Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) danas će razmotriti predlog rezolucije o izveštaju o Srbiji za 2018. godinu, u kojoj se naglašava da je sprovođenje reformi i dalje ključni pokazatelj uspešnosti procesa evrointegracije i poziva Srbija da poboljša planiranje, koordinaciju i praćenje sprovođenja novog zakonodavstva i mera.
U predloženom tekstu rezolucije se ukazuje i na propuste u reformi pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, manjkavu demokratsku ulogu parlamenta, izražava zabrinutost zbog stanja u oblasti slobode govora i medija i poziva Srbiju da garantuje principijelnu primenu zakonodavstva o zaštiti manjina.
EP pozdravlja napredak Srbije u ekonomiji i u reformi javne uprave, njen kontruktivni odnos prema migrantskoj krizi, predanost bilateralnim odnosima s drugim zemljama kandidatima i susednim državama članicama i stalni angažman Srbije u postupku normalizacije odnosa s Kosovom.
Srbija se poziva i da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU, uključujući i politiku prema Rusiji, kao da postepeno sa Unijom uskladi i svoj vizni režim.
U dokumentu se ocenjuje da su u oblasti vladavine prava reforme potrebne posebno da bi se „garantovala nezavisnost i efikasnog pravosuđa“ i poziva Srbija da „osnaži odgovornost, nepristrasnost, profesionalnost i ukupnu efikasnost pravosuđa i uspostavi sistem besplatne pravne pomoći“.
U oblasti borbe protiv korupcije, EP smatra da Srbija treba „što pre da donese novi zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije“, pri čemu je „ključno da ta agencija zadrži ljudske i finansijske resurse koji su joj potebni da bi svoje zadatke obavljala na nezavisan način“.
U tesktu se ocenjuje i da u borbi protiv organizovanog kriminala, iako je postignut „odredjen napredak“, Srbija treba da pokaže „uverljivije rezultate u pogledu istraga, krivičnog progona i presuda, što se odnosi i na pranje novca, a na osnovu proaktivnih istraga“.
EP smatra da Skupština Srbije „i dalje ne vrši efikasnu kontrolu izvršne vlasti i da je potrebno poboljšati transparentnost, uključujući i kvalitet zakonodavnog postupka“, kao i da česti hitni postupci „ugrožavaju parlamentarni i javni nadzor“.
U dokumentu se naglašava da je potrebno „u potpnosti priznati i podržati ulogu nezavnisnih ocenjuje regulatornih tela, uključujući i instituciju ombudsmana“.
Pozdravljajući napredak Srbije u reformi javne uprave, autori nacrta ističu da politički uticaj na imenovanje viših upravnih zvaničnika i dale predstavlja zabrinjavajući problem.