
Slovenija stopirala uvođenje 5G tehnologije
Vlada Slovenije odložila je razmatranje državne strategije o dodeli spektra frekvencija za 5G, čime je na neodređeno vreme sprečeno uvođenje najsavremenije telekomunikacije tehnologije u bivšu jugoslo...

Vlada Slovenije odložila je razmatranje državne strategije o dodeli spektra frekvencija za 5G, čime je na neodređeno vreme sprečeno uvođenje najsavremenije telekomunikacije tehnologije u bivšu jugoslo...

Kako će izgledati svet budućnosti i kako da se pripremimo za promene koje nova tehnološka otkrića unose u naš život? Upravo to je i centralna tema konferencije TEDxBelgrade 2020 koja će b...

Vodeće poslovne asocijacije u Srbiji uputile su nadležnim državnim institucijama dopis u kojem izražavaju nezadovoljstvo zbog načina na koji se priprema nacrt zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu i predviđenim izmenama tog zakona.U pismu koje potpisuju izvršni direktori Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine “SEPEN”, Nacionalne asocijacije za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Američke privredne komore u Srbiji (AMCham), Udruženja pivara Srbije, Saveta stranih investitora u Srbiji (FIC) i Privredne komore Srbije, navodi se da su ova udruženja kao članovi radne grupe radili na pripremi nacrta vodeći se opštim interesom da je očuvanje životne sredine fundamentalni prioritet i velikim iskustovom koje u međunarondom poslovanju imaju članice ovih udruženja.Podsećamo, u toku je javna rasprava o zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu koji predviđa uspostavljanje depozitnog sistema za jednokratnu ambalažu. To znači da će potrošači plaćati kauciju na posebno označene proizvode, a da će prilikom vraćanja ambalaže u prodavnicu, dobiti iznos kaucije nazad.Kako piše u pismu upućenom i kabinetu premijerke Ane Brnabić, kabinetu minsitra privrede, ministra finansija, ministra trgovine i Republičkom sekretarijatu za javne pollitike, u okviru radne grupe predstavnici udruženja investitora iznosili su sugestije za kvalitativno unapređenje sistema depozita kao što je izrada prethodne analize efekta, utvrđivanje prelaznog perioda od minimum tri godine, definisanje materijala koji idu u depozit, jasna definicija tela za upravljanje depozitnim sistemom, kao i utvrđivanje najznačajnijih karakteristika sistema Zakonom, a ne podzakonskim aktima.Kako su ranije mediji preneli, izrada analize efekta bi podrazumevala izračunavanje fiksnog troška uspostavljanja depozitnog sistema tj. naknade koja treba da bude uračunata u cenu proizvoda i koju bi kupci trebalo da plate.Međutim, kako ocenjuju poslovne asocijacije u pismu, predlagač zakona nije uvažio ove ključne predloge i time je doveo u pitanje predvidivost poslovanja na tržištu, transparentnost regulative i njenu sprovodivost što dovodi do upitnih rezultata uz potencijalno veliki trošak za privredu i potrošače.Potpisnici ovog dopisa izražavaju bojazan da će zakon, ukoliko ostane u postojećoj formi nacrta, stvoriti konfuziju na polju upravljanja otpadom, i još jednom pozivaju nadležne da uvaže predloge koje su izneli na radnoj grupi.Izvršni direktor SEPEN Miloš Katić, koji je takođe potpisao ovo pismo, je za RTS izjavio da bi dobit od ovoh sistema za građane i životnu sredinu bila višestruka ako se sistem postavi kako treba. "U predlogu zakona stoji aluminijum. Ne znamo da li se odnosi na aluminijumske konzerve za piće ili se odnosi na konzerve od ribe, pašteta. Isto tako ne znamo koja plastika će biti obuhvaćena ovim izmenama, da li je to PET ambalaža ili tvrda plastika", kazao je Katić između ostalog za RTS.

Raiffeisen banka je za sada jedina finansijska institucija koja je izrazila nameru da svojim klijentima omogući video-identifikaciju i koja je ispunila sve uslove za sprovođenje tog postupka, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).NBS od prošle godine dozvoljava da se građani pri uspostavljanju poslovnog odnosa identifikuju ne samo putem kvalifikovanog elektronskog sertifikata, već i putem video veze u realnom vremenu (face recognition system), bez potrebe odlaska u prostorije banke ili druge finansijske institucije.Taj postupak se sprovodi, na primer, prilikom otvaranju tekućeg računa u banci, i predstavlja samo jedan segment postupka uspostavljanja poslovnog odnosa - isključivo onaj koji se tiče identifikacije klijenta, dodaje NBS."Postupak je prevashodno namenjen građanima koji žele da uštede vreme, ali bez dodatnih troškova. Klijent će moći da koristi bilo koji elektronski uređaj s kamerom (računar, tablet, mobilni telefon), pa mu nisu potrebna nikakva dodatna ulaganja (nije potreban ni čitač lične karte)", navodi se u pojašnjenju NBS.Na istoj stranici se dodaje i da finansijske institucije moraju da za sprovođenje ove mere ispune propisane zahteve u cilju maksimalne sigurnosti ovog postupka.
Kopaonik biznis forum 2020Dalji razvoj građevinskog sektora traži kvalitetan menadžmentSrbija beleži veliki rast građevinarstva, a u 2020. se očekuje postavljanje rekorda u izgradnji stanova, kancelarijskog i maloprodajnog prostora, što zahteva i profesionalni menadžment koji će upravljati nekretninama, zaključeno je na panelu o glavnim pokretačima građevinske industrije u Srbiji na Kopaonik biznis forumu 2020. Generalna direktorka Novaston platforme za upravljanje nekretninama Mia Zečević je rekla da je poznato koliko će novih kvadrata biti izgrađeno u Srbiji u naredne tri godine, posle čega će se vršiti presek tržišta.Kakva je situacija na tržištu kada je u pitanju sektor nekretnina?„Na tržištu nekretnina skoro svi parametri pokazuju pozitivne promene, tj. poboljšanje u odnosu na prethodni period (npr. nivo investicija, dolazak novih investitora, smanjenje procenta neizdatog prostora, snižavanje procenta yields-a). Srbija je i dalje interesantna stranim investitorima, jer je, u ovom segmentu, još uvek nedovoljno razvijena u odnosu na tržišta u regionu, poput rumunskog, bugarskog ili hrvatskog. Ubrzano se razvijaju svi sektori. I residencijalni i poslovni, kao i ritejl sektor i sektor logistike. Što se tiče rezidencijalnog sektora, već nekoliko godina se beleži porast potražnje stambenog prostora, uprkos konstantnom rastu cena kvadratnog metra. Što se tiče distribucije stanova po opštinama u Beogradu, svakako prednjači Novi Beograd (> 90.000 jedinica), srednju grupu čine opštine Voždovac, Zvezdara, Zemun, Palilula i Čukarica (60.000 – 70.000 jedinica) i na kraju opštine sa najmanjim brojem jedinica su Vračar, Rakovica, Stari Grad, Savski Venac i Surčin (< 40.000 jedinica). Trend kretanja prosečne cene novoizgrađenih jedinica je iznosila oko 1.800 eur/m2 u 2011 i u narednih nekoliko godina je došlo do pada i stabilizacije na nivou od 1.500 eur/m2. Od 2016-te, beležimo konstantan porast cene kvadratnog metra novogradnje, tako da je u 2019-oj prosečna vrednost na nivou iznad 1.900 eur/m2. Kada je reč o kupoprodaji stanova, prema Republičkom Geodetskom Zavodu, u toku 2019-te je na podrucju Beograda registrovano preko 18.500 transakcija.Ima li novina kada je u pitanju sektor poslovnog prostora?Kada je u pitanju poslovni prostor, razvoj ovog sektora u Srbiji je vrlo dinamičan, cena zakupa je na rekordnom nivou, mada tu retko srećemo prodaju nekretnina. Kada govorimo o Beogradu, ponuda modernog kancelarijskog prostora iznosi oko 800.000 m2 - klase A. Stopa neizdatog prostora (vacancy rate) je na nivou ispod 5%, a projekcija je da će u narednom periodu zbog ekspanzije nekretnina ovog tipa stopa porasti na nivo od 6-9%, kao i da će doći do smanjenja zakupnine u prvoklasnim projektima. Tržište poslovnog prostora, iako u fokusu, je još daleko iza zemalja u regionu u pogledu m2/1.000 stanovnika. Kada je reč o tržištu šoping centara, još smo na začelju u regionu – Slovenija je najrazvijenija (u Ljubljani 600 m2 na 1.000 stanovnika), dok je u Beogradu blago iznad 200 m2 na 1.000 stanovnika. U protekle dve godine otvorena su dva velika tržna centra - Promenada u Novom Sadu, površine 50.000 kvadratnih metara, i tržni centar Ada Mall, 34.000 kvadratnih metara. U 2020. godini očekujemo otvaranje Eagle Hills – BW Galeria i MPC-ovog Beo Shopping centra. Trenutni odnos snaga investitora u ritejl sektoru će se prilično izmeniti i nakon toga je očekivano da usledi period zatišja investicija, zbog činjenice da je to prilično velika količina od c. 80m2 na 1.000 stanovnika u Beogradu, te će se morati sačekati apsorpcija tj. reakcija trzišta. Srbija trenutno ima najvišu stopu yield-a u odnosu na zemlje regiona, i to 8% za tržne centre i 8.5% za ritejl parkove, dok se prosečna renta u prvoklasnim tržnim centrima kreće u rasponu od 27-29 eur/m2 (trenutna stopa yield-a za prime shopping centre u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj iznosi c. 7%). Takođe, veliki potencijal za rast u narednim godinama ima format ritejl parka, posebno u manjim gradovima, kojima dolazi do izmeštanja koncentracije ritejla iz glavnih ulica i pešačkih zona u sam park. Kakva je situacija kada je u pitanju sektor logistike?Što se tiče sektora logistike, od 2000. godine u Srbiji izgrađeno oko milion kvadrata industrijskih i logističkih objekata. Danas kompanija CTP Invest gradi logističke i proizvodne objekte na nekoliko lokacija, a trenutno su u fazi gradnje najvećeg industrijskog parka u Srbiji – CTParka Beograd Sever.Šta se događa kada dođe do ovakvog napretka?Sa sve većim procvatom tržišta javlja se potreba za kvalitetnim menadžmentom u okviru jedne kompanije koji će implementirati želje investitora. Strani investitori kada dođu u Srbiju prvo misle da mogu sve sami, a onda shvate da im je bolje da angažuju lokalne kompanije, čiji menadžment ima internacionalno iskustvo potkrepljeno odličnim poznavanjem lokalne situacije. Upravo iz tog razloga je i nastala Novaston platforma koju danas čine četiri firme (Asset i Property, Project i Facility i Marketing). Naš cilj jeste da dalje razvijamo usluge koje pružamo u oblasti poslovnog prostora i sektora logistike, ali naravno uz praćenje trendova u svim oblastima“, istakla je Mia Zečević.Šta je, prema vašem mišljenju danas ključno u poslovanju?Važno je ulagati u mlade ljude, u stalno usavršavanje zaposlenih, jer je to jedini način da budete konkurentni. Sada smo već na korak do industrijske revolucije 5.0, u kojoj dolazi do spoja robota i ljudi i sve veće personalizacije. Kreativnost i inovativnost ljudskog uma opet će biti u prvom planu kroz spajanje sa naprednim, digitalizovanim industrijskim procesima. U svakoj oblasti, pa i u sektoru gradnje, najvažnije je da dižete vrednost svojim proizvodima, a to je moguće razvojem, primenom novih tehnologija i personalnim pristupom svakom posebnom klijentu.Pored generalne direktorke Novaston platforme Mie Zečević, na panelu „Građevinska industrija - glavni pokretač više stope rasta" su govorili Robert Yahav, CEO BIG CEE, i Peđa Petronijević, CEO GTC, dok je panel vodio Nebojša Nešovanović, viši direktor, šef za procene u SEE regionu, CBRE.Plaćeni tekst.

Švajcarska kompanija Bari Kalbo (Barry Callebout), koja danas polaže kamen temeljac svoje fabrike čokolade uz prisustvo predsednika Aleksandra Vučića, dobila je od države 12 miliona evra subvencija za taj projekat.Bari Kalbo se zauzvrat obavezao da zaposli najmanje 100 novih radnika, što znači da subvencija iznosi možda rekordnih 120.000 evra po radnom mestu, vidi se iz ugovora te kompanije sa Ministarstvom privrede.Kako se vidi iz ugovora, Bari Kalbo je u 2018. godini imao konsolidovani prihod od preko 3,2 milijarde evra. Država Srbija je ipak odlučila da ovom švajcarskom proizvođaču treba pomoć, pa je subvencijom pokrila 26,67 odsto troškova ulaganja u pogon za proizvodnju čokolade i kakao proizvoda u Novom Sadu.Novozaposleni radnici Bari Kalboa u Srbiji će imati osnovnu zaradu koja je najmanje za 20 odsto veća od minimalca, navodi se u ugovoru.Subvencija će biti isplaćena Bari Kalbou u pet godišnjih tranši, od 2020. do 2024. godine, a najveća pojedinačna tranša od 8,24 miliona evra treba da bude isplaćena sledeće godine.Ovoj kompaniji je takođe poklonjeno zemljište za izgradnju fabrike od dva hektara i devet ari ugovorom koji je potpisan u septembru 2019. godine.Bari Kalbo je vodeći proizvođač čokolade i kakao proizvoda koji posluje u više od 30 zemalja i zapošljava 11.570 radnika u okviru cele grupacije.Firma koju otvara Vučić dobila 250.000 evra subvencijaVlada daje više od 4 miliona evra subvencija kineskom Janfengu

Turisti iz Kine su otkazali oko 80% rezervacija za februar i mart u beogradskim hotelima zbog koronavirusa, navodi direktoroslovnog udruženja hotelijera i restoratera Srbije "Hores".On je za današnji Blic naveo da je Ministarstvo kulture i turizma Kine prošlog meseca donelo odluku o privremenom prestanku prodaje turističkih aranžmana."Grupe koje su svoj boravak u hotelima naše prestonice zakazale za leto čekaju da vide kako će se stvari po pitanju virusa korona odvijati u budućnosti, pa će u skladu sa tim delovati", kazao je Genov i dodao da nije bilo značajnijeg otkazivanja aranžmana turista iz drugih zemalja.Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Beogradu je tokom januara boravilo skoro 52.700 stranih turista, a najbrojnija grupa je bila iz Kine.Turisti iz Kine su po broju ostvarenih noćenja u Srbiji tokom 2019. godine bili na drugom mestu, odmah iza gostiju iz Bosne i Hercegovine.
Tim programera Infostud grupe dobio je prvu nagradu za najbolju inovativnu ideju na konkursu "Stazama Nikole Tesle" koji je organizovao Savez inženjera i tehničara Srbije, putem kog bi navodi se u saop&...

Program Swiss PRO objavio je javni poziv kojim će sa 242.000 evra podržati do 20 lokalnih samouprava u uspostavljanju efikasnog i održivog sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou, navodi se u saopštenju.Projekat pod sloganom "Snage udruži, podršku pruži" za cilj ima povećanje dostupnosti i kvaliteta usluga socijalne zaštite za najmanje 500 korisnika i korisnica iz ranjivih društvenih grupa. Javni poziv je otvoren do 10. aprila 2020. godine, a pravo učešća imaju 96 gradova i opština iz Šumadije i Zapadne Srbije, kao i onih iz Južne i Istočne Srbije. Lokalne samouprave će biti podržane sa do 12.100 evra po projektu čiji cilj može biti uspostavljanje nove standardizovane usluge socijalne zaštite koja se trenutno ne pruža, proširenje postojećih usluga socijalne zaštite radi uključivanja većeg broja korisnika ili pilotiranje inovativne usluge socijalne zaštite."Program posebno ohrabruje lokalne samouprave da u predloge projekata uključe uspostavljanje međuopštinske saradnje i međusektorskog pristupa, a dodatno će biti vrednovano i ako predlozi projekata sadrže izrađenu analizu potreba ranjivih grupa na lokalnom nivou, utrošak namenskih transfera u 2019. godini, kao i određen način praćenja usluga. Takođe, projekti mogu uključivati partnerstvo sa lokalnim Centrom za socijalni rad", navodi se u saopštenju.Kako bi zainteresovane lokalne samouptave saznale sve detalje javnog poziva, uključujući način prijavljivanja, kriterijume za izbor projekata i dozvoljene troškove, Swiss PRO će organizovati informativne sesije prema sledećem rasporedu:- Šabac, utorak, 10. mart, sa početkom u 12 časova (Centar za stručno usavršavanje, Nikole Tesle 1A).- Užice, sreda, 11. mart, sa početkom u 12 časova (Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Nemanjina 52).- Kralјevo, četvrtak, 12. mart, sa početkom u 12 časova (Gradska uprava, Trg Jovana Sarića 1).- Kragujevac, petak, 13. mart, sa početkom u 12 časova (Biznis inovacioni centar, Trg topolivaca 4).- Niš, utorak, 17. mart, sa početkom u 12 časova (hol Gradske kuće, 7. jula br. 2).- Smederevo, četvrtak, 19. mart, sa početkom u 12 časova (Regionalni centar za obrazovanje zaposlenih u obrazovanju, Goranska bb).- Zaječar, petak, 20. mart, sa početkom u 12 časova (Regionalna agencija za razvoj Istočne Srbije - RARIS, Trg oslobođenja bb).Dodatne informacije o javnom pozivu, kriterijumima za izbor projekata, načinu konkurisanja i dokumentacija za prijavljivanje dostupne su na internet stranici programa Swiss PRO. Javni poziv se sprovodi u okviru programa "Podrška Vlade Švajcarske razvoju opština kroz unapređenje dobrog upravljanja i socijalne uključenosti – Swiss PRO" koji podržava Vlada Švajcarske u saradnji sa Vladom Srbije, a sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u partnerstvu sa Stalnom konferencijom gradova i opštna (SKGO).

Grad Novi Sad odbio je da hakerima koji su preuzeli i zaključali informacioni sistem Javnog komunalnog preduzeća Informatika plati otkupninu u bitkoinima, zbog čega je ostao bez podataka građana, nezvanično ...
Guberinić: Novi biznisi i inovacije zapošljavaju ljudeVuk Guberinić direktor i osnivač kompanije CarGo Technologies izjavio je da novi biznisi i inovacije zapošljavaju ljude, a da je CarGo primer kompanije zahvaljujući čijem softveru je samo u poslednjih godinu dana upošljeno više od 1.000 ljudi.Guberinić je na Kopaonik biznis forumu istakao da država treba da ima više sluha u sagledavanju potreba tržišta kako bi se uhvatio korak sa razvijenim zemljama.„Ne smemo da se učaurimo u nekom svom svetu i mislimo kako je nešto negativno samo da bismo zadržali nešto što je prevaziđeno u svetu“, istakao je Guberinić na panelu o inovacijama u vreme četvrte industrijske revolucije.On je dodao da CarGo slavi pet godina postojanja u Srbiji kao kompanija sa najvećim brojem online transakcija i jedna od deset kompanija na svetu koje menjaju industriju iz korena prema listi Forbsa.„Neka zanimanja nestaju, a nova nastaju zahvaljujući tehnologijama. CarGo pripada kompanijama koje menjaju industriju u Srbiji. Mi spremamo brojne inovacije, rad sa električnim automobilima i ugradnja elektro punjača će se desiti ove godine“, istakao je direktor CarGo.On je dodao da im energiju daju mladi ljudi i pozvao privatne kompanije da rade na rasplamsavanju preduzetničkog duha kako bi mladi ostajali u zemlji i vraćali se da primenjuju stečeno znanje za razvoj naše zajednice.„Zajedno treba da radimo na tome da pomognemo mladima da prevaziđu barijere jer većina njih dolazi iz porodica gde je cilj bio da se završi fakultet i nađe neki državni posao. To više nije cilj mladih ljudi i treba im pomoći da rade na svom razvoju. Mladi ljudi traže izazove, a to će naći u inovativnim i novim biznisima“, rekao je Guberinić.On je dodao da se školovao u inostranstvu i da se vratio kako bi stečeno znanje primenio na modernizaciju tržišta i razvoj Srbije i da je danas CarGo kompanija koju strane o firme prepoznaju kao najvećeg vlasnika električne flote u Srbiji. Promotivni tekst.

Američke berze su protekli dan završile sa znatnim gubicima, uprkos tome što su Federalne rezerve neočekivano i vanredno snizile kamatne stope za 50 poena zbog epidemije koronavirusa. Centralna banka SAD je...

Fond za inovacionu delatnost objavio je novi javni poziv za Program dokaz koncepta, namenjen istraživačima kojima je potrebna podrška da dokažu da će iz njihovog sadašnjeg rada nastati novi pro...

Jedan od najunosnijih ugovora koje je prošle godine dodelio Centralni zatvor u Beogradu – snabdevanje zatvorske kantine robom široke potrošnje – dobila je firma Luki-komerc, povezana sa Srpskom naprednom strankom.Ta kompanija je krajem prošle godine dobila posao od Centralnog zatvora za skoro 38,7 miliona dinara, vidi se iz odluke o dodeli ugovora od 27. novembra 2019. Javna nabavka bila je podeljena na dva dela, od kojih se skuplji odnosio na prehrambene i konditorske proizvode, vodu i bezalkoholne napitke, i tu partiju je dobio Luki-komerc. Vlasnik i direktor ove kompanije je odbornik skupštine opštine Pećinci iz redova SNS, Živorad Pantić, a zakonski zastupnik preduzeća je njegov brat Milorad Pantić, šef naprednjaka u Pećincima.Luki-komerc je, takođe 2019. godine, bio jedan od dobitnika tendera za nabavku namirnica za pripremu hrane zatvorenicima. Ova javna nabavka bila je podeljena na 15 partija, od kojih je Luki-komerc dobio četiri, ukupne vrednosti 3,2 miliona dinara.Inače, ova kompanija već godinama unazad dobija unosne poslove, kako u Pećincima tako i u drugim mestima, pokazuju podaci portala javnih nabavki.Luki-komerc pobeđivao je na tenderima KBC Zvezdara Beogad, GAK Narodni front, KP zavoda u Sremskoj Mitrovici, Kliničkog centra Srbije i brojnim drugim.Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je prošle godine da je tokom 2018. jedna predškolska ustanova u Rumi potpisala sedam ugovora sa Lukijem, ali da ta firma nije isporučila dogovorene količine svih namirnica, javio je portal 021.Kako se navodi, znatan deo namirnica nije isporučen ni 50 odsto od ugovorenih količina.Lokalni funkcioner angažovao rođaka da proverava opštinske finansije

Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju Srbije (NAT) izgubilo je punopravno članstvo u Evropskoj asocijaciji za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA), za koje ć...

Predsednik Upravnog odbora Nove ljubljanske banke (NLB) Blaž Brodnjak danas je izjavio da će ta slovenačka finansijska institucija zadržati brend Komercijalne banke, a da će se nova organizacija ubudiće zvati "NLB Komercijalna banka".NLB je prošle nedelje od države Srbije otkupio 83,23% običnih akcija Komercijalne banke za 387,02 miliona evra.Kako prenosi N1, on je na 27. Kopaonik biznis forumu kazao da je sledeći korak koji se čeka dobijanje saglasnosti od regulatornih tela svih država u kojima dve banke posluju, kao i od Evropske centralne banke u Frankfurtu.Brodnjak navodi da bi cela procedura trajala od šest do devet meseci, a da će do tada Komercijalna funkcionisati po starim pravilima.Takođe dodaje i da NLB svoju akviziciju neće finansirati dokapitalizacijom, ali da ta banka trenutno radi na izdavanju još subordiniranih obveznica AT1 razreda.Brodnjak je juče izjavio da je "Komercijalna banka u Srbiji vredan, jak brend" i da još uvek nije odlučeno da li će neki deo identiteta te banke biti zadržan u novoj korporativnoj organizaciji. Dogovoreno je i da će država prihodovati od kamate po stopi od 2% godišnje koju će NLB imati obavezu da isplati Srbiji, za period od 1. januara 2020. do datuma završetka transakcije, a ugovorom je predviđeno i da se 50% iskazane dobiti za 2019. godinu isplati kao dividenda, čime bi Srbiji sledovalo oko 31 miliona evra. Takođe, predviđena je i isplata dividendi iz ranijih godina, po kom osnovu će Srbija dobiti još približno 26 miliona evra.Neto zarada od prodaje Komercijalne oko 130 miliona evra
Bivši načelnik opštinske uprave Koceljeva Vladimir Bojić zaključivao je ugovore o reviziji opštinskog budžeta sa kompanijom svog rođaka, utvrdila je Agencija za borbu protiv korupcije.Agencija je odlučila da je Bojić postupio suprotno Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije jer je tokom vršenja funkcije sklapao ugovore sa kompanijom „Bojić revizija“ d.o.o. iz Šapca, čiji je vlasnik i zastupnik njegov rođak Dragan Bojić.Kako se vidi iz rešenja Agencije, Vladimir Bojić je sa rođakovom firmom sklopio ugovore o reviziji finansijskih izveštaja opštine Koceljeva u vrednosti od ukupno 1,3 milion dinara.Sporni ugovori zaključeni su za 2011. godinu u iznosu od 285.000 dinara, za 2014. u iznosu od 348.000, za 2015. u iznosu od 355.000 i za 2016. godinu u iznosu od 315.000 dinara.Bojić nije obavestio Agenciju za borbu protiv korupcije o sukobu interesa koji je imao u tim situacijama, dodaje se u rešenju.On više nije na funkciji načelnika opštinske uprave, pa mu je Agencija izrekla meru javnog objavljivanja odluke o povredi zakona.Direktorka osnovne škole zaposlila sina kao nastavnika
Serveri gradskih uprava Novog Sada, ali i nekolicine drugih javnih službi koji su u sistemu JKP "Informatika", hakovani su tokom vikenda, saznaje 021. Hakeri traže bitkoine da bi otključali sisteme.Kako je objavio portal 021, najverovatnije se radi o hakerskom napadu iz inostranstva.Gradske kamere u Novom Sadu trenutno ne funkcionišu, a zaposlenima u gradskim službama rečeno je da ne mogu da pristupe svojim mejlovima.Kako nezvanično saznaje 021, hakerski napad prijavljen je u ponedeljak policiji i odeljenju za visokotehnološki kriminal, a hakeri traže velike sume u virtuelnoj valuti kako bi otključali sada već kriptovane i zaključane servere.Na serverima se nalaze i vredne baze podataka, piše novosadski portal.Informaciju o hakovanju građani su mogli da saznaju ako su, recimo, danas pokušali da plate račun na šalterima "Informatike".
Vlada Srbije odobrila je 3,5 miliona dinara na ime dotacije Eparhiji vranjskoj Srpske pravoslavne crkve povodom obeležavanja jubileja čiji je pokrovitelj predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ova sredstva iz ...
Studenti FON-a: Strahinja Lazić, Tamara Kuzmić, Stefan Anđelković, Ivana Dragojević i Andrej Popadić, pod mentorstvom prof. dr Vesne Bogojević Arsić, doc. dr Milice Latinović i industrijskog mentora Boška Milačića (CFA) osvojili su dve nagrade na prestižnom takmičenju CFA Research Challenge 2020 u organizaciji CFA Society Serbia održanom u subotu, 28. februara u hotelu Hyatt u Beogradu.Kako se navodi u saopštenju ovog fakulteta, na takmičenju iz oblasti finansija učestvovalo je devet fakulteta Univerziteta u Srbiji i jedan fakultet sa Univerziteta u Crnoj Gori. Nagrada Best Team Presentation Award pripala je studentima FON-a. Zadatak studenata bio je da urade investicionu analizu, napišu detaljan izveštaj i daju preporuku da li potrebno da investitori akcije kupe, prodaju ili zadrže.
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE