Vesti iz zemlje

07.07.2023. 09:33

Nova ekonomija

Autor: Katarina Pantelić

Srbija izgubila skoro polovinu ino-kupaca žitarica od prošlogodišnje zabrane izvoza

Foto: Pxhere

Pšenica

Srbija je izgubila 40 odsto međunarodnih kupaca žitarica zbog prošlogodišnje zabrane izvoza – poput Italijanskog tržišta koje je bilo među najvažnijima, ocenio je predstavnik Incijative za spas poljoprivrede Radoslav Adamović. Dodatni problem za domaće paore je što stručnjaci upozoravaju da će rod zbog vremenskih uslova, koji su produžili period sazrevanja i sprečavali prskanje protiv bolesti – ozbiljno podbaciti.

„Cena žitarica u svetu je opala. Luka Konstanca (u Rumuniji) koja je ključna za izvoz žita iz Srbije je preplavljena jeftinom pšenicom. Problem je što Vlada Srbije i Ministarstvo poljoprivrede (tada) nisu hteli da prihvate odgovornost“, izjavio je Adamović za Novu ekonomiju.

Prema njegovim rečima, pšenica je ove godine jako lošeg kvaliteta, a uzrok tome su vremenske nepogode.

Usled čestih kiša, nije postojala mogućnost prskanja pšenice, pa su je onda napale bolesti kao što je rđa (dok je bila u cvatu) ili Fusarium (gljivično oboljenje koje napada klas).

„Pšenica je dobrog kvaliteta uglavnom na lošim zemljištima, uzvišenjima, bregovima, odnosno svuda gde nije mogla da se nakuplja voda. Na mnogo njiva je voda ‘davila pšenicu’ i tu su se razvile razne bolesti“, ocenio je Adamović.

Kada je u pitanju upotreba đubriva, „svako ko ga je kupovao u novembru prošle godine loše prošao“.

„Svi smo bili prinuđeni da ga ranije uzimamo, jer se pričalo o nestašicama. Dobili smo najskuplju proizvodnju, a cene (završnog proizvoda) su bedne“, kazao je Adamović.

Subvencije su, kako je naglasio, nakon pregovora uspeli da podignu na „relativno normalan nivo“, ali da one u proseku nadoknađuju samo jedan dinar od cene konačnog proizvoda i nisu do sada sve isplaćene.

„Klizimo definitivno u propast poljoprivrednika – ne poljoprivrede. Najgore je što (država) Srbija nije svesna da je poljoprivrednik temelj, osnivač i poslednji branik ove zemlje. Poljoprivrednik poslednji ostaje u zemlji kada svi odu. Svaki drugi radnik će otići iz zemlje, ali mi ćemo ostati“, kaže je Adamović.

Na ulaganje od 150.000 dinara – 50.000 čist gubitak

Član Udruzenja poljoprivrednika iz Stiga Milan Marković saglasan je da je ove godine pšenica lošeg kvaliteta zbog kiše, ali je naglasio i da će samo 50 odsto nje završiti u stočnom fondu. On je ocenio i da zabrane izvoza žita od prošle godine „sada dolaze na naplatu“.

Cena pšenice, koja je trenutno 20 dinara na tržištu, nije dovoljna da bi se isplatila ulganje u njenu proizvodnju.

„Na 100 tona to je malo. Naša ulaganja u pšenicu su se kretala od 150.000 dinara (po hektaru) pa nadalje. Kažu da je prosek za ulaganja 155.000 dinara. Na pet tona, koliko je prosečan rod, (prihoduješ) 100.000 dinara, što je manje nego što je uloženo u proizvodnju“, kazao je Marković.

Dodaje da je cena kukuruza takođe oko 20 dinara, a da se za suncokret projektuje cena od 35 do 36 dinara, „što je u odnosu na prošlu godinu katastrofa“.

„Suncokret je prošle godine bio 65 dinara i osam dinara je bila doplata države. Šta ćemo sada sa 36 dinara da radimo“, upitao je Marković.

On je takođe rekao da su na berzama u okolnim zemljama cene mnogo veće nego u Srbiji, jer se na srpskoj „ne prikupljaju svi podaci“ pa to „nije realna slika stanja“.

„Priča se da je pšenica jeftina u Ukrajini. Ona je 260 ili 270 dolara po toni, što kad se izračuna jeste više od 30 dinara plus porez na dodatnu vrednost, a naše žito je 20 ili 27 dinara“, rekao je.

Pšenica loša, manje soje i suncokreta

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Ljubiša Kolarić rekao je da je pšenica ove godine lošijeg kvaliteta jer su uzrok tome niži hektolitar, niža masa zrna i samim tim i prinos koji je smanjen za 20 do 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema njegovim rečima, soje i suncokreta ima manje za 40 odsto, jer je prošla godina bila kišna u septembru, što je produžilo period sazrevanja, pa je bio manji prinos i kvalitet.

„Soje je manje posejano na nekih 210.000 hektara, što je za oko 20 odsto manje u odnosu na prošlu godinu. Manja je bila i cena soje pa je i manji prinos. Bila je velika vlažnost, nisu uspeli ni da je uberu i nije uspela da sazri. Došlo je do kvarenja zrna“, rekao je Kolarić.

Prošlogodišnja neprodata malina vredi 300 dinara po kilogramu

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.