Danas, 21. juna, obeležava se sedmi „Dan klimatskih štrafti“, alata koji vizuelno predstavlja promenu prosečne temperature iz godine u godinu – u periodu od 1850. do 2020. godine – odnosno od kada se beleže ovi podaci.
Ove štrafte bez reči ili brojki, samo nizom uspravnih linija u nijansama plave i crvene boje, oslikavaju kako klimatske promene uzimaju maha u Srbiji i svetu.
„Klimatske štrafte zapravo razotkrivaju koliko se svet, pod uticajem sagorevanja fosilnih goriva, zagrejao od 1850. godine do sada“, pojašnjava Klima101.
U svetu i u Srbiji najtoplija godina u istoriji bila je prošla, 2023. godina. Lane je za 1,5 stepena Celzijusa bilo toplije u odnosu na period 1991-2020, shodno objavljenom biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Oscilacije idu do dva stepena Celzijusa kada se srednja godišnja temperatura uporedi sa „klimatskim štraftama“ za period od 1962. do 2010. godine.
Procene su da bi razlika bila još drastičnija kada bi se stanje uporedilo sa predindustrijskim dobom, odnosno drugom polovinom devetnaestog veka.
Srbija je za oko 1,8 stepena toplija nego u predindustrijsko doba (1850-1900), što je za 50 odsto više u odnosu na planetu u celini koja se zagrejala za 1,2 stepena.
Gledajući samo Beograd, prosečna godišnja temperatura između 1961. i 1990. godine iznosila je 11, 9 °C u prestonici.
Prošlogodišnji prosek temperatura dostigao je čak 14,8 °C, što znači da je bilo za skoro tri Celzijusa toplije nego što je to bilo uobičajeno pre samo pedesetak godina, odnosno za 1,7 °C toplije nego tokom protekle tri decenije (1991-2020).
Temperaturni rekordi koje obaramo zahtevaju brzu i posvećenu borbu protiv klimatskih promena, a može se početi zagovaranjem i širenjem svesti o važnosti prelaska na obnovljive izvore energije.
„Verovatno se nikada nećemo ‘vratiti’ nazad u vreme znatno prijatnije klime, ali energetskom tranzicijom na obnovljive izvore i razvojem čistih tehnologija možemo obuzdati porast temperature i izbeći najgore posledice, kako globalnog tako i lokalnog, zagrevanja – po drveće, životinje, čitavu prirodu, infrastrukturu, pa i nas same“, zaključuje Klima101.
Danas je Evropski solarni dan, inicijativa koju je pokrenula organizacija SolarPower Europe, u saradnji sa više od 50 udruženja širom kontinenta među kojima je i Udruženje OIE Srbija.Najduži i najsvetlij...
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) kontinuirano prati sukob Izraela i Irana, imajući u vidu da u njemu učestvuju države koje poseduju nuklearni program, a u stalnom...
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) je Parlamentu Grčke uputilo informacije o navodnoj umešanosti dva bivša ministra u prevaru sa poljoprivrednim subvencijama EU.Brisel je pre nekoliko dana kaznio Atinu sa ...
Predsednik Rusije Vladimir Putin hvalio se danas ekonomskim uspesima svoje zemlje, rekavši da je uspeo da saseče inflaciju i da smanji rusku zavisnost od izvoza energetskih proizvoda.Putinov optimistički...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok