Srbija

08.12.2021. 16:21

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Kako do ravnoteže između posla i porodičnog života?

Usvakoj fazi radnog ciklusa žena i muškarac se suočavaju sa izazovima kombinovanja radnih odnosa i roditeljstva, ovaj izazov mnogi mladi rešavajuodlaodlaganjem rađanja, a mnogi roditelji sa jednim detetom se ne odlučuju za drugo ili...

Foto: Fondacija Divac

Srbija

08.12.2021. 16:21

U svakoj fazi radnog ciklusa žene i muškarci se suočavaju sa izazovima kombinovanja posla i roditeljstva. Ovaj problem mnogi mladi rešavaju odlaganjem širenja porodice, a mnogi roditelji sa jednim detetom se ne odlučuju za drugo ili treće, zbog čega je neophodno da i na zakonskom nivou počenom da usklađujemo radne obaveze i roditeljstvo, ocenila je koautorka istraživanja „Usklađivanje rada i roditeljstva – poslodavci i zaposleni“ Gordana Bjelobrk

Ona je na panelu „Žene, diskriminacija i radna prava u Srbiji“ navela da uspostavljanje te ravnoteže povećava zadovoljstvo pojedinca, samim tim i produktivnost na poslu, a da se ravnomernije podela brige o deci između partnera pospešuje i rast ferilitet.

Rezultati istraživanja ukazuju da bi 90 odsto roditelja dalo prednost poslodavcu koji bi im omogućio fleksibilan raspored radnog vremena.

Ohrabrujuće je i da je svaki drugi poslodavac, koji za sada nije organizovao posao tako da roditelji sa malom decom mogu da imaju klizno radno vreme i rade od kuće, spreman da im ubuduće ponudi te opcije.

Takođe 71,4 odsto muškaraca se izjasnilo da je napredovalo u karijeri dok je imalo dete mlađeg školskog uzrasta (do 11 godina), nasuprot 37,5 odsto žena koje su mogle da se pohvale istim uspehom.

Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu Bojan Urdarević rekao je da je svrha priručnika „Usklađivanje rada i roditeljstva – poslodavci i zaposleni“ da se izvrši edukacija obe strane, da bi se one upoznale sa sopstvenim pravima i obavezama. 

On objašnjava kako poslodavci najbolje poznaju potrebe svojih zaposlenih i apeluje na njih da utvđenje mera koje bi uskladile porodični i radni život „nisu skupe i zahtevaju samo dobru volju poslodavaca“, naglašavajući da je dobar radnik teško zamenljiv, što brojne velike kompanije odavno prepoznaju.

Ostanak zaposlenog na radnom mestu ne zavisi samo od zarade već i od uslova rada, i neretko se dešava da se zaposleni odlučuju za posao koji im možda donosi manje novca, ali pruža sigurnije i povoljnije uslove rada dodaje on.

Urdrević je istakao i da u Zakonu o radu još od 2014. godine postoji član koji dozvoljava obavljanje poslova van prostorija poslodavca i obuhvata rad na daljinu i rad od kuće.

U brojnim kompanijama postoje inicijative za usklađivanje rada i porodičnog života.

Liderka za održivost kompanije IKEA Srbija Staša Stojkov Rošić ističe da je jedna o inicijativa koju je IKEA sprovodi isplaćivanje pune zarade majkama koje su na porodiljskom bolovanju, bez obzira na radni staž i visinu plate kao i povlastice u periodu povratka na posao.

One uključuju da prvih mesec dana majka može raditi 50 odsto radnog vremena i primarti pun iznos plate kao i mesec dana plaćeno za očeve kada se majka vrati na posao.

Ona takođe napominje saradnju sa Fondacijom Ana i Vlade Divac imaju u sprovođenju zajedničkog projekat usmerenog na podršku ekonomskog osnaživanja žena pod imenom „JA sam ODVAŽNA!“

Supervizorka za privlačenje i selekciju kadrova NELT grupe Ivana Idei Todorić dodaje da u ovoj kompaniji pored isplaćivanja pune zarade majkama tokom porodiljskog bolovanja postoje i beneficije prema kojima ona tokom drugog meseca od povratka na posao može se odliućiti da li će raditi puno radno vreme ili 80 odsto i primati 80 odsto plate, a postoje i razni bonusi i nagrade za decu zaposlenih koji upisuju 1. razred, parove koji se venčavaju i dobitak prvog deteta.

Panel „Žene, diskriminacija i radna prava u Srbiji“ je održan u okviru projekta „Jednaki – Ka rodnoj ravnopravnosti usklađivanjem radnog i porodičnog života zaposlenih“ koji realizuju Ministarstvo za brigu o pordici i Fondacija Ana i Vlade Divac, uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz program „Prava, jednakost i državljanstvo“.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.