Vesti iz zemlje

30.11.2022. 10:51

Autor: Katarina Baletić

I novi Zakon o sezoncima bi uvećao rad na crno i smanjio radna prava

Gradjevinski radnici Foto: Pixabay

Ukoliko Srbija usvoji trenutni nacrt zakona o sezonskom radu, veći broj zaposlenih će iz relativno sigurnog radnog odnosa preći u režim rada mimo propisa („na crno“), koji vodi ekstremnoj eksploataciji, ocenio je ekspert za radna prava Mario Reljanović u razgovoru za portal Nezavisnost.org.

Godinu dana posle prvobitne verzije „Nacrta zakona o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla u određenim delatnostima”, Vlada Srbije je nakon kritika domaćih i međunarodnih organizacija izašla sa novim propisom  izmenjenog naziva – „Nacrt zakona o zapošljavanju u sezonskim i drugim povremenim poslovima u određenim industrijama”.

Reljanović smatra da je reč „o još jednom neustavnom i pogubnom zakonu“, kome se protive sindikati, organizacije civilnog društva i deo stručne javnosti.

„Ne samo da se ovim zakonom ne vrši harmonizacija sa pravnim tekovinama EU, već se stvara još jedan u nizu oblika rada koje države Unije, kao ni sama EU, ne poznaju. Treći razlog je veoma konkretan – ovim zakonom će veći broj zaposlenih ostati bez zaposlenja, odnosno preći iz koliko-toliko sigurnog režima rada u radnom odnosu, u režim rada van radnog odnosa koji jasno vodi ekstremnoj radnoj eksploataciji. Najzad, četvrti veoma važan razlog je da se njime širom otvaraju mogućnosti nesmetane trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije u Srbiji“, kazao je Reljanović.

U nacrtu zakona je izmenjeno nekoliko stvari, počev od njegovog naziva, ali da deo kritikovanih stavki i dalje nije pojašnjen, kaže Reljnović.

„Nije međutim ni sada jasno čemu bi ovaj zakon služio, zašto je važno da ga usvojimo i zašto nije dovoljno izvršiti izmene Zakona o radu da bi se sprovela (navodna) ideja smanjenja neformalnog rada kroz donošenje zakona, već je potrebno usvojiti ovaj novi tekst. Ostale izmene su kozmetičke. Sistem prijave stranih radnika je uspostavljen naknadnim izmenama ali nije dovoljan. Pojedina prava koja su data radnicima su nedovoljna i/ili neprimenjiva, kao što je tragikomična odredba o pravu na sindikalno organizovanje“, objašnjava on.

Reljanović ističe da i u novom nacrtu zakona sezonski rad ostaje van radnog odnosa, suprotno preporuci Međunarodne organizacije rada (MOR).

„Nije prihvaćena ni molba MOR-a da se izbaci, ili makar bliže precizira konfuzna odredba o tome da se pod ovim radom neće smatrati lica koja poslodavcu pomažu povremeno i bez naknade, pa su kao primer navedeni rodbina, susedi, komšije i prijatelji – ona će sigurno dovesti do zloupotreba„, kaže on.

Radnicima iz Bangladeša, Vijetnama i Gvatemale biće olakšan dolazak u Srbiju

I dalje nema nikakve garancije da neće doći do trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije, jer je sistem ‘registracije’ boravka stranaca koji je naknadno uveden ovim nacrtom nedovoljno efikasan, kaže Reljanović.

„Ostala je i neshvatljiva odredba o usmenom ugovoru, koja je prisutna i u sadašnjem zakonu o sezonskom radu i koja je u praksi neprimenjiva, naročito kada je reč o kontroli sadržine ugovora“, upozorava.

On objašnjava da prema novom nacrtu zakona, sezonski radnik i dalje nema prava na uvećanu zaradu i plaćeno odsustvo, te da „nijedna odredba zakona nije izmenjena u pravcu povećanja troškova rada za poslodavca“.

Prema njegovim rečima, „to otkriva pravu svrhu donošenja ovog zakona, koja se krije u obezbeđivanju ekstremno jeftine i formalno obespravljene radne snage“.

„Ovi radnici neće uživati nikakvu pravnu zaštitu i smešni su pokušaji zakonopisaca da nas uvere u suprotno ponavljanjem deklarativnih odredbi iz drugih zakona. Radnici – sezonci neće moći da pokrenu radni spor i to je kraj njihove priče o zaštiti pred sudom. Istovremeno, oni nemaju niti jedno pravo u slučaju otkazivanja ugovora o radu koje bi mogli da ostvare kao zaposleni – to ih čini izuzetno ranjivim, a ucenjivački potencijal na strani poslodavca je ogroman“, kaže Reljanović.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.