Srbija je u Sjedinjene Američke Države u poslednje tri godine najviše izvozila gume, municiju i delove za motore, a izvoz je vredeo stotine miliona dolara. Ova proizvodnja potpada pod nove američke carine od 37 odsto, ali posredna šteta od njih može biti ozbiljnija, navode stručnjaci za Novu ekonomiju.
Prošle godine, Srbija je u SAD izvezla gume za automobile, autobuse i kamione u vrednosti od 153 miliona američkih dolara, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. U 2023. godini izvoz iste robe vredeo je 105,7 miliona dolara.
Vrednost izvoza municije u 2024. godini bila je 46,4 miliona dolara, u 2023. godini 36,5 miliona a u 2022. godini 41,4 miliona.
Konačno, iz Srbije su u SAD izvezeni delovi za motore u vrednosti od 40,2 miliona dolara u 2024. godini, 46,1 milion u 2023. godini i 42,2 miliona dolara u 2022. godini, prema podacima RZS.
Sva navedena roba snosiće pun „udar“ nameta od 37 odsto koje je Srbiji uveo američki predsednik Donald Tramp, u okviru nove carinske politike SAD.
Trampova odluka da uvede visoke carine na robe iz inostranstva izazvala je prvo šok, a ubrzo i strah od recesije u svetu.
Iz Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) za Novu ekonomiju kažu da prate informacije u vezi sa odlukom američke administracije.
„U ovom trenutku, dok ne budu poznati svi detalji odluke i dok ne budu urađene sektorske analize, rano je za preciznu procenu o uticaju“, rečeno je iz AmCham.
Ekonomista Milan Kovačević kaže da, makar što se tiče proizvodnje guma, domaći proizvođači mogu naći druge kupce.
„Ima i u Evropi dosta proizvođača automobila, tako da što se tiče guma čini mi se da će oni naći druga tržišta“, rekao je Kovačević za Novu ekonomiju.
Što se tiče vojne opreme, ocenjuje da će oko trgovine tom robom „verovatno biti angažovana diplomatija“.
Kovačević kaže da robna razmena Srbije i SAD nije velika, ali upozorava da bi domaća privreda mogla da ima „dosta štete“ na indirektan način.
Primera radi, iz Srbije se izvozi čelik u Evropsku uniju, kojoj su takođe uvedene carine.
Upozorava da će biti slučajeva da se sirovine iz Srbije koriste za izradu proizvoda u regionu i Evropi, a ti proizvodi zbog novih carina ne mogu da se prodaju u SAD.
„Sa ovakvim zatvaranjem Amerike čitav svet će imati dosta štete… Šteta će biti po ukupnu svetsku ekonomiju“, rekao je on.
Robna razmena Srbije i SAD
Sjedinjene Američke Države nisu bile u „top 10“ spoljnotrgovinskih partnera Srbije u 2024. godini.
Izvoz u SAD činio je svega 2,1 odsto ukupnog izvoza Srbije u 2024. godini, 1,8 odsto u 2023. godini, 1,9 odsto u 2022. godini i tačno dva procenta u 2021. godini.
Kako se vidi iz podataka RZS, Srbija je u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni sa SAD bila u deficitu.
Robna razmena Srbije i SAD (u milionima $):
Međutim, prilikom određivanja nove tarifne politike administracija Donalda Trampa koristila je podatke američkog Ministarstva trgovine o robnoj razmeni sa Srbijom, koji pružaju drugačiju sliku.
Na sajtu Uprave za međunarodnu trgovinu SAD navodi se da ova zemlja beleži deficit u robnoj razmeni sa Srbijom, i to od čak 604 miliona dolara.
Prema ovoj statistici, u 2024. godini uvoz robe iz Srbije vredeo 814 miliona dolara, a američki izvoz u Srbiju tek 210 miliona.
Zašto je carina za Srbiju baš 37 odsto?
Ukratko, zato što američke carine uopšte nisu „recipročne“.
Iako Bela kuća tvrdi da su „Trampove tarife“ odgovor na namete drugih zemalja na američku robu, ovo ni metodološki nije tačno.
Naime, visina američkih carina određena je tako što je vrednost trgovinskog deficita SAD sa drugom državom podeljen sa vrednošću izvoza te države u Sjedinjene Države.
Kako je, na primer, deficit Amerike u trgovini s Kinom 295,4 milijarde dolara, a vrednost izvoza iz Kine u SAD 438,9 milijardi dolara, što znači da je američki deficit matematički jednak 67 odsto kineskog uvoza.
Trampova administracija je, barem u prvim komunikacijama, ovaj podatak netačno predstavila kao da se radi o kineskoj carini od 67 odsto na američku robu, na koju je onda ona „odgovorila“ uvođenjem carine od 34 odsto na kinesku robu.
U slučaju Srbije, prema računici američke administracije, deficit SAD u razmeni sa Srbijom iznosi 74 odsto vrednost izvoza iz Srbije u Ameriku. Nove američke tarife iznose polovinu od tog procenta, odnosno – 37 odsto.
Ekonomista Milan Kovačević očekuje da će SAD postepeno ublžavati ovu carinsku politiku.
„Potpuno nelogično su uradili koristeći takvu formulu, ona nije logična„, rekao je Kovačević.
Grad Beograd imaće specijalnu zatvorsku bolnicu u Kovilovu. Ova odluka doneta je još u martu prošle godine na sednici Skupštine grada, a sada je oglašen i Plan detaljne regulacije za izgradnju objekta.Ka...
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) saopštila je danas da je nominovala deset reformskih prioriteta za novu Vladu Srbije, među kojima je najviše onih koje se odnose na digitalizciju.Z...
Izgradnja auto-puteva u Srbiji poslednjih godina glavni je adut aktuelne vlasti. Dok se ovi projekti promovišu kao dokaz napretka, postavlja se pitanje - po kojoj ceni? Stručnjaci, naime, ističu da su cene o...
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je danas, komentarišući bojkot trgovinskih lanaca koji je "kao epidemija zahvatio više zemalja", među kojima je bila i Srbija, da ljudi s pr...
Da li je stupanje fakulteta u štrajk način da se izađe iz postojeće krize, pitanje je koje se poslednjih nedelja postavlja u delu akademske zajednice, posebno među univerzitetskim nastavni...
Javna reč Aleksandra Vučića, predsednika Republike Srbije, godinama nasrće na ustavne odredbe o vladavini prava, podeli vlasti i zabrani sukoba interesa nosilaca javnih funkcija....
Od kada je Miloš Pavlović, od milošte zvani Glavni Ćaci, najavio štrajk glađu "studenata koji žele da uče", ukoliko do 1. juna fakulteti ne počnu sa radom, oči cele Srbije su u brizi kako će ovaj "najbolji student u Srbiji", koji jedino još nije pretekao "najboljeg studenta u istoriji...
Izgradnja auto-puteva u Srbiji poslednjih godina glavni je adut aktuelne vlasti. Dok se ovi projekti promovišu kao dokaz napretka, postavlja se pitanje – po kojoj ceni? Stručnjaci, naime, ističu da su cene ovih projekata daleko veće nego u inostranstvu, i to...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok