Vesti iz zemlje

19.06.2023. 09:20

Balkangreenenergynews

Autor: Čedomir Savković

Šta se dešava kada cena struje „padne na nulu“?

Foto: Pixabay

Solarni paneli

Negativna cena struje je tržišni feler koji se povremeno javlja na evropskom tržištu struje zbog upotrebe obnovljivih izvora energije (OI), a nedavno se odrazila i na Srbiju, krajem maja i početkom jula.

Dešava se cena struje ponekad padne na nulu, kao i da proizvođači struje plaćaju izvoz, a negativne cene električne energije otkrivaju da je tržište i dalje nespremno da iskoristi pun potencijal obnovljive energije, prenosi Balkangreenenergynews.

Kako je takođe preneo portal Balkangreenenergynews, berza struje SEEPEX u Beogradu je u maju, za isporuku od 10 do 17 sati narednog dana, zabeležila vrednosti na nuli i blizu nule.

Negativna cena električne energije u nedelju 2. jula dostigla je 500 evra po megavat-satu, što je maksimum koji je propisima dozvoljen u EU.

Reč je, naravno, o veleprodajnim cenama i o kratkim periodima, pa mali potrošači struje od toga ne mogu da profitiraju.

Međutim, to ne znači da i oni, i svi ostali potrošači i proizvođači, neće imati koristi u budućnosti kada se aktiviraju modeli da se višak zelene energije odmah iskoristi ili uskladišti.

Iako berze na Zapadnom Balkanu nemaju opciju negativnih cena, to će se u budućnosti dogoditi, pa će ista rešenja biti potrebna i u ovom delu Evrope.

U hrvatskoj firmi KOER (tehnološka kompanija koja je razvila infrastrukturu prve hrvatske virtuelne elektrane), kažu da su u nedelju, zahvaljujući visokoj proizvodnji energije iz sunca i vetra, zabeležene neverovatno niske, čak negativne cene.

Na hrvatskom CROPEX-u (berza struje u Hrvatskoj) najniža cena je bila -500 evra po megavat-satu, a ukupno 15 sati su cene bile nula ili manje od nule.

Sličan trend bio je na tržištima Austrije, Holandije, Mađarske, Nemačke i Slovenije, gde su cene bile -500 evra, dok su Belgija, Francuska, Velika Britanija i Švajcarska zabeležile neobično niske cene.

Samo u Nemačkoj, kako se dodaje, tokom prvih sedam dana jula 25 sati ili 15 odsto ukupnog vremena cene su bile ispod nule.

Vikendi su, kako kaže Miha Pregl, direktor za evropska tržišta električne energije u Energetskoj asocijaciji Sjedinjenih Država (eng. Unated States Energy Association – USEA), posebno „problematični“.

Prema njegovim rečima, potrošnja tada opada zbog slabijih privrednih aktivnosti, a slično je i kod nekih državnih praznika, kako što je Uskrs, kada temperature znaju da budu nešto više, pa je manja potreba za grejanjem.

Uz manju privrednu aktivnost i veću proizvodnju vetra i solara, to je idealna situacija za negativne cene.

Nedelja je bila idealna za punjenje električnog automobila i baterija, proizvodnju zelenog vodonika, ili aktivaciju reverzibilnih hidroelektrana.

Pregl, takođe, navodi da je prošlog vikenda bilo i dosta zemalja bez negativnih cena, pa je, na primer, cena u Sloveniji bila -500 evra, a nedaleko, u Italiji 93,21. To govori da nedostaju prekogranični dalekovodi, pa su negativne cene i signal donosiocima odluka da bi to trebalo promeniti.

Evropska unija je prošle godine instalirala solarne elektrane snage 41,4 GW što je povećanje od 47 odsto u odnosu na 28,1 GW i rast od 42 odsto u 2021.

„Sve je ovo očekivano, i dešavaće se u određenim periodima tokom godine i velikih praznika, jer je proizvodnja veća nego potrošnja, i to u dnevnim satima i satima male potrošnje, kada je sunce najjače“, kaže Dejan Stojčevski, tehnički direktor srpske berze struje SEEPEX.

To pokazuje, kako dodaje, da dalja integracija obnovljive energije zahteva investiranje u skladištenje energije, jer bez njiih investicije u solar i vetar neće biti isplative da se realizuju.

Negativne cene, kako navodi, nisu moguće na srpskoj berzi SEEPEX, kao ni na celokupnom tržištu električne energije u Srbiji.

Iako su učesnici na berzi tražili da se uvedu, to trenutno ne dozvoljavaju propisi, odnosno morali bi da se menjaju zakoni o porezu na dodatnu vrednost, o energetici, i verovatno tržišna pravila.

Najniža cena koja može da se ostvari na SEEPEX-u je nula, kaže Stojčevski.

Trenutno na srpskom organizovanom tržištu nema igrača koji bi mogli da dođu u situaciju da imaju interes da nude negativne cene, ali bi to moglo da se desi kada budu izgrađene elektrane koje su u planu.

Njima će na raspolaganju biti i druga rešenja kako ne bi morali da dođu u situaciju da budu pogođeni takvim cenama ili bi plaćali penale jer isporučuju energiju koju nema ko da preuzme.

Oni će, prema rečima Stojčevskog, moći da to spreče trgovinom na unutardnevnom tržištu, bilateralnom tržištu, izgradnjom skladišta ili učešćem u nekoj većoj balansnoj grupi.

Struja od 1. maja skuplja osam, a gas za deset odsto

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.