Vesti iz zemlje

20.06.2023. 20:07

Eumogućnosti

Autor: Čedomir Savković

EU pomaže očuvanje gastronomskog nasleđa Srbije

Foto: Nova ekonomija

Ariljska malina, sir sa planine Zlatar, begečka šargarepa, futoški kupus, samo su neka od gastronomskih nasleđa Srbije. Kako bi se očuvale kulturno-istorijske vrednosti i znanje nasleđeno od predaka važno je da se ti proizvodi zaštite i označe.

Ariljska malina nadaleko je poznata, a begečka šargarepa nedavno je krenula da osvaja svet. Futoški kupus uzgaja se od 16. veka u Vojvodini, a nema dobrog veselja bez sremskog kulena i sira sa Zlatara, kažu u Udruženju Original Srbija.

U tome može da pomogne oznaka geografskog porekla, koja garantuje da je proizvod nastao od tačno određene sirovine, po određenoj recepturi i na određenom području. Tako se štiti ime proizvoda, jer oznaka predstavlja dobrovoljni standard kvaliteta na svim nivoima.

Kako bi potrošači prepoznali ovakve proizvode na tržištu, potrebno je korišćenje nacionalnog žiga, odnosno logotipa koji će biti prepoznatljiv građanima.

„To znači i potencijal za izvoz na tržište Evropske unije, budući da bi tako tradicionalni proizvodi iz Srbije imali istu oznaku kvaliteta kao originalna grčka feta, italijanski parmezan, španska Iberiko pršuta ili Paški sir“, kaže Vuk Vujačić iz udruženja Original Srbija.

Original Srbija je organizacija civilnog društva koja okuplja udruženja proizvođača proizvoda sa oznakom geografskog porekla i zagovaraju rešenja koja će dovesti do regulacije ove oblasti.

Njihovi aktivni napori usmereni su, između ostalog, i ka regulisanju nacionalnog logotipa. Za sve to su dobili podršku kroz projekat „Dijalog promena“ čiji je cilj uspostavljanje dijaloga između civilnog i javnog sektora, a koji podržava Evropska unija.

Voćari rešili da stanu na put „lažnoj ariljskoj malini“

Sertifikat bi trebalo da bude rezervisan samo za one proizvođače koji poštuju propisane procedure, i njih bi, kažu u udruženju Original Srbija, trebalo adekvatno pravno zaštititi. Tako se od nelojalne konkurencije štite prozvođači, a potrošači mogu da budu sigurni da imaju kvalitetan proizvod.

Uz to, regulativa doprinosi i ekonomskoj održivosti ruralnih sredina, kao i očuvanju srpskog kulturnog nasleđa.

Nacionalni žig, Original Srbija i projekat Dijalog promena predstavljaju samo jedan – vrlo ukusan, dodaćemo – primer organizovanja civilnog društva u oblasti javnih politika.

Evropska unija je kako se dodaje, tu da omogući građanima i građankama Srbije da se aktivno bave svim temama koje su im od značaja i grade društvo po svojoj meri.

Više informacija o mogućnostima koje se pružaju neformalnim grupama, organizacijama civilnog društva i medijima može se naći na portalu EUmogućnosti.

Ariljski malinari: Moramo da iskoristimo IPARD fondove

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.