Vesti iz zemlje

20.02.2024. 09:22

Autor: Aleksandra Nenadovic

Srbiji će trebati novi zajam sa povoljnim kamatama

Foto: Nova ekonomija/Paola Felix Meza

Srbija je prošle godine prošla bez novog zaduživanja kod velikih institucionalnih zajmodavca ili drugih država. U godini kada kamatne stope ostaju visoke, pre nego što centralne banke širom sveta odluče da je inflacija popustila i da mogu da ih snize, pojedinačna država bi bila najbolja opcija za traženje novog zajma.

“Ne znam odakle će se država zaduživati, ali je vrlo moguće da se ponovo zaduži od neke bogate države, kao što je to uradila 2022. godine od Ujedinjenih Arapskih Emirata. I to samo po sebi nije loše, ako su uslovi zaduživanja bolji nego na tržištima (tj. ako je kamata niža), i ako su pozajmice transparentne i bez skrivenih uslova,” kaže ekonomista Branimir Jovanović sa Ekonomskog Insituta u Beču.

U 2022. godini Srbija se zadužila kod Ujedinjenih Arpaskih emirata milijardu dolara pod povoljnim uslovima, sa kamatom od 3 odsto, ali i od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u visini od 2,4 milijarde evra.

Ministarstvo finansija iz Beograda nije odgovorilo na pitanja redakcije Nova Ekonomija o eventualnim novim zaduživanjima, a razlog je možda u očekivanju formiranja nove Vlade Srbije, koja se čeka od izbora u decembru.

Iako je jasno da će prema rezultatima izbora finansijska politika biti nastavljena, ostaje da se vidi šta će se promeniti rebalansom budžeta jednom kada bude usvojen. Prema zakonskom roku, Vlada mora biti formirana 90 dana posle konstituisanja parlamenta.

I Fiskalni savet u svojoj analizi budžeta za ovu godinu je izneo bojazan da će se država zadužiti, ali u vremenu visokih kamata i Savet smatra da je zaduženje kod ino-partnera bolja opcija, jer Srbija samo u ovoj godini za otplatu starih dugova treba da izdvoji oko 4,8 milijardi evra, dok će 1,7 milijardi evra otići za budžetski deficit.

Ovaj iznos predstavlja 8,6 odsto BDP-a, što jeste visoko, ali je i prihvatljivo za zemlje na sličnom nivou razvijenosti, navodi se u njihovom izveštaju.

“Najava većeg zaduživanja od stvarnih potreba ne treba da zabrinjava s obzirom na to da Ministarstvo finansija po pravilu pripremi plan zaduživanja po svakom pojedinačnom kanalu zaduživanja koji je u sumi dosta širi od stvarnih potreba za zaduženjem, kako bi ostavili prostora da se zaduže iz onog izvora koji u datom trenutku obezbeđuje najpovoljnije tržišne uslove, što u načelu jeste dobra praksa”, kaže se u izveštaju Fiskalnog saveta.

Ono što je problem je što je budžetom najavljeno i dalje visoko zaduživanje u iznosu od 9,3 milijardi evra, iz različitih izvora finansiranja kroz obveznice emitovane u inostranstvu i na domaćem tržištu, kao i domaći i inostrani krediti, obajšnjava Savet.

„Imajući u vidu to da je osnovna kamatna stopa Evropske centralne banke porasla za preko 4 procentna poena u prethodnih nešto više od godinu dana, to će u znatnoj meri poskupeti kako postojeće tako i nove institucionalne kredite“, navodi Fiskalni savet u izveštaju.

I pored ove činjenice, rejting agencija Fitch u svom poslednjem potvrđivanju rejtinga za Srbiju prošle nedelje očekuje da će se deficit suziti na 1,4 odsto u 2024. zbog “jačanja ekonomije i dobiti od poboljšane naplate prihoda”.

Za sada zvanična projekcija Vlade za ovu godinu za budžetski deficit na 2,2 odsto BDP-a. Iz rejting agencije očekuju da će finansiranje EXPO 2027 povećati deficit na 1,7 odsto u 2025.

„Kontinuirano povećanje duga opšte vlade u odnosu na BDP na srednji rok,  zbog na primer strukturnog fiskalnog popuštanja i/ili slabijeg izgleda za rast BDP-a, ili nagli porast duga i tereta kamata usled depresijacije valute“, su faktori koje FItch agencija vidi da mogu negativno uticati na rejting.

Rashodi na gore

Kada se pogledaju rashodi u budžetu za ovu godinu vidi se gotovo izvesno probijanje budžetskog okvira kod subvencija za putarska preduzeća i izdvajanja za socijalnu politiku, a vrlo je moguće i kod poljoprivrednih subvencija, mišljenja je Savet.

Za članove Fiskalnog saveta, ne bi bilo iznenađenje da nas sačeka neka nova najava o zaduživanju kao i drugim merama u okviru budžetske politike jer su se one u poslednjih nekoliko meseci “često najavljivale mimo zvaničnih dokumenata”.

A pošto su kamate tako visoke, a Srbija je u vrhu u Evropi po visini kamata, to znači da će gotovo petina javnog duga Srbije (18 odsto u odnosu na dug 2023) imati osetno veću kamatnu stopu nego stari dug.

Na tržištu niko ne očekuje da kamate krenu na dole, barem ne pre polovine ove godine, a deo analitičara smatra da će se to desiti tek krajem godine.

Kako Savet vidi, pred novom Vladom je izazov pronalaženja novog izvora za finansiranje, ali po što je moguće  povoljnijim uslovima.

Imajući u vidu da su kamatne stope jako visoke u zemljama na Zapadu, je jedan od razloga zašto Jovanović misli da će nova Vlada Srbije potražiti pomoć od država iz drugih krajeva sveta.

“Nije toliko čudno što ove države daju takve zajmove – imaju previše novca od nafte, praktično ne znaju šta će s njim, pa ga koriste i u političke svrhe, odnosno da šire svoj uticaj, kao što to čine i sa fudbalom, recimo”, navodi Jovanović.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.