Na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF) pre nekoliko dana je objavljeno da je Poljska pronašla prekoračenje maksimalno dozvoljenog nivoa (MDN) za aflatoksin B1 i ukupne aflatoksine u sojinom brašnu iz Srbije. Ovo je četvrti slučaj upozoravanja o hrani srpskog porekla od početka ove godine.
U zvaničnom saopštenju nivo aflatoksina u sojinom brašnu označen je kao „ozbiljan“.
Dan pre toga, Danska je takođe izdala upozorenje označeno kao ozbiljno za aflatoksin u sojinom proteinu koji je poreklom iz Srbije, te je proizvod povukla sa svog tržišta.
Takođe, 16. januara 2025. godine Španija je na RASFF-u dala ozbiljno upozorenje za visok sadržaj aflatoksina u teksturisanom sojinom proteinu iz Srbije.
Nešto blaže upozorenje, označeno kao „potencijalno ozbiljno“ izdala je Belgija 3. januara, ovog puta za visok sadržaj kadmijuma u zamrznutim malinama iz Srbije.
Ukoliko se osvrnemo na prošlu godinu, u decembru 2024. godine, Hrvatska je dva puta vratia srpske proizvode sa graničnog prelaza zbog potencijalnog rizika – oba puta zbog sadržaja fluazifopa u brokoliju iz Srbije.
Još jedno ozbiljno upozorenje dala je Švedska krajem novembra 2024. godine zbog norovirusa u kupinama iz Srbije.
Tokom prošle godine desila su se još tri slučaja sa ozbiljnih upozorenjem koji se tiču proizvoda srpskog porekla. Švedska je krajem novembra 2024. godine dala upozorenje zbog norovirusa u kupinama iz Srbije, Holandija u martu zbog dimetoata u zamrznutim trešnjama iz Srbije, a Slovenija u februaru zbog prisustva stranog tela u griz knedlama.
Tokom protekle godine potencijalno ozbiljan rizik uvidele su i Švajcarska, Poljska, Nemačka, Finska i Italija, kao i Slovenija.
Tango siks: Viz er zbog sankcija NIS-u više ne toči gorivo na beogradskom aerodromu