Vesti iz zemlje

21.11.2023. 11:14

Saopštenje

Autor: Čedomir Savković

Prosečan Srbin očekuje platu od 1.000 evra, polovina nije dobila povišicu ove godine

Pixabay

Prilikom odabira posla, radnicima je najvažnija visina plate, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Infostud za vreme Regionalnog sajma poslova. Prosečni ispitanik iz Srbije kaže da im je najmanja očekivana zarada 1.000 evra.

Iako su godinama na prvom mestu faktora za odabir posla bili međuljudski odnosi, od prošle godine inflacija je očigledno učinila svoje, te je visina zarade postala najvažniji faktor (66 odsto ispitanika).

Najveći broj ispitanika iz Srbije u proseku očekuje zaradu od 1.000 evra, dok je prošle godine očekivanje bilo preko 100 evra manje i iznosilo je 860 evra.

Svega sedam odsto je navelo stranačku pripadnost kao presudni faktor za dobijanje posla.

Svega svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (23 odsto), dok je njih 11 odsto dobillo korekciju usloveljenu inflacijom.

Sa druge strane, čak polovina ispitanika nije dobila povišicu niti je očekuje, dok 16 odsto očekuje da će dobiti povišicu do kraja godine.

U istraživanju su sem Infostuda učestvovali i partnertski portali iz regiona MojPosao.ba, MojPosao.net, Vrabutovanje.com.mk, i Deloglasnik.si.

U istraživanju je učestvovalo preko 6.600 ispitanika, od kojih je više od 2.500 bilo iz Srbije. 

U poslednjih godinu dana posao je promenilo najmanje ljudi iz Srbije (38 odsto) i Bosne i Hercegovine (34 odsto) , dok se posao u ovom periodu najviše menjali Hrvati (44 odsto) i Makedonci (43 odsto).

U narednih godinu dana najviše planiraju promenu posla naši građani i Hrvati (čak 68 odsto), dok u najmanjoj meri to žele da učine Slovenci (17 odsto).

Strah od gubitka najviše je prisutan među građanima Srbije (27 odsto), dok je najmanje prisutan među građanima Severne Makedonije i Slovenije (svega 17 odsto).

Dve trećine ispitanika iz Srbije  smatra da će se neki poslovi tražiti više, a drugi osetno manje, dok ih 15% smatra kako će broj otvorenih radnih mesta u narednom periodu biti manji.

Dve trećine ispitanika (57%) u našoj zemlji navodi da im pozicija ne dozvoljava rad od kuće, dok se 23% njih opredelilo za rad iz kancelarije, iako im posao dozvoljava rad od kuće. Svega 8% ispitanika radi u potpunosti od kuće, dok 12% posluje po hibridnom modelu rada.

Dobri međuljudski odnosi su i dalje veoma važni i nalaze se na drugom mestu sa 64%.Visina zarade i dobri međuljudski odnosi su na prvom mestu svim stanovnicima u celom regionu.

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kao i prethodnih godina, kada bi birali kompaniju prema tipu vlasništva ispitanici iz Srbije bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (34 odsto), a u najmanjoj meri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (15 odsto).

Četvrtina ispitanika naše zemlje bi najradije radili kao preduzetnici, dok
svaki peti ispitanik bi radio za državno preduzeće.

Sličan trend je prisutan u svim zemljama regiona, sem Slovenije gde najveći broj ispitanika ipak bira rad u domaćim privatnim kompanijama.

Od nezaposlenih ispitanika iz Srbije, trećina je nezaposlena tri meseca ili manje, 17 odsto je bez posla između pola godine i godinu dana, dok čak 12 odsto njih čeka na posao duže od pet godina.

Više od polovine nezaposlenih (52 odsto) traži bilo kakav posao, bez obzira da li je reč o poslu u struci ili van nje, dok 39 odsto njih čeka posao isključivo u struci.

Značaj prakse za mlade

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Srbije (43 odsto), veruje da će novi posao pronaći u roku od tri meseca nakon završetka školovanja, dok pet procenata njih već čeka posao ili već rade. Svega 15 odsto veruje da će potraga za poslom trajati od tri do šest meseci.

Kako bi stekli neko radno iskustvo pre pravog zaposlenja mladi su spremni da idu na praksu (77 odsto) ili da rade honorarno (51 odsto), dok je svaki peti ispitani spreman i na volontiranje.

Ohrabrujuća činjenica je da čak 36 odsto mladih tačno zna čime želi da se bavi, a znatno manji broj njih (četiri procenta) nema jasnu predstavu o tome.

Čija plata je najviše stradala zbog inflacije?

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.