Srbija

14.09.2018. 12:11

Blic

Autor: #AgencyReport18

Izveštaj američkog Kongresa o Srbiji: Moguće odlaganje ulaska u EU zbog Kosova, Rusija omča oko vrata Srbiji

Srbija

14.09.2018. 12:11

Američki zvaničnici na Srbiju gledaju kao na strateški ključnu zemlju Balkana i potencijalnog pokretača ekonomskog razvoja u regionu. Ipak, u izveštaju „Pozadina i odnosi sa SAD“, koji je napravila Istraživačka služba američkog Kongresa, provejava i zaključak da bi Srbiji u evroatlanskim integracijama veliku omču oko vrata mogla da napravi Rusija, piše Blic.

Sudeći po nazivu, izveštaj je trebalo da se bazira na odnosima Srbije i Amerike, ali je veliki prostor dat analizi odnosa sa Rusijom, ali i Kosovom i EU. Ipak, u svakoj od analiza, bilo da je reč o onim sa SAD-om, Kosovom ili EU, pominje se uticaj zvanične Moskve.

U ovom trenutku najveću glavobolju im zadaju izveštaji koji dolaze iz Beograda, a u kojima se navodi da je Srbija zainteresovana za kupovinu ruskog vazdušnog odbrambenog sistema (verovatno misle na raketni sistem S-300, prim.aut), kao i moguće otvaranje centra za popravku ruskih helikoptera. I dok bi kupovinom naoružanja, zaključuje se u izveštaju, došlo do podizanja tenzija sa susednim državama i pokretanja trke u naoružanju u regionu, po mišljenju američkih analitičara otvaranje centra za ruske helikoptere bilo bi ravno otvaranju ruske vojne baze na srpskoj teritoriji.

Inače, nije poznato da država Srbija ima nameru da otvori centar u kojem bi se remontovali helikopteri iz Rusije. Želju za tim, ali još pre skoro dve godine, izrazio je Dmitrij Rogozin, tada potpredsednik ruske vlade.

– Mi bismo hteli da u Srbiji postoji međunarodni, ili barem regionalni servisni centar za popravku helikoptera ruske, sovjetske proizvodnje. Bez obzira kakvih – vojnih, civilnih… – naveo je Rogozin, nakon čega se o tome, bar ne javno, nije razgovaralo.

Neizbežna tema za Amerikance je i Ruski humanitarni centar u Nišu, koji je takođe pomenut u izveštaju Kongresa. U njemu piše da njegov rad izaziva zabrinutost u SAD-u i EU, jer Moskva kroz Centar suptilno sprovodi obaveštajne i vojne operacije pod okriljem Kremlja, kao i da špijunira SAD. U tom dokumentu se podseća da se Ruski centar nalazi na lokaciji koja je relativno blizu NATO mirovnim snagama na Kosovu.

SAD se oštro protivi zahtevu iz Rusije da se da imunitet zaposlenima u tom centru, uz podsećanje da su američki zvaničnici upozorili Srbiju da ozbiljno razmisli da li će im izaći u susret. U izveštaju se pominje i da su ruski agenti u Srbiji sprovodili obaveštajne operacije i da su bili stacionirani u Beogradu.

Vojne vežbe i sa NATO i sa ruskom vojskom

U delu izveštaja koji je posvećen analizi odnosa Srbije i Ruske Federacije piše i da Moskva navodno podržava nekoliko srpskih partija – politički i finansijski, kao i da su 2016. tri srpske stranke – DSS, Dveri i SNP potpisali deklaraciju sa Jedinstvenom Rusijom, čiji je predsednik Vladimir Putin.

U izveštaju se ističe da su srpske snage učestvovale u 13 vojnih vežbi sa članicama Alijanse i sedam sa američkim snagama. Istovremeno, dodaje se, Vojska Srbije održavala je vojne vežbe i sa ruskom, uključujući dve sa ruskim i beloruskim snagama 2017.

Srbija plaća 900 miliona evra spoljnog duga Kosova

U delu u kojem se analiziraju odnosi Srbije sa Kosovom podseća se na političke prilike od devedesetih do danas, sukobi, etnička čišćenja, tok pregovora Beograda i Prištine, ali i voz sa natpisom „Kosovo je Srbija“, koji je „zaustavljen pre prelaska granice“.

U izveštaju se konstatuje da Srbija i dalje isplaćuje 900 miliona evra ili oko milijardu dolara spoljnog duga Kosova Pariskom i Londonskom klubu, te EBRD, koji je nastao između 1970. i 1990, jer, kako piše, Srbija smatra da je njena „bivša“ pokrajina i dalje srpska teritorija.

Navodi se da i je uprkos tenzijama na liniji Beograd – Priština došlo do promena, pa je Priština dozvolila Aleksandru Vučiću da sprovodi kampanju za predsedničke izbore 2017. na Kosovu.

U izveštaju piše i da kosovska vlada nije očekivala da će Aleksandar Vučić priznati nezavisnost Kosova, ali se nadala da će napraviti ustupke, koji bi smanjili tenzije i relaksirali odnose Srbije sa EU. Verovalo se da će Beograd pronaći način da normalizuje odnose sa Prištinom bez eksplicitnog priznanja Kosova, što bi KiM omogućilo da se na primer učlani u UNESKO.

Iako su ranije na KiM odbacivali takvu ideju, u izveštaju se konstatuje da je Hašim Tači izašao sa predlogom „korekcije granica“.

Moguće odlaganje učlanjenja Srbije u EU

Izveštaj se bavi i rokovima u kojima bi Srbija mogla da uđe u EU. Citira se izjava predsednika EK Žan Klod Junkera da su Srbija i Crna Gora dva najranija kandidata za pridruživanje Uniji, te da bi mogle da postanu članice 2025. godine. Međutim, razlike oko rešavanja pitanja Kosova ceo proces bi mogle da uspore.

Napominje se i da je Srbija glavni kandidat za ulazak u EU, uprkos neslaganjima pojedinih zvaničnika sa njenom politikom prema Rusiji. U izveštaju se podseća da Srbija nije uvela sankcije prema Rusiji, što su u EU neki oštro kritikovali.

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.