img

Srbija

Srbija

Srbija blokirala letove ruskog Ural erlajnsa

Direkotrat civilnog vazduhoplovstva Srbije nije izdao dozvolu ruskom Ural erlajnsu da započne letove između između Moskve i Beograda, prenosi Ex-Yu-Aviation. Inicijalno su predviđeni letovi jednom nedeljno sa Erbas A320 letelicom, ali je kompanija obustavila prodaju karata. Ovo je drugi avio-prevoznik iz Rusije, posle S7 erlajnsa kome nije izdata dozvola. Rusija i Srbija imaju strogi bilateralni vazduhoplovni sporazum. Iako je revidiran 2913 sa ciljem da dozvoli i drugim avio-prevoznicima, sem Aeroflota i Er Srbije, da lete izmeđi dve države, i dalje se fazvorizuju ova dva nacionalna avioprezvoznika.Između Beograda i i Moskve trenutno saobraćaju Er Srbija, Aeroflot i Nordvind erlajns, ali su od strane ruskih vlasti ograničeni na 16 operacija nedeljno zbog koronavirusa. Nordvind erlajns je započeo letove ka Beogradu u januaru, ali se takođe suočio sa problemima oko dobijanja dozvole od strane srpskih regulatora. 

Srbija

Beograd nabavlja solarne panele za zagrevanje vode na bazenima

Grad Beograd je raspisao javnu nabavku za isporuku i montažu solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode u objektima SRPC "Milan Gale Muškatirović" i SC "Mirko Sandić". Procenjena vrednost nabavke je 50 miliona dinara, odnosno 425,5 hiljada evra.Za ova dva sportska centra predviđena je kupovina solarnih panela kao i bojlera za skladištenje vode.SRPC "Milan Gale Muškatirović" trebalo bi da dobije 77 pločastih solarnih kolektora površina od 2 do 3,3 kvadrata.Šta za sada možete sa novom "Beogradskom karticom"? U SC "Mirko Sandić" je predviđena prethodna demontaža postojeće opreme, a zatim montaža novih 56 solarnih panela površine 3,3 kvadrata.Uslov za izbor ponuđača je da je firma u 2019. i 2020. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od minimum 80 miliona dinara.Takođe, u poslednje tri godine ponuđač treba da je realizovao bar jedan posao isporuke i izgradnje solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode, ili druge energetsek radove koji sadrže solarne kolektore na minimum dva objekta sa najmanje 390 kvadrata površine kolektora po ugovoru.Beogradski čelnici se hvale nagradom koju nisu dobili Firma koja želi da gradu ponudi solarne kolektora mora da ima na rapsolaganju i 10 montera, po jednog diplomiranog inženjera mašinstva i inženjera elektrotehnike, kao i jedno lice sa položenim stručnim ispitom za zaštitu od požara.Rok za podnošenje ponuda je 24. avgust.

Srbija

Ministarstvo predlaže povlačenje Zakona o vodama i javnu raspravu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučilo je da, nakon što predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama, predloži Vladi Srbije povlačenje iz procedure predlog tog zakona, kao i da se o novom nacrtu zakona sprovede javna rasprava, potvrđeno je danas agenciji Beta u tom ministarstvu.Istaknuto je da će, pre slanja Vladi Srbije novog nacrta zakona na usvajanje, biti sprovedena javna rasprava, radi obezbeđivanja najšire saglasnosti stručne javnosti i gradjana.O datumu i vremenu trajanja rasprave, javnost će biti blagovremeno obaveštena, rekli su u Ministarstvu.Prethodno je danas objavljeno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama i da će taj dokument biti vraćen Skupštini Srbije na ponovno odlučivanje, jer nije donet u skladu sa Ustavom.SKUPŠTINA SRBIJE NEDAVNO JE USVOJILA ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA, U KOM SE, IZMEĐU OSTALOG, NAVODI DA SE VODNO ZEMLJIŠTE U JAVNOJ SVOJINI "POD POSEBNIM USLOVIMA" MOŽE DATI U ZAKUP I NEPOSREDNOM POGODBOMU Zakonu koji je izglasan navodi se da se vodno zemljište u zakup može dati kada je to propisano posebnim zakonom,ako je to u konkretnom slučaju jedino moguće rešenje (na primer na osnovu ugovora zaključenog sa javnim vodoprivrednim preduzećem i pribavljene građevinske dozvole na vodnom zemljištu su izgrađeni objekti malih hidroelektrana, vodozahvati ), direktnim i indirektnim korisnicima budžetskih sredstava, izabranom izvođaču radova, radi vađenja rečnih nanosa za potrebe izgradnje objekata od značaja za Srbiju. Piše i da se vodno zemljište u javnoj svojini može se dati u zaкup neposrednom pogodbom za plutajuće objeкte кoji su postavljeni na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda, do dana stupanja na snagu ovog zaкona.Više od 30 organizacija civilnog društva prethodno su zatražile su "hitno povlačenje neustavnog Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama" iz skupštinske procedure.Oni su naveli da pri izradi predloga, niti u bilo kojoj prethodnoj fazi, nije omogućeno učešće javnosti, niti je ona na bilo koji način bila informisana o izradi ovog akta "od suštinskog značaja za očuvanje voda kao javnog dobra i ključnog resursa za sve građane Srbije".RERI i WWF traže referendum o Zakonu o vodama   

Srbija

Stejt department: U Srbiji poboljšana investiciona klima, ali brojni problemi ostaju

Američki investitori generalno pozitivno ocenjuju Srbiju, imajući u vidu stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu radnu snage, sporazume o slobodnoj trgovini sa ključnim tržštima. Ipak ostaju izazovi kao što su korupcija, birokratska kašnjenja, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo.   Investiciona klima u Srbiji skromno je poboljšana poslednjih godina, a uticaj na to su imale makroekonomske reforme, veća finasijska stabilnost, fiskalna disciplina, kao i porces pristpupanja Evropskoj uniji koji podstiče pravne reforme koje unapređuju poslovno okruženje, navodi se u Izveštaju Stejt departmenta o investicionoj klimi u Srbiji.Američki investitori u Srbiji generalno pozitivno ocenjuju s obzirom na stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu i pristupačnu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, i sporazume o slobodnoj trgovini sa kljičnim tržištima, posebno EU i SAD.Sa druge strane, izazovi su birokratska kašnjenja, korupcija, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo, široko rasportranjena siva ekonomija. Takođe, zabrinjava politički uticaj na odluke formalno nezavisnih regulatornih tela. Kako se navodi u Izveštaju, Vlada je postigla značajne reforme u oblasti radnog prava, dozvola za građevinarstvo, inspekcija, javnih  nabavki, privatizaciji, što je pomoglo da se unapredi poslovno okruženje. Vlada, takođe, polako pravi napredak u rešavanju situacije problematičnih državnih preduzeća. Tamo gde je bilo moguće, ovo je rešeno kroz privatizaciju i stečajne postupke. Digitalizacija određenih procesa, kao što je izdavanje građevinskih, dozvola, poreski sistem, e-potpisi, još uvek nije dovela do dramatičnog poboljšanja kada se radi o vremenu potrebnom za obradu, piše u Izveštaju. U Izveštaju se podseća da je Vlada Srbije uspešno je završila aranžman sa MMF-om , Instrument za koordinaciju politika, u januaru 2021. godine i da sada pregovara o novom programu. Srbija je takođe napredovala četiri mesta na Duing biznis listi Svetke banke i sada je globalno gledano 44, piše u Izveštaju. Privlačenje stranih investicija ostaje važan prioritet Vlade, a u 2021. godini Srbija i SAD potpisale su novi Sporazum o podsticanju investicija, koji bi mogao da olakša mogućnosti u brojnim sektorima.

Srbija

Sledeće nedelje isplata pomoći za prevoznike

Ministar finansija Siniša Mali najavio je danas da će sledeće srede, 28. jula, biti isplaćena i četvrta rata auto- prevoznicima, koji primaju 600 evra po autobusu, a da će 6. avgusta biti isplaćena pomoć za lica koja samostalno obavljaju drugu delatnost u kulturi, njih 777, koje nisu obuhvaćena prošle godine."Potom, 16. avgusta sledi uplata još jednog punog minimalca za zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, kao vid sektorske pomoći. U septembru će biti uplaćeno po 50 evra za naše najstarije sugrađane, a u novembru preostalih 30 evra za sve građane Srbije", rekao je Mali, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Govoreći o povećanju minimalne cene rada, sa sadašnjih 32.000 na 35.000 dinara rekao je da će narednih dana biti organizovan dijalog sa unijama zaposlenih, poslodavcima i Vladom Srbije."Кada je minimalna cena rada u pitanju, po prvi put idemo na 300 evra. Sada je 32.000 dinara, a želimo da idemo sa povećanjem ne manjim od 9 procenata, na 35.000 dinara", naveo je on.Mali je ocenio da minimalna cena rada podstiče rast prosečne zarade u zemlji, koja je u aprilu bila oko 560 evra.

Srbija

Narodna banka Srbije traži da Hrvatska ne stavlja Teslin lik na evro

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da bi eventualno stavljanje lika Nikole Tesle na kovanice evra kada Hrvatska postane članica evrozone predstavljalo prisvajanje kulturnog i naučnog nasleđa srpskog naroda, preneo je portal SEEbiz."Nesporno je da se slavni naučnik tokom svog života izjašnjavao kao Srbin po poreklu i rodu. S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile preduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimerenost takvog predloga", kažu u NBS.Dizajn evro novčanica je isti nezavisno od države koja ih štampa ali se kovanice te valute razlikuju. Dizajn evro kovanica regulisan je Uredbom Saveta EU broj od 24. juna 2014.)o apoenima i tehničkim specifikacijama evrokovanica namenjenih opticaju, podsećaju u NBS.Naučnik svetskog glasa Nikola Tesla rođen je u Lici u selu Smiljan, tadašnjoj Austro-Ugarskoj, danas Hrvatskoj 10. jula 1856. Tesla je umro u Njujorku 7. januara 1943.Njegov otac Milutin bio je pravoslavni sveštenik, a u Srbiji je boravio jednom kada je 1892. godine posetio Beograd.Vlada seli muzej Nikole Tesle na Dorćol

Srbija

Polovina mladih za legalizaciju marihuane, isto toliko njih konzumira(lo)

Čak 49% mladih podržava potpunu legalizaciju marihuane, dok 29% podržava legalizaciju samo u medicinske svrhe. Ovo pokazuje najnovije alternativno istraživanje o položaju mladih koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS).Da marihuanu ne treba legalizovati, smatra 15% ispitanika uzrasta između 15 i 30 godina."Može se reći da mladi snažno podržavaju legalizaciju makar u medicinske svrhe (78%), što nije iznenađujuće s obzirom na to da je čak 51% mladih konzumiralo marihuanu", navodi se u izveštaju KOMS-a.Dakle, polovina mladih u Srbiji nedvosmisleno bi legalizovala marihuanu, a skoro isto toliko je konzumira(lo), pokazuju istraživanja čiji rezultati stižu baš u godini kada se najviše u javnosti polemiše o toj temi i kada je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, čini se, zaključio raspravu obećanjem da će hapsiti za svaki džoint. Kompletan izveštaj Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) biće objavljen simbolično 12. avgusta na Međunarodni dan mladih. 

Srbija

Obustavljena prodaja imovine Beobanke

Agencija za osiguranje depozita obustavila je postupak prodaje imovine Beobanke u stečaju, a iznosi uplaćeni na ime otkupa za prodajnu dokumentaciju i depozita biće vraćeni ponuđačima, navela je Agencija. Razlog obustave je, kako su za eKapiju rekli u Agenciji, odluka Stečajnog suda."Stečajni sud je doneo rešenje o obustavi postupka. Za sada nemamo informacija o eventualnim narednim prodajama, ali će o narednom postupku prodaje koji bude planiran, biti obaveštena sva lica koja su iskazala ineterosovanje u ovom postupku, saglasno čl. 133 Zakona o stečaju",  navode iz Agencije.Agencija za osiguranje depozita kao stečajni upravnik Beobanke oglasila je početkom jula prodaju imovine "Nove livnice" sa pripadajućom opremom  u ulici Omladinskih brigada na Novom Beogradu. Procenjena vrednost imovine je 29,98 miliona evra, a početna cena iznosi 21,5 miliona evra.Kako je tada navedeno u dokumentaciji, predmetnu nepokretnost čini 11 objekata ukupne površine 38.815 kvadratnih metara, mašinske, električne i ostale instalacije, transformatorske stanice.Ukupna površina zemljišta pod i oko objekata iznosi 73.771 metara kvadratnih.  Na prodaju su, između ostalog, fabrika odlivaka, livnica, stanica za podmazivanje, sušač vazduha, kompresorska stanica, stanica sečenje.  

Srbija

Državnu pomoć za noćne barove i klubove će dobiti 18 firmi

Pomoć od države dobiće sve ukupno 18 noćnih barova i noćnih klubova, odnosno toliko njih je ispunilo Uredbom propisane uslove. Ukupna pomoć noćnim barovim i klubovima iznosiće 36.097.799 dinara, a maksimalan iznos koji može da se dodeli po privrednom subjektu je 36.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na nan stupanja na snagu Uredbe.  Kako su iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija rekli sa Novu ekonomiju, prema Zaključku Vlade  visina sredstava, koju ostvaruju noćni barovi i noćni klubovi, koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom iznosi šest odsto od godišnjeg prometa na koji se plaća porez na dodatu vrednost za period od 1. aprila 2019. do 31. marta 2020. godine. "Prema dostavljenom spisku od strane Poreske uprave, 18 privrednih subjekata ipunjava Uredbom propisane uslove", navode iz Ministarstva. Zahteve su, sa potrebnom dokumentacijom privredni subjekti podnosili preko portala ePorezi, Poreskoj upravi radi provere ispunjenosti uslova. Poreska uprava je nakon sprovedenog postupka provere po svakom privrednom subjektu sačinila Spisak privrednih subjekata koji ispunjavaju uslove iz navedene Uredbe i dostavila ga Ministartvu i Upravi za trezor. Isplata pomoći očekuje se naredne nedelje od 26. do 30. jula, navode iz Ministarstva.  

Srbija

Na jesen stiže Mia, nova radnica meseca u Šapcu i Somboru

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama, navodi se u saopštenju NALED-a. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Srbija osniva institut za veštačku inteligenciju Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima. Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Novi konkurs za master studije veštačke inteligencije Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.Analiza je pokazalada je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500  zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada, rekla je direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić. “U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati”, objasnila je Ilić.MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.

Srbija

NEXE i Polet: Poslovanje u skladu sa zakonom, emisije ispod graničnih vrednosti

Sve kompanije poslovnog sistema NEXE, uključujući Polet a.d Novi Bečej, već dugi niz godina rade na modernizaciji i unapređenju procesa, proizvoda, energetske efikasnosti s fokusom na zaštitu životne sredine u celom proizvodnom procesu, a poslovanje je usklađeno sa zakonskim propisima, navodi se u saopštenju te kompanije. Članica poslovnog sistema NEXE, Polet a.d. Novi Bečej oglasila se se u vezi sa objavom Udruženja građana "Karlovački vinogradi"  na temu peticije koje je to Udruženje pokrenulo. Karlovački vinogradi, između ostalog, traže obustavu proširenja zone eksploatacije, kao i zabranu korišćenja petrol koksa i drugih prljavih energenata radu ciglane AD Polet Bečej, pogon IGM Stražilovo.Iz kompanije tvrde da svi izveštaji iz 2020. godine pokazuju da vrednosti ne prelaze granične vrednosti emisije koje su definisane Uredbom o graničnim vrednostima emisije štetnih materija u vazduh iz stacionarnih izvora."Osim toga, u proizvodnji se kontinuirano radi na unapređenju energetske efikasnosti, pa tako podaci o potrošnji primarne energije u proizvodnji Stražilova pokazuju trend smanjenja od 14,5 odsto u 2020. godini u odnosu na prethodnu. Prosečno smanjenje u proteklih pet godina je gotovo 2,5 odsto godišnje".Takođe, poručuju iz ove kompaije, energetski indikator za potrošnju energije goriva u zadnjih pet godina pokazuje trend smanjenja od 3,1 odsto, dok energetski indikator za potrošnju električne energije u zadnjih pet godina pokazuje prosečno smanjenje od 1 odsto godišnje. Direktor kompanije Majda Petković rekla je da je prioritet kompanije poboljšanje procesa primenom novih tehnoloških rešenja kojima se uticaj na životnu sredinu minimalizuje.On je rekla da je od 2003. do danas u kompanije NEXE uloženo gotovo 55 miliona evra, od čega u proizvodnju cigle u Sremskim Karlovcima više od 16 miliona. "Takođe, u procesu smo izrade novog Rudarskog projekta, koji će u potpunosti biti usklađen s prostornim planom kojim se definiše polje rezervirano za eksploataciju mineralnih sirovina, i sve je u skladu sa rešenjima Pokrajinskog Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine iz 2004. i njegovim izmenama iz 2011. Rudarskim projektom biće definisani svi zahtevi vezani uz eksploataciju sirovine i razrađeni smerovi, kako za rekultivaciju prostora na kojima je eksploatacija izvršena, tako i svih procesa s ciljem dodatnog unapređenja zaštite životne sredine u svim aspektima", izjavila je Petković. Polet a.d. Novi Bečej u svom pogonu Stražilovo u Sremskim Karlovcima bavi se proizvodnjom opeke. Na sajtu poslovnog sistema NEXE navodi se da je Pogon Stražilovo Sremski Karlovci najveći proizvođač opeke i prvi proizvođač evro bloka velikog formata u Srbiji.NEXE je poslovni sistem od 15 firmi koje posluju u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, navodi se na sajtu firme.Osnovna delatnost je proizvodnja građevinskih materijala: cementa, betona, agregata, betonskih elemenata, cigle, crepa i keramičkih pločica.U peticiji "Karlovačkih vinograda" navodi se da je Opština Sremski Karlovci dopustila da na njenoj prelepoj obali Dunava, u poznatom vinogorju i na obodu nacionalnog parka Fruška Gora - nikne industrijska zona. Problem, kako navode, traje i raste duže od jedne decenije i aktualizovao se zahtevom ciglane u vlasništvu hrvatske NEXE grupe za promenom namene poljoprivrednog i vinogradarskog zemljišta u korist eksploatacije gline, jer žele da se prošire na dodatnih oko 70 hektara najlepšeg poteza uz Dunav.

Srbija

Srbija već uveliko uvozi radnike zbog nedostatka domaćeg kadra

Srbija će narednih godina zbog nedostatka domaće radne snage moći da očekuje najezdu stranih radnika, pre svega iz Indije, prenela je agencija Beta. Pored građevine, Srbija će uvoziti hotelijere ali i radnike koji bi trebalo da rade u fabrikama automobilskih delova koje su nedavno otvorene. Pored Indije, prema podacima radne inspekcije, u Srbiji dolaze radnici iz Kine, Turske, Turkmenistana, Rumunije, Albanije, Crne Gore, Nemačke, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Tunisa, Gane, Italije, Irana i Poljske, naglasio je predstavnik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Saša Torlaković."Kvalifikacije tih stranih radnika nisu upitne kako mnogi smatraju, nego ih oni upošte nemaju, ali se procedure za njihov dolazak olakšavaju, a u pripremi je zakon o povećanju potreba poslodavaca za radnim angažovanjem radnika koji će im dati status sezonskih radnika, odnosno poslodavac će ih plaćati koliko se pogode, a državi poreske dažbine", rekao je Torlaković.On kaže i da je dolazak stranih radnika u Srbiju delimično usporila pandemija korona virusa. Međutim dodaje da ih u budućnosti treba očekivati u većem broju, jer dolaze u grupama od po 500 ljudi."Prošle godine u Srbiji je registrovano oko 12.000 stranih radnika, a procenjuje se da je taj broj do sada nadmašen za oko 50%", rekao je Torlaković.On je dodao da je indijskim i drugim radnicima koji ovde dolaze  plata od 300 dolara "velika" i da od toga 100 dolara mogu da pošalju porodici. Prema njegovim rečim prosečna zarada u građevinarstvu je 51.000 dinara, dok sa druge strane naši građevinari u Nemačkoj mogu da zarade četiri do pet puta više.Dolazak kineskih radnika je, prema njegovim rečima, olakšan već pre nekoliko godina jer su njima priznata neka prava prema kineskim propisima, ali drugi se suočavaju i sa "putnim reketom". To znači da ih poslodavci ucenjuju da plate putne troškove i da određeni period treba da rade besplatno.Kako je rekao Torlaković, inspekcija je na jednom gradilištu u Novom Sadu zatekla 1.000 državljana Rumunije bez radne dozvole, a na gradilištu Koridora 11 i brze pruge Beograd Subotica zatečeno je 100 državljana Indije od kojih je samo njih nekoliko imalo dozvole za rad.Torlaković je rekao da sindikati mogu da reaguju samo tamo gde imaju svoje ispostave, ali da ih u mnogim firmama nemaju jer ne mogu da obezbede dozvolu za ulazak."Radimo i kao uzbunjivači jer inspektori nisu u mogućnosti da prekontrolišu sve firme pošto ih je malo i u nadležnosti jednog je oko 1.700 firmi. U Beogradu je još teže situacija jer ima više od hiljadu gradilišta", rekao je Torlaković.Korona i tražnja dižu cene građevinskog materijala RAZVOJ PROIZVODNJE AUTO-DELOVAKrajem maja ove godine nemačka kompanija AFT koja proizvodi auto-delove otvorila je fabriku u Priboju i najavila zapošljavanje 400 radnika.Početkom juna nemačka kompanija "Fišer automotiv sistem" otvorila je svoj pogon za proizvodnju auto-delova u Jagodini. U tom pogonu planirano je da se zaposli 350 radnika.Nije tajna da naši radnici već godinama odlaze na privremeni rad u druge zemlje, zbog većih zarada. Jedna od popularni zemlaja za odlazak je Slovačka, koja ima razvijenu automobilsku industriju.Posledica toga je manjak radne snage u Srbiji, koji se rešava dovođenjem radnika iz zemlaja u kojima su prosečne zarade manje nego kod nas.Na nedostatak radnika žale se i hotelijeri, koji rešenje takođe vide u uvozu radne snage. Poseban problem je nedostatak kuvara.Često mogu da se pronađu oglasi za posao u kojima poslodavci za tu kvalifikaciju nude platu od 80 hiljada dinara, ali se ipak muče da pronađu dobrog kuvara, jer su zarade u inostranstvu za to zanimanje daleko veće.

Srbija

Prva linija metroa će zaobići i Prokop i Klinički centar

Udruženje građana "Po meri Metro" pokrenulo je peticiju u kojoj zahteva da trasa prve linije metroa u Beogradu pokrije naselja Vidikovac, Cerak, Labudovo i Petlovo brdo. Zahteva se i da prva linija pokrije železničku stanicu Beograd Centar, Prokop,  i Klinički centar Srbije.Kako navode, gradnja metroa je izvesna a predviđeno je da počne na jesen 2021. godine. Naknadne izmene su tehnički nemoguće ili izuzetno skupe i komplikovane, navodi se u obrazloženju peticije. Zahtevi Udruženja "Po meri metro" su sledeći: 1. Da se krak prve metro linije izgradi od stanice Žarkovo u Trgovačkoj ulici ka Petlovom brdu, duž naselja Cerak, Cerak-Vinogradi, Vidikovac, Labudovo brdo i Petlovo brdo. Kako obrazlažu,  taj se zahtev zasniva na svim prethodnim planovima metroa od 1976. godine, na osnovu kojih su pomenuta naselja i razvijana. Traže se i da se metro stanica Trgovačka tehnički projektuje i pozicionira tako da ima mogućnost opsluživanja oba kraka linije."Time se dobija da 70.000 stanovnika pomenutih naselja dobije metro prevoz koji je decenijama unazad bio planiran, a trenutnim planom su po prvi put izostavljeni".2. Da se prva linija beogradskog metroa izgradi preko železničke stanice Beograd Centar, Prokop, i Kliničkog centra Srbije.Zahtev je, kako navode,  zasnovan na zvanično predloženoj varijanti prve linije metroa u okviru "Plana generalne regulacije šinskih sistema u Beogradu sa elementima detaljne razrade za I fazu prve linije metro sistema"  sa ranog javnog uvida iz februara 2020. godine."Time se dobija veza gradske, prigradske i regionalne železnice sa metroom, kao i opsluživanje najvećeg bolničkog centra u Srbiji. Ovim bi se povećao broj direktnih i indirektnih korisnika metroa, i omogućila bi se lakša i brža dostupnost metroa za znatno veći broj građana".Poslednji zahtev potpisnika peticije je tansparentnost u donošenju odluka o izboru trase prve linije metroa i svih predloženih varijanti na osnovu elaborata za rani javni uvid PGRŠS. Taj zahtev obrazlažu time što je  je na 70. sednici Komisije za planove Skupštine grada Beograda jednoglasno odlučeno da se u okviru elaborata za rani javni uvid u Plan generalne regulacije šinskih sistema prikažu sva varijantna rešenja metro linija, uključujući i varijantu prve linije preko Železničke stanice Beograd Centar i Kliničkog centra Srbije, koja je opisana u elaboratu.Rani javni uvid održan je u februaru 2020. godine, a konačna verzija plana i varijante trase još uvek nije usvojena, te su obe varijante prve linije metroa još uvek aktuelne. "Iz tih razloga zahtevamo obrazloženje na osnovu kojih informacija je doneta odluka o vršenju istražnih i pripremnih radova za samo jednu varijantu prve linije metroa", piše u peticiji. Zamenik gradonačelnika Goran Vesić rekao je ranije za TV Prva da će se od Kliiničkog centra Srbije nalaziti 400 metara udaljena metro stanica Mostar. Kako je prenela eKapija rekao je da će do KCS biti napravljene pokretne stepenice. KCS i železnička stanica Prokop biće obuhvaćeni metroom, ali tek trećom linijom. "Prokop je obuhvaćen trećom linijom metroa, jer će se tamo mahom obavljati međugradski saobraćaj, a više putnika očekujemo na železničkoj stanici Novi Beograd",  rekao je Vesić.

Srbija

Trećina frimi u Srbiji nema zaposlene

Svako treće privredno društvo u Srbijim odnosno više 31.465 firmi prošle godine nije imalo nijednog zaposlenog, pokazuju podaci regionalne bonitetne kuće CompanyWall, piše Biznis.rs.Najviše takvih firmi ima u sektorima trgovine na veliko i malo (9.578), prerađivačkoj industriji (4.820), stručnoj, naučnoj, inovacionoj i tehničkoj delatnosti (3.892) i građevinarstvu (3.234).Dok se, u odnosu na 2019. godinu smanjuje broj kompanija bez ijednog zaposlenog u sektorima trgovine i prerađivačke industrije, izrazito raste u građevinarstvu, gde ih je 50 više u odnosu na godinu pre. Rast broja takvih preduzeća beleži se i u poljoprivredi, ali i prometu nekretnina.Preko 99% kompanija bez radnika su mikro preduzeća, odnosno njihov poslovni prihod je do 700.000 evra, a vrednost poslovne imovine je do 350.000 evra.Ovaj vid organizovanja privrednih subjekata je dobar za one koji žele da odrade određene poslove u kraćem roku, pa da se vrate u svoja osnovna zanimanja, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić."To je čest slučaj u građevinarstvu, znam jednog sportskog menadžera koji je osnovao firmu u kojoj nema zaposlenih, a koja mu služi za izgradnju na desetine hiljada kvadrata stambenog prostora. Kada se posao završi, on se vraća u svoj osnovni biznis. Pritom, ako i napravi nekom od poslovnih saradnika štetu, on lično ne odgovara za dugove te firme, već se svi namiruju iz njene imovine, koja je po pravilu simbolična", kaže Arsić.Mladi ne znaju kako da se obrate službi za zapošljavanje On dodaje da, u ovom broju firmi bez zaposlenih, svakako ima i onih kompanija koje služe za odrađivanje nekog posla koji može da se podvede pod sivu zonu."Pretpostavka je i da, na ovaj način, jedan broj poslodavaca pokušava da smanji svoje troškove po osnovu nameta na rad. Iako su nameti na rad u Srbiji mnogo niži nego u većem delu Evrope, moguće je da jedan deo poslodavaca ne želi da angažuje radnike za stalno i prema njima ima obaveze i u vremenima kada, možda, neće biti dovoljno posla", napominje profesor Arsić.Da je baš taj primer veoma prisutan u građevinarstvu potvrđuje potpredsednik Građevinske komore Srbije Goran Rodić:"Oni radnike angažuju na norme po satu. Kada ugovore određeni posao, za njega angažuju radnike određenih kvalifikacija. Pritom, nema ni dovoljno radnika. Zato oni koji imaju kvalifikacije često u isto vreme rade dva do tri posla. Pre podne na jednom, popodne na drugom gradilištu".Slično stanje je i u agencijama za nekretnine gde podsećaju da su pre nekoliko meseci pokrenuli inicijativu kako bi i za njih važila malo fleksibilnija pravila utvrđena Zakonom o radu. Podsećaju da je u mnogim državama u svetu, za ovu profesiju predviđen fleksibilni pristup radnom zakonodavstvu.Navode da u slučajevima kada njihovi agenti rade za deo provizije naplaćene od uspešno okončane transakcije, one same moraju da plate poreze i doprinose, pa za redovan rad agencije ostane vrlo malo novca. Mnogi agenti iz tog razloga sve više prelaze u sivu zonu, priznaju vlasnici agencija za promet nekretnina.