Država je za potrebe finansiranja prvog dela projekta EXPO 2027 sa Nacionalnim stadionom izdala osmogodišnje obveznice u vrednosti od 150 milijardi dinara (skoro 1,3 milijardi evra) po kamatnoj stopi od sedam odsto. Samo plaćanje kamate na ove obveznice koštaće poreske obveznike oko 700 miliona evra, što je ogroman trošak, navodi se u upravo objavljenoj analizi Fiskalnog saveta.
Fiskalni savet ukazuje da ovaj trošak nije ni konačan jer će za završetak ovog projekta biti potrebno i novo zaduživanje što podrazumeva i dodatne troškove kamata.
U jednom delu ove analize, navodi se, između ostalog, da projekti koji se sprovode mimo standardnih procedura imaju nepovoljnije uslove finansiranja, a naročito oni za koje se uzimaju krediti od poslovnih banaka.
Pogoršanje uslova zaduživanja za nove investicione projekte imaće ozbiljne budžetske implikacije, piše Fiskalni savet.
Kako se dalje objašnjava u analizi, Srbija je prošla kroz tri faze uzimanja kredita za finansiranje velikih investicionih projekata.
Prva faza se oslanjala na institucionalne kreditore (EIB, EBRD, IBRD) i ona je podrazumevala striktno poštovanje svih regulativa (morale su da se prate rigorozne procedure i nadzor po visokim standardima ovih institucija). Kamatne stope i drugi uslovi ovih kredita bili su veoma povoljni.
Drugafaza podrazumeva sklapanje aranžmana s bilateralnim kreditorima. Ona je bila znatno brža, ali su i kamatne stope bile nešto veće.
Do treće faze dolazi sada kada investicioni zamah države više ne mogu da isprate ni bilateralni aranžmani. Krediti za najnovije projekte sve više se zato uzimaju na otvorenom tržištu i oni su ubedljivo najskuplji.
„Ilustrativan primer je finansiranje prvog dela projekta EKSPO 2027 sa Nacionalnim stadionom. Država je za te potrebe već izdala osmogodišnje obveznice u vrednosti od 150 milijardi dinara (skoro 1,3 milijardi evra) po kamatnoj stopi od 7 odsto. Samo plaćanje kamate na ove obveznice koštaće poreske obveznike oko 700 miliona evra, što je ogroman trošak“.
Na ekonomske efekte javnih ulaganja znatno utiče i to kako će se oni u budućnosti koristiti i održavati, a u Srbiji se ne vodi dovoljno računa o dugoročnoj rentabilnosti izgrađenih objekata niti o troškovima njihovog budućeg održavanja.
„S tim u vezi, neki projekti poput pominjane fabrike vakcina ili gradnje lokalnih fudbalskih stadiona (Leskovac, Loznica, Zaječar) veoma su upitni usled njihovog nekorišćenja ili veoma ograničene upotrebe. Važno je posebno skrenuti pažnju i na troškove budućeg održavanja izgrađene infrastrukture kojima se takođe ne posvećuje dovoljno pažnje“.
Fiskalni savet skreće pažnju da je regulatorni okvir za selekciju investicionih projekata poslednjih godina dosta unapređen, ali je problem što se ova regulativa u praksi često zaobilazi.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture raspisalo je tender za stručni nadzor nad izgradnjom kompleksa železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije, objavila je ...
Na izložbi EXPO 2025 u Osaki, u okviru otvaranja srpskog paviljona, otkrivene su maskote EXPO 2027 Beograd.Maskote EXPO 2027 Beograd su dečak i devojčica u srpskoj nošnji, koji tek treba da dobiju imena ...
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2208 dinara za evro, saopštila je Narodna banka Srbije.Danas zvanični srednji kurs iznosi 117,1606 dinara za evro.
...
Izrada plana za ostvarivanje strateškog partnerstva Evropske unije (EU) i Srbije u oblasti održivih sirovina napreduje sporo zbog trenutne situacije u Srbiji, rekli su agenciji Beta obavešteni sagovornici u ...
Iako se državni zvaničnici neretko hvale time da je Srbija prošle godine imala rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je bio među najvišim u Evropi, uz obavezan epitet da je "ekonomski tiga...
Tokom februara i marta, Radna grupa za avijaciju Saveta EU (EU Council's Aviation Working Party) raspravljala je o promenama kada su u pitanju prava putnika na novčanu nadoknadu pri kašnjenju i otkazivanju letova, a ishod toga pot...
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je od Agencije za sprečavanje korupcije i Državne revizorske institucije (DRI) da utvrde ko je organizator skupa "Ne damo Srbiju" i utvrde da li je tokom njegovog održavanja prekršen zakon u ko...
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da radi na utvrđivanju okolnosti u vezi sa incidentom u kojem su sinoć u Kruševačkoj ulici u Beogradu učestvovali lider Pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović i S.V. (1988)....
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok
Reindustrijalizacija ne može da čeka.Shvatite to već jednom.