo tvrdoj politici kresanja budžetskih deficita i dugova, uz strukturne reforme, se opiru i vide je kao previše naglu i neke vrlo moćne članice EU, koje uopšte nisu u situaciji da traže finansijski pojas za spasavanje kao što su Francuska i Italija. 
Reč je o politici koju pre svega zastupa Nemačka jer je, na osnovu sopstvenog i iskustva još nekih bogatih članica Unije, uverena da se samo trošenjem onog što se zaradi i strukturnim reformama može dostići ekonomska konkurentnost i zdrava privreda. 
Iako je opšta procena da Siriza i njen ne samo u Grčkoj popularni vođa Aleksis Cipras, koga je primio i papa Franja s porukom da „banke ne smeju biti važnije od ljudi“, teško može sastaviti parlamentarnu većinu za formiranje vlade, vidljiva je uzrujanost institucija i vlada EU, kao i MMF-a. 
MMF je saopštio da obustavlja pregovore s Atinom o novoj tranši pomoći bez koje grčka vlada ne može platiti dospele dugove i došla bi na rub državnog bankrota. 
Cipras je ublažio prvobitne oštre stavove, više ne traži izlazak Grčke iz evra i napuštanje članstva u NATO-u, stupio je u kontakt s međunarodnim investitorima i finansijskim središtima u Londonu i Frankfurtu da bi razvejao, kako kaže, “ velike laži u predizbornoj kampanji“. 
Evropska komisija i uticajni nemački ministar finansija Volgfgang Ssojble su, međutim, upozorili da bi jako teško bilo da se i dalje pomaže Grčkoj ako bi nova vlada posle izbora zaustavila strukturne reforme i štednju, naglasivši da Atina mora poštovati potpisane sporazume. 
Mihael Fuks, visoki funkcioner u stranci CDU nemacke kancelarke Angele Merkel je to isto poručio, naglasivši da su “ prošla vremena kada smo morali da(zbog evra) spasavamo Grcku, vise nema mogućnosti za politicke ucene „. 
Odlazeći grčki premijer Antonis Samaras, čelnik stranke Nova demokratija koja vlada u koaliciji sa socijalistima PASOK-a, je izrazio uverenje da će na izborima ipak vladajuća koalicija dobiti prednost, upozorivši da u protivnom preti opasnost daleko dublje krize i odlazak Grčke iz evrozone. 
Vrednosti na berzi u Atini su pale za 7 odsto samo za jedan dan, kamate na grčke državne obveznice skočile na blizu 10 odsto, skoro kao u doba najveće krize 2010-e. 
A Grčka je, napomenuo je Samaras, posle šest godina pada bruto domaćeg proizvoda(BDP) i teške socijalne krize, upravo prošle godine došla blizu uravnoteženja budžeta i prvog malog rasta proizvodnje i BDP-a. Ipak, uznemirenost Brisela, evropskih prestonica i MMF-a, svedoči o tome da nije reč samo o grčkom problemu u Evropi, već o problemu EU.
„To je gore od komunizma,potpuni haos „, upozorava Jerg Sponer analitičar Kapital grupe , jednog od najvećih penzionih fondova na svetu, osvrćući se na program Sirize o otvaranju tristo hiljada novih radnih mesta, povećanju minimalne plate, velikim socijalnim davanjima, snižavanju PDV-a za struju i ulje za grejanje, a sve to 
mahom parama iz budžeta. 
Krišna Memani, šef odeljenja za investicije Openhajmer fondova, smatra da bi Grčka mogla načeti dogmu stezanja kaiša, koja je u Evropi kontraproduktivna , dok komentator Fajnenšel tajmsa Barber sve stavlja u mnogo dalekosežniji kontekst i naglašava da “ vlast u savremenom svetu više počiva na biznisu i finansijskim interesima nego na izabranim političarima „. 
“ Treba zaustaviti politiku stezanja kaiša i ulagati daleko više u obrazovanje da bi Evropa povratila rast „, predočava francuski ekonomista Piketi, koji je izazvao ogromnu pažnju analizom Kapital u 21-om veku , kojom dokazuje da sve veće razlike između bogatih i siromašnih guše proizvodnju i rast BDP-a. 
Piketi smatra da je zato nužna neka vrsta “ demokratskog preokreta, jer napetost u Evropi već ove godine može gurnuti zemlje EU u jednu od tri situacije :novu zabrinjavajuću finansijsku krizu, opasno jačanje krajnje desnice ili političko prodrmavanje s levice, a to su grčka Siriza, španska stranka Podemos, Italijanska demokratska stranka i ono što je ostalo od francuskih socijalista „. 
“ Šta biste vi od toga želeli ? Ja bih ovo treće „, zaključuje Piketi.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.