Vrednost tržišta nepokretnosti u Srbiji u drugom kvartalu ove godine iznosi je 2,2 milijarde evra, što je rast od 8,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički geodetski zavod (RGZ).
Sklopljeno je 30.495 kupoprodajnih ugovora, 5,4 odsto manje nego u drugom kvartalu 2025. godine.
Kako je navedeno, najveći udeo u ukupnoj vrednosti prometovanih nepokretnosti (62 odsto) zauzimaju stanovi sa 1,3 milijarde evra. Za kuće je izdvojeno 175 miliona evra (osam odsto od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 156 miliona evra (sedam odsto), za poslovne prostore 119 miliona evra (šest odsto), za poljoprivredno zemljište 77 miliona evra (četiri odsto).ž
Za stanove je u Beogradu izdvojeno ukupno 742 miliona evra, piše Beta.
Kada je reč o načinu plaćanja, 15 odsto svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, koliko je zabeleženo i u drugom kvartalu prethodne godine. Najveći deo tog novca potrošen je na kupovinu stanova, (34 odsto ugovora), koliko i prethodne godine.
U drugom kvartalu ove godine broj ugovora o kupoprodaji nepokretnosti je smanjen u svim većim gradovima u odnosu na isti period prošle godine i to u Novom Sadu jedan odsto, zatim u Beogradu 1,7 odsto, dok je znatno izraženije smanjenje zabeleženo u Nišu 4,3 odsto i u Kragujevcu sedam odsto.
Na teritoriji gradske opštine Savski venac u Beogradu prodat je stan po najvišoj ceni od 1,6 miliona evra. Na teritoriji te opštine prodat je i stan po najvećoj ceni kvadrata od oko 9.300 evra.
Najskuplja kuća prodata na teritoriji beogradske opštine Voždovac za 1,4 miliona evra, a najskuplje garažno mesto plaćeno je 54 hiljade evra, na teritoriji beogradske opštine Stari grad.
Siniša Mali ljudima na minimalcu godišnje nudi 600 evra manje nego što je ranije obećavao: Na platu od 1.400 evra „zaboravio“