Vesti iz zemlje

24.11.2022. 12:09

Nova ekonomija

Autor: Nova ekonomija

Čistimo divlje deponije, ali im đubre uredno i vraćamo

Foto: Nova ekonomija

Divlja deponija u beogradskom naselju Mirijevo

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), saopštila je da je količina otpada koji se prikuplja na pravilan način, od 2016. do 2021. godine, porasla sa 14 na 42 odsto.  Ipak, prema njihovoj analizi od 1.170 očišćenih divljih deponija, na 987 lokacija ponovo se vratilo odlaganje otpada.

Kako je na NALED-ovoj (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj) konferenciji o upravljanu otpadom rekla pomoćnica direktora SEPE Tamara Perunović Ćulić, potrebna je dobra pokrivenost i kapaciteti za pružanje usluga, kao što su sakupljanje, transport i sanitarno odlaganje otpada.

Čak 85 odsto komunalnog otpada završava na deponijama, kojih u Srbiji ima više od 3.000.

Kako kažu u NALED-ovom Saveza za zaštitu životne sredine, treba u potpunosti da se razvije sistem primarne selekcije, otpada, odnosno kultura razdvajanja otpada u domovima.

„To će postići kroz bolju saradnju sa lokalnim samoupravama i postavljanje više reciklažnih kontejnera, kako bi građanima ponudili izbor za zdravije okruženje, najavila je Bojana Perić“, nova predsednica tog Saveza.

Sud naložio EPS-u da smanji zagađenje iz termoelektrana

Masovnija reciklaža, izgradnja infrastrukture, uvođenje depozitnog sistema za ambalažni otpad i usvajanje Programa razvoja cirkularne ekonomije, kao osnove za rešavanje ekoloških problema, glavni su prioriteti NALED-a.

Kako se dodaje, ta organizacija će predložiti i unapređenje politike naplate eko taksi i naknada, sa ciljem da se smanji zagađenja vazduha.

Kako se ocenjuje, trenutni iznosi ne podstiču velike zagađivače da smanje štetne emisije gasova i nisu srazmerni količini zagađenja.

Dodaje se da su nam potrebnije i čistije reke, a rešenje za to vidi se u strožijim nadzorima preduzeća koja otpadne vode ispuštaju direktno u reke i jezera, bez prethodne obrade.

Kako bi Srbija dostigla razvijene evropske zemlje i ispunila zahteve EU, neophodno je da uloži više od 10 milijardi evra u očuvanje životne sredine, od čega oko tri milijarde samo u infrastrukturu za reciklažu otpada.

Državna sekretarka Ministarstva za zaštitu životne sredine Sandra Dokić najavila je da će krajem ove ili početkom sledeće godine biti usvojene izmene Zakona o upravljanju otpadom i početi izgradnja novih regionalnih centara.

„Uvođenje depozitnog sistema, takođe, će naći mesto na našoj agendi, ali ovoj temi moramo pristupiti jako ozbiljno da se ne bi desilo da narušimo sistem koji smo počeli da gradimo i koji ima perspektivu“, izjavila je Dokić.

Podseća se da su uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, izrađeni su vodiči i kriterijumi za nabavke javne rasvete, izgradnje puteva, zgrada, kancelarijskog materijala i električnih vozila u javnom prevozu.

Za zaštitu životne sredine trošimo jedan odsto BDP-a

NOVO RUKOVODSTVO

Članovi NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine izabrali su novo rukovodstvo tog tela.

Naredne dve godine vodiće ga Bojana Perić, direktorka Ekostar Pak.

Potpredsednici u novom sazivu biće Nebojša Grbušić, direktor kompanije Veolia Water Solutions & Technologies, Tisa Čaušević, menadžerka za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC i Dragan Rajković, direktor održivog razvoja u kompaniji Tetra Pak.

„Ekologija jeste političko pitanje, od toga ne treba bežati“

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.