Koji su argumenti protiv rudnika zlata u Žagubici?

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije tvrdi da Srbiji ne treba rudnik zlata na istražnom prostoru „Potaj čuka – Tisnica“ kod Žagubice. Kako naglašavaju, u Srbiji slabo poštuju zakoni o rudarstvu i zaštiti prirode, pa bi rudnik ugrozio staništa retkih ptica i doneo brojne druge probleme. 

„Građani imaju pravo na svoj stav povodom ovakvih opasnih projekata bez obzira na isplativost. U slučaju Žagubice stav većine javnosti i struke je jasan – protive se otvaranju rudnika koji najavljuje korišćenje cijanida u procesu prerade rude i zagađenja koje sa rudarenjem dolazi“, piše u saopštenju.

Kako se dodaje, do određenog zagađenja je već došlo masovnim istražnim radnjama, a istražni radovi se bez ikakve kontrole sprovode i dan danas, što je potrkepljeno dokumentacijom koju je ovo društvo nedavno prikupilo.

Krajem maja 2022. godine njihovi istraživači obilazili su područje predviđeno za otvaranje rudnika zlata zajedno sa lokalnim aktivistima, članovima Lovačkog udruženja Jovan Šerbanović.

Istražno područje budućeg rudnika na nekim mestima nalazi se na svega jedan kilomatar od uspostavljenih međunarodno značajnih područja za ptice, budućih takozvanih NATURA 2000 područja (Veliki krš i Stol, Homolje i Kučaj – Beljanica).

„Negativne posledice zagađenja i uništavanja staništa bi se osećala u sva tri (područja), a koja su već ugrožena postojećim rudnicima u okolini Bora i Majdanpeka“, kažu u tom društvu.

Južni rub područja planiranog za razvoj rudnika zauzima površinu koja je prethodno bila planirana za Nacionalni park Kučaj – Beljanica.

Kako se naglašava u Srbiji već ima primera kako su podzemne vode i vodoizvorišta zagađeni geološkim istraživanjima, iako se zaštita voda istovremeno predstavlja kao jedan od prioriteta.

„Javnosti nisu predstavljeni Studija procene uticaja na životnu sredinu za geološka istraživanja/otvaranje rudnika, niti Studija izvodljivosti, a tek je u planu da se plan otvaranja rudnika stavi na javni uvid“, kažu u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica.

Naglašavaju da je to područje do sada ornitološki, u smislu proučavnaja ptica, bilo slabo istraženo. 

„Prikupljeni podaci za 81 vrstu od kojih su čak 79 gnezdarice. Među njima 31 vrsta nalazi se na spisku Direktive o pticama, a 74 su zaštićene prema Bernskoj konvenciji, 67 vrsta strogo zaštićene, 13 zaštićene prema nacionalnom zakonodavstvu, dok se čest nalazi u Crvenoj knjizi ptica Srbije“, dodaje se u saopštenju.

Formiranje rudnika površinskih kopova, akumulacija sa otpadnim vodama punim teških metala u kraškom području predstavlja potencijalno dugoročnu opasnost za vodosnabdevanje.

Prema njihovom mišljenju, broj vrsta je sasvim sigurno znatno veći, kako gnezdarica, tako i prolaznica, zimovalica, što ćemo utvrđivati u narednom periodu.

Naglašavaju da bi rudnik ugrozio planinskog detlića, srednjeg detlića, sive žune, belovrate muharice, ćuka, jastreba i drugih.

Trenutno na tom prostoru traje proces zarastanja pašnjaka i obradivih površina u žbunje, odnosno suštinski u šumu.

Predložena teritorija od preko 2.000 hektara, na koliko bi se prostirao rudnik, ugrožavala bi već uspostavljena tri Međunarodno značajna područja za ptice: Veliki krš i Stol, Homolje i Kučaj – Beljanicu.

Kako se dodaje, važno je istaći da je opština Žagubica, na čijoj teritoriji bi se nalazio veći deo planiranog rudnika, uglavnom nije zagađena.

U društvu podsećaju da je zdrava životna sredina pre svega garantovana Ustavom Republike Srbije.

„Održivi razvoj bez velikih zagađivača je i dalje moguć u Žagubici, ali je nemoguć u opštinama Bor i Majdanpek zbog velikih rudarskih aktivnosti koje su izazvale regionalno zagađenje vazduha, zemljišta i vode“, piše u saopštenju.

Prema njihovim rečima, ukoliko država silom nametne otvaranje ovog rudnika to će, na primer, obesmisliti postojanje brendiranog Homoljskog meda, ali i svih drugih potencijala za ekološki, održivi razvoj tog kraja.

Nova ekonomija je prošle godini pisala o tome kako je ležište zlata kod Žagubice otkrila kanadska firma Avala resources koja je u sastavu kompanije Dundee Precious Metals. 

Predviđeno je da rudnik radi sedam godina.