Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je da još uvek nema ekonomskog opravdanja za povećanje plata i penzija.
On je na konferenciji za novinare rekao da, ukoliko bi se plate i penzije vratile na nivo pre umanjenja i deficit bi se vratio na nivo od oko 6,5 odsto BDP-a iz 2014. godine što bi značilo da konsolidacije nije ni bilo.
Upitan da li postoji prostor za bilo koliko povećanje, od jednog ili dva procenta, Petrović je naveo da čak ni to nema smisla.
On je rekao da se fiskalni planovi za 2015. uspešno ostvaruju, nešto bolje od plana, ali da se još čeka otpočinjanje reformi koje su ključne za trajno ozdravljenje finansija.
Više trošimo na kamate nego na investicije
Petrović je izjavio da Srbija za plaćanje kamata troši više nego za javne investicije i ocenio da prema udelu kamata u BDP-a samo šest zemalja u Evropi ima veće troškove od Srbije. On je precizirao da je za javne investicije budžetom za 2015. predviđeno 122 milijarde dinara, a za kamate ćemo platiti 140 milijardi dinara.
Govoreći o odnosu kamata prema BDP-u, predsdenik Fiskalnog saveta je naveo primer Grčke, koja ima preveliki javni dug i godišnje plaća 0,7 odsto više za kamate nego Srbija.
„Srbija će u 2017. za kamate da plaća četiri odsto BDP-a i time će se u potpunosti izjednačiti sa relativnim iznosom prema BDP-a koji sada plaća Grčka“, rekao je Petrović.
Srbiji će se troškovi za kamatu savke godine povećavati za 0,5 odsto BDP-a, a to znači da ćemo toliko morati da štedimo samo da bi smo „ostali u mestu“, naveo je Petrović.
Petrović je precizirao da je taj prirast troškova za kamate od 0,5 odsto BDP-a godišnje u nivou sa ukupnim godišnjim izdvajanjem iz budzeta za nauku i tehnologiju i dodao da je to jedan od razloga zašto je neodrživo vraćanje plata i penzija na prethodni nivo, posle smanjenja za 10 odsto.
I sta cemo sad?