Struja iz biomase: Energetska tranzicija uz očuvanje radnih mesta
Predstavnik komapnije E3 International Aleksandar Fragner, kaže da pored Srbije i Bosne i Hercegovine, o energetskim zasadima razmišlja i Severna Makedonija.Problem je kako dodaje što se te države stalno bore sa nezaposlenošću, pa se proizvodnjom biomase otvaraju nova radna mesta, a bivši rudari u rudnicima uglja dobijaju nove poslove.Biomasa koju Srbija sada dobija kako dodaje dolazi iz redovne oplodnje šuma i potrebne su joj dodatne količine. Kao prednsot korišćenja biomase navodi to što ona predstavlja stalni izvor energije, za razliku od vetra, solarnih i hidrosistema.Ocenjuje da bi dosta ljudi u Srbiji moglo da se bavi biomasom, ali država pre svega mora da favorizuje tu oblast i organizuje njen otkup. Pored toga treba urediti i odgovarajuće zakonske okvire.Energetske vrbe i trks kako dodaje mogu da se koriste i kao vetrozaštitni pojasevi kojih je nekada bilo u Vojvodini i koji su za razliku od drveća bezbedni pored puteva i železničkih pruga jer ublažavaju posledice saobraćajnih udesa. Pored toga štite njive od erozije vetra.Trenut ne postoji regist rasadnik za sadnice, to nije problem da se dobije, koris vrbe švedskog dobavljača.Vetrozaštitni pojasevi u starim zakonima, pomalo sečeno, toga više nema, brzorastuće sorte pogodne za zaštitu od erozije vetra, u zonama puteva i železnice.Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže da su zaposleni u RFB Kolubara ranije bili skeptični prema podizanju energetskih zasada na bivšim kopovima, ali su se kako dodaje stvari u tom pogledu sada dosta promenile.Podsetio je da je Srbija pojačala svoje geotermalne izvore energije, vetroparkove i solarne izvore, ali je ocenio da su to za sada samo simbolične vrednosti. Srbija inače ima međunarodnu obavezu da 27% energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori u proizvodnj sada učestvuju sa oko 20%.Biomasa se u Srbiji trenutno dobija iz postojećih šuma, to je na skoro maksimumu. Svako dalje proširenje tih izvora ugrožava principre održivog gazdovanja šumama, pa je zato rešenje u podizanju bio-energetskih zasada, naglasio je Glavonjić.Rukovodilac sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine u RB Kolubara, Dragan Arsenijević podseća da je to preduzeće već rekultivisalo 700 hektara iskorišćenih rudnika koji se sada nalaze pod šumom. Kaže da se ugalj u posednje vreme sve teže kopa, jer se nalazi sve dublje u zemlji. "Pri tome nastaje velika količina zemlje, otktrivke, koja se odlaže na već iskorišćene rudnike i čuva se za dalje projekte u koje spadaju i energetski zasadi. Potrebno dosta zemljišta za vrbe i solarne panele."Objašnajva da to preduzeće može da ponudi 100 hektara bivših rudnika za energetske zasade, a 200 hektara može dodatno da se pripremi. Takođe, može da se obezbedi i zemljište za solarne panele."Radilo se dosta na tome, ali se to slabo prezentuje po medijima, grde nas kao zagađivače, ali niko ne pominje da imamo automatsku laboratoriju za ispitivanje čestica, buke, ti rezultati mogu onlajn da se prate", smatra predstavnik RB Kolubara.Arsenijević je ocenio da dosta aerozagađenja u Srbiji dolazi iz individualnih, kućnih ložišta, tokom grejne sezone. Na tri hektara RB Kolubara je zasadio vrbe, primile se 90%, bila je velika suša, ali navodnjavanje može da se reši podizanjem zasada pored reke Kolubare."Vrbe mogu da se mešaju sa ugljem i ta se smesa sagoreva u kotlovima. Tako će se smanjiti emisija štetnih gasova. Pored toga vrbe su hiperakumulatori teških metala."Predstavnik Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Nevad Ikanović kaže da je ta kompanija zalaže za mirnu tranziciju na obnovljive izvore energije kako bi taj proces bio što bezbolniji. BiH prema njegovim rečima trenutno ima oko 12.000 zaposlenih ljudi u sedam rudnika uglja. U toj tranziciji kako dodaje, odlučeno je da imovina rudnika uglja u BiH ne bude teret. Napominje da u toj zemlji oko 200 hektara bivših rudnika pogodno za solarne panele. Smanjenje utroška uglja je kako podseća neophodno zbog EU taksi na emisije CO2.U BiH ima oko 20, 30 hektara za proširenje energetskih zasada, predstavnici kopmpanije odlaze u kantonalne vlade i predstavljaju te projekte, a sa idu u vlade kantona, upoznavaju ih sa projektima, trenut u god planove ulaze, a sa ljudima iz E3 priprema se zemljište.Tehnolog Sabina Benedek, koja je u Regionalnoj deponiji u Subotici zadužena za upravljanje otpadnim vodama kaže da je to preduzeće podiglo zasade energetske vrbe i trska na površini od 1,5 hektara. Kaže da biljke na energetskim zasadima mogu da rastu i po jedan santimetar dnevno. Njihova prednost je i u prečišćavanju vazduha.Naglašava da energetska vrba i trska mogu da se gaje i uz pomoć procesa prečišćavanja otpadnih voda iz kojih se odvaja mulj koji služi kao đubrivo. Sa druge strane biljke doprinose tako što otklanjaju aerozagađenje i koriste se kao obnovljivi izvori energije.