U evropskim zemljama postoji veliko interesovanje za organski uzgajani šipak iz našeg regiona, a razlog je što ima čak tri puta više aktivnih, hraljivih materija od onog koji potiče od najvećih svetskih uzgajivača, prenosi RTS.
Srbija bi značajno mogla da uveća izvoz organskog šipka, a ovih dana u toku je berba plodova te biljke koja je pogodna i za uzgoj.
Čile u Južnoj Americi trenutno je naveći svetski uzgajivač šipka, odnosno divlje ruže.
Kako navodi RTS, jedan od najvećih uzgajivača organskog šipurka u Srbiji je Karolj Fekete iz Novog Kneževca.
Njegova plantaža se prostire na ukupno 50 hektara i reč je o mladim zasadima, starim četiri godine, a prinos je oko jedne i po tone po hektaru.
Sva proizvodnja je namenjena za izvoz, a najviše se koristi za farmaceutsku i prehrambenu industriju.
„To su sve sorte koje koristim, to su obogaćeni „C“ vitaminom i pektinima su jako bogate i to prerađivačka industrija traži“, kaže Karolj Fekete.
KAKAV JE UTICAJ SRPSKOG SELJAKA NA PRIVREDNI RASTŠipak se bere mašinski posebnim beračem poljskog konstruktora koji u prolazu između redova skida plod samo sa jedne strane biljke, a dnevno može da se obere oko dva i po hektara.
„Ne sme da se ide brzo i ne sme ni da se pojača vibracija zato što onda mlati, znači onda faktički gubimo višegodišnji rod. U mašini je to dobro što može sama sebe da pomera“, objašnjava Ištvan Fazekaš, traktorista.
Kod organske proizvodnje divlje ruže nema đubrenja zemljišta, upotrebe pesticida, herbicida i navodnjavanja.
„Zahvalna je ona za dobro zemljište, ali izuzetno dobro podnosi i surove uslove, lošije tipove (zemljišta) petu, šestu klasu. Izuzetno dobro može da rodi“, ukazuje Karolj Fekete.
Evropski otkupljivači očekuju značajno povećanje ove proizvodnje iz Srbije, a stimuliše se osnivanje plantaža, a obezbeđene su i sadnice materijal.
Početno ulaganje po hektaru je oko hiljadu evra.