Vesti iz zemlje

25.04.2023. 19:25

Autor: Katarina Baletić

Pedijatri su najvažniji za podizanje svesti o važnosti vakcinacije

Bebina ruka Foto: Pxfuel

Vakcine štite od bolesti i spašavaju živote. Međutim, da bismo svi bili bezbedni neophodno je obezbediti kolektivni imunitet, što znači da se 95 odsto ljudi u jednoj zajednici vakciniše. Za vraćanje poverenja u vakcine najvažniji su pedijatri, ali i deljenje iskustva među generacijama koje su svedočile iskorenjivanju zaraznih bolesti – upravo zahvaljujući vakcinama, kaže za Novu ekonomiju doktor i konsultant za imunizaciju Dragoslav Popović.

Procenjuje se da bi od 2021. do 2030. godine vakcinacija mogla da spreči 51 milion smrtnih ishoda, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ povodom Nedelje imunizacije koja se obeležava od 24. do 30. aprila.

Ipak, Evropa se suočava sa povećanim broj slučajeva morbila prošle godine u odnosu na 2021. godinu, a izuzetak nije ni Srbija.

U Srbiji je sredinom januara 2023. godine prijavljena epidemija morbila, pet godina nakon poslednje, saopštio je Batut.

Epidemija je prijavljena na teritoriji Smedereva, a zatim su prijavljeni i slučajevi obolevanja u Novom Sadu, kao i porodična epidemija u Beogradu.

Zaključno sa 20. aprilom ove godine, registrovano je 48 slučajeva, od koji su 51 odsto obolelih deca mlađa od dve godine.

Od ukupnog broja zaraženih, 44 odsto je bilo hospitalizovano. Najveći udeo obolelih su bili nevakcinisani, njih 78 odsto, navodi se u saopštenju Batuta.

Postoje opravdani razlozi da budemo zabrinuti zbog širenja epidemije malih boginja, kaže doktor Dragoslav Popović.

Obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja (morbila), rubeole i zaušaka (MMR vakcina) bio je 2021. godine svega 74,8 odsto. Podaci za 2022. godinu se prikupljaju, kaže Batut.

Popović objašnjava da je zbog ovako niskog obuhvata vakcinacije neophodno da se „mobilišu roditelji da vakcinišu svoju decu“. Dodaje i da mu se čini da se mobilizacija početkom godine zaista i dogodila.

„Kada pogledamo koliko je vakcina potrošeno u januaru, februru i martu, to su količine koje do dva-dva i po puta prevazilaze uobičajne doze vakcina koje se daju. To znači da su roditelji ipak reagovali na pozive koji su krenuli krajem prošle godine. Recimo, UNICEF je u decembru prošle godine izdao jedno saopštenje za Srbiju kojim je pozvao roditelje da što pre vakcinišu svoju decu“, kaže Popović.

Na pitanje ko bi mogao da utiče na roditelje, Popović kaže da su to pre svega pedijatri.

„Najviše na roditelje utiču sami pedijatri utoliko što ako su pedijatri potpuno jasni u preporuci za vakcinaciju, roditelji će ih ogromnom broju poslušati. Ako pedijatri otvaraju pitanje da li se vakcinisati ili ne, takvo otvaranje pitanje može kod roditelja da proizvede sumnju ili bojazan. Tada dolazi do situacije u kojoj treba da se razgovara sa tim roditeljima i da se proba odgovoriti na njihovu zabrinutost“, kaže Popović.

On pojašnjava da je trenutno najvažnije fokusirati se na rezulate, odnosno da nijedna poseta tokom detetove prve godine, ali i nakon toga, kada se daje MMR vakcina, ne treba da se završi, a da dete ne dobije vakcinu koja je predviđena tim pregledom.

„Svaka ta propuštena šansa vodi ka odlaganju, a ono u nekom krajnjem ishodu dovodi do nedavanja vakcine na vreme ili nedavanja vakcine uopšte. Tu moramo da se vratimo onom stanju koje smo imali ranije, kada su vakcine bile obavezni deo sistematskih pregleda zdrave dece i moramo demistifikovati sve razloge i barijere za nedavanje vakcine“, kaže Popović.

Kaže i da vrlo važno da se vakcine „daju po automatizmu“.

„Već je toliko izdiskutovano i postoji već dovoljno naučnih dokaza, tako da su se ispunili svi uslovi da se ispuni kalendar vakcinacije koji mi imamo jer je definivtivno potvrđeno da je to najbolji ishod za svako dete“, kaže on.

Rešenje je, dodaje, i komunikacija među generacijama jer se među starijima nalaze i oni koji su bili žrtve zaraznih bolesti koji su iskorenjene vakcinama.

Kako će COVID vakcine uticati na redovnu vakcinaciju?

Pandemija COVID-19 uticala je na to da se smanji obuhvat redovne vakcinacije. Razloga je nekoliko – deo zdravstvenih ustanova bio je nedostupan tokom zatvaranja (lokdauna), deo roditelja nije želo da vodi decu na redovnu vakcinaciju zbog straha od infekcije, ali su postojali i problemi transporta vakcina jer je saobraćaj bio ograničen.

Međutim, pandemijska vakcinacija uticanje višestruko i različito u zavisnosti od njene uspešnosti u različitim državama, objašnjava Popović.

„U onim zemljama gde je pandemijska vakcinacija bila uspešna, sigurno da će se to pozitivno odraziti na vakcinaciju. Tamo gde je bila neuspešna imaće negativan efekat. Srbija je malo ispod 50 odsto obuhvata vakcinacijom protiv COVID-19, ali smo isto tako propustili šansu s obzirom na to da smo bili jedna od prvih zemalja na svetu koja je imala vakcine. Zbog toga će kod nas postojati jedan miks efekat na redovnu vakcinaciju“, kaže on.

Ono čemu se trenutno u Srbiji teži je uvođenje modela „vakcinacije tokom celog života“.

Neposredno pre pandemije, u kalendaru vakcinacije za 2020. godinu uvedenu su šire indikacije za davnje vakcine protiv gripa, a takođe je uvedena i vakcina protiv upale pluće.

U februaru 2022. goidne Centralna komisija za lekove Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) uvrstila je HPV vakcinu kao prevenciju karciona grlića materice na listu lekova koji će se dobijati o trošku države.

Do februara ove godine vakcinacija protiv HPV započeta je kod više od 16.000 dece između devet i 19 godina, rekao je u februaru ove godine specijalista epidemiologije Batuta Marko Veljković.

Trenutno važećim pravilnikom imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) preporučuje se kod dece sedmih razreda osnovnih škola, tokom sprovođenja sistematskih pregleda za vreme trajanja školske godine.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Pravo na slobodan izbor je primaran, da li ce se neko leciti homeopatijom, ajurvedskim metodama ili klasicnom medicinom. Gospodin iz teksta bi trebalo prvo da nauci da ljudi nisu roba.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.