Većina mera za pomoć proizvođačima pića zasniva na jačanju ugostiteljskog sektora, jer je nagli rast te industrije tokom 2019. godine prekinut zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, pišu Biznis i finansije. Primera radi, pivare su državi, između ostalog, predložile da se PDV ugostiteljima ograniči na 10 odsto.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), industrija pića je u 2019. godini porasla na 63,9 miliona evra, odnosno za 6,8 procenata, dok je prema podacima Privredne komore Srbije (PKS) za prvi kvartal ove godine samo u februaru industrijska proizvodnja pića porasla za 10,1 odsto.
Naglašava se i da je velika bila i prosečna zarada u tom sektoru, tačno 73.135 dinara, odnosno za 22,2 odsto veća od republičkog proseka.
Zbog pandemije doprinos tog sektora rastu ukupne industrije u prvoj polovini 2020. godine, prema izveštaju Ministarstva finansija, pao je za 0,3 odsto.
PIVARI URGIRAJU U IME UGOSTITELJA
Prema podacima istraživačke kuće „Nielsen“, prošle godine prodaja piva u prodavnicama bila je smanjena za 0,9 odsto, ali to nije dovelo do pada prihoda u pivarama, jer je vrednost prodaje porasla za 3,6 odsto (razlog je kupovina skupljih piva).
Prošle godine dobro su poslovali i ugostitelji, sa rastom prometa od 11,3 procenata, ali se 2020. za nekoliko meseci sve promenilo.
Udruženje pivara Srbije saopštilo je da je od marta do oktobra 2020. potrošnja piva u Srbiji pala za 10 odsto, zbog otkazivanja brojnih koncerata, fudbalskih utakmica i festivala, ali i ograničavanja rada ugostiteljskih objekata, dok je i pala potrošnja piva u EU, pa je pao izvoz za 15 odsto od marta do avgusta.
Pošto pivo godišnje donosi preko 3,5 procenata prihoda u budžet, pivari su izneli su Vladi predloge među kojima je i sniženje PDV-a za ugostiteljske objekte, zaustavljanje rasta akciza na to piće i subvencija za deo zakupa koji plaćaju ugostitelji.
U pregovorima sa Privrednom komorom Srbije predložili su i podsticaje za domaće poljoprivrednike zainteresovane za uzgoj hmelja, koji trenutno uglavnom uvozimo jer je domaća proizvodnja te žitarice uništena ratovima i tranzicijama.
Zatvaranje ugostiteljskih objekata je, ipak, najviše pogodilo male zanatske pivare, kojima je prodaja pala i do 90 odsto, dok su donekle manje gubitke beležile one sa razvijenom onlajn prodajom.
UNIJA POSLODAVACA ZADOVOLJNA KVOTAMA ZA UVOZ VINA IZ EUJAKA KONKURENCIJA
Proizvodnja vina je tokom prethodne finansijske krize gotovo prepolovljena, ali je uspela da se oporavi, što pokazuje i podatak da je sada registrovano 360 vinarija, što je 2,5 puta više nego pre deset godina.
Broj vinograda u zemlji raste, ali i dalje nedovoljno za potrebe vinara. Prema poslednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2018. je proizvedeno 10 odsto manje grožđa, ali je proizvedeno 29,1 miliona litara vina, što je za 24 odsto više nego u 2017.
To između ostalog ukazuje i na činjenicu da se značajan deo sirovina, čak 42 odsto, uvozio (izvoz vina prošle godine je vredeo 22,1 milion dolara, dok je uvoz bio preko 30 miliona dolara).
U januaru ove godine, vrednost izvoza je udvostručena u odnosu na isti period lane, a kao dodatni podstrek najavljena su državna ulaganja u razvoj vinogradarstva od 8,9 miliona evra, što je tri puta više nego prošle godine.
Naglašava se da je korona stigla pre te pomoći, pa je prema podacima Saveza vinogradara i vinara Srbije, u prvoj polovini 2020. prodaja vina na tržištu je opala za oko 50 odsto.
Tome je doprineo i rast uvoza jeftinog vina iz inostranstva, pa je vinarima preostalo da zatraže pomoć od države, koja im je obećala bespovratna sredstva, ali konkretniji detalji o podršci još nisu poznati.
MEDICINSKI ALKOHOL IZ VINARIJA
Ipak, nisu svi vinari bili podjednako pogođeni pandemijom, jer su neki od njih deo proizvodnje preusmerili na medicinski alkohol, za kojim je na početku pandemije vladala velika potražnja.
Tako je još u martu Republička direkcija za imovinu od kompanije „Navip“ preuzela oko 350.000 litara belog vina za destilaciju i preusmerila ga preduzeću „Vino Župa“ na preradu u alkohol jačine 75 posto.
Domaća industrija mineralnih voda je u prvoj polovini godine beležila pad od 10 odsto, dok za sada nema aktuelnih podataka o prodaji sokova tokom pandemije.