I Sretenjski ustav govorio o zaštiti prirode

Osim građanskih prava, slobode veroispovesti i zabrane robovlasništva, Sretenjski ustav govorio je i o uživanju u prirodi i javnom dobru, piše portal Klima 101 povodom današnjeg praznika.

„I seoske šume i gora dosadašnji alija jesu obštenarodno dobro; sav narod ima pravo, uživati ji. Niti ima Praviteljstvo, nit’ ikakav Starješina, ni činovnik, ni trgovac, ni seljanin, nit’ ikakav Srbin prava, zagrađivati ji ili zabranjivati Srbima iz drugi sela i okružija, da ji ne uživaju.”
Ustav Knjažestva Srbije („Sretenjski”, 1835), član 129

Napisao ga je Dimitrije Davidović, jedan od vodećih prosvetitelja tadašnje Srbije. Svojim liberalnim načelima i zaštitama izazvao je buru negodovanja u Istanbulu, Moskvi i u drugim delovima Evrope.

Bio je ukinut posle samo 55 dana (od kojih je 41 proveo – suspendovan).

Ustav Knjažestva Srbije iz 1835. godine, danas zapamćen kao Sretenjski zbog datuma kada je proklamovan na Kneževim livadama u Kragujevcu, po mnogo čemu iskače iz političke realnosti Srbije u prvoj polovini 19. veka.

A čitajući njegove redove, nailazimo i na citirani član 129, u kojem čitamo i ideje kao što su „obštenarodno dobro”, ili zabrana zagrađivanja seoskih šuma i gora.

Iako je kratko važio, Sretenjski ustav ipak je nadživeo svoje mnogobrojne protivnike (a među njima i tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića). A danas, kada proslavljamo njegovu 188. godišnjicu, u vreme kada investitorski urbanizam ugrožava javno zelenilo, komunalni i industrijski otpad uništavaju životnu sredinu a vazdušno zagađenje česticama PM 2,5 ubija 10.000 ljudi svake godine, treba se podsetiti i te važne činjenice.

Naime, iako je Sretenjski ustav važio tek 14 dana, ideja zaštite životne sredine je u domaćem zakonodavstvu stara gotovo dva veka.

Zašto ekološke organizacije zaobilaze Zlatibor?