Srbija

30.09.2024. 09:28

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Učešćem u regionalnim i prekograničnim projektima opštine značajno unapređuju svoje kompetencije

Foto: Evropska kuća

Srbija

30.09.2024. 09:28

Opštine i gradove koji su bili uključeni u regionalne i prekogranične projekte značajno su unapredili svoje znanje, veštine, susreli su se sa evropskim procedurama, ali i drugačijim načinima i trošenja i planiranja. Kroz tzv. „Interreg programe“, lokalne samouprave i čitavi pogranični regioni unapredili su i svoju infrastrukturu, kapacitete za ekonomski razvoj i obrazovne institucije, neke su od poruka a panela „Interreg programi – povezivanje različitih evropskih regiona“ koji je održan u Nišu, u okviru petog dana „EU nedelje mogućnosti“.

Programi evropske teritorijalne saradnje ili INTERREG programi nastali su na inicijativu Evropske komisije i predstavljaju finansijsku podršku EU saradnji pograničnih teritorija susednih država (prekogranična saradnja), saradnji delova ili celih država (transnacionalna saradnja) ili saradnji na pan evropskom nivou koja pokriva sve članice EU i partnerske zemlje (međuregionalna saradnja) na rešavanju pitanja od zajedničkog interesa.

Od 2004. godine u EU programe teritorijalne saradnje (INTERREG) uključile su se i države koje nisu članice EU, čime je Srbija dobila mogućnost da razvija prekograničnu i transnacionalnu saradnju. 

Gabi Hagmiler, iz Generalnog direktorata Evropske komisije za regionalnu politiku, navodi da su Interreg programi mali deo kohezione politike Evropske unije, ali da su oni deo gde zemlje kandidati mogu da učestvuju i imaju koristi.

„Veliki deo ove koristi se odnosi na pogranične regione i njihove zajednice. Pomaže ljudima koji žive sa obe strane granice da se uhvate u koštac sa zajedničkim izazovima i nađu zajednička rešenja. Takođe ovi programi pripremaju zemlje kandidate za buduće članstvo u Evropskoj uniji i obaveze koje će tada imati“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, učešćem u Interreg programima, kandidati dobijaju veoma značajno iskustvo o tome šta znači biti član EU, šta znači upravljati EU fondovima. Ovi programi su šansa kandidatima da rade sa članicama EU, da nauče o funkcionisanju EU institucija, mehanizmima, načinu donošenja odluka, pomažu zemljama kandidatima da unaprede administrativne kapacitete.

Programski direktor za sistem lokalne samouprave Stalne konferencije gradova i opština Edi Majstorović naveo je da je jedan od najvećih efekata regionalnih i preko graničnih projekata podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, te da su one opštini i gradove koji su bili uključeni u ove projekte značajno unapredili svoje znanje, veštine, susreli se sa evropskim procedurama, drugačijim načinima i trošenja i planiranja.

Jedan od efekata je i promena svesti kod lokalnih samouprava da razvoj nije nešto što dolazi samo odozgo i da na jedan horizontalan način u saradnji sa drugim opštinama, opštinama iz drugih država, sa nevladinim, preduzećima može da se napravi jedan efektivniji i za građane pogodniji ambijent.

„Javni sektor u Srbiji, mora da shvati da razvoj ne prepoznaje administrativne granice, ni lokalne, ni regionalne, ni državne, i polako moramo da usmeravamo ka funkcionalnim regionima, ka ka udruživanu po različitim osnovima sa različitim teritorijama tamo gde to ima smisla, i gde će dati najveći efekat“, rekao je Majstorović.

On je naveo da je druga jako bitna stvar dodatno podizanje kapaciteta.

„Mi kao organizacija stalno smo u kontaktu sa lokalom i znamo da kapaciteti kako se grade tako se i gube. Ljudi koji su bili uzdanice lokalnog razvoja više ne rade te poslove, otišli su u privatni sektor, neki su otišli u penziju. Moramo stalno da radimo da nastavimo da gradimo te kapacitete“, naveo je on.

On je ukazao i da veliki problem predstavlja sufinansiranje i predfinansiranje (projekata), koje neke opštine mogu da obezbede, a neke opštine odustaju od prekogranične saradnje, ali i od drugih projekata, jer ne mogu ili nemaju sredstava ili nemaju vremena da naprave rebalans.

„Neko vreme radimo na inicijativi koja bi omogućila od strane države određena sredstva za predfinansiranje i sufinansiranje projekata“, rekao je Majstorović.

Tatjana Panić Živković iz Regionalne agencije za razvoj Jug je ukazala da je jako značajno i to što su kroz Interreg programe lokalne samouprave i čitavi pogranični regioni unapredili svoju infrastrukturu, unapredili kapacitete za ekonomski razvoj, unapredili obrazovne institucije, a jako je puno korisnika i iz kulturnih institucija.

„Taj infrastrukturni momenat je isto jako bitan, jer je na ovom području koje regionalna razvojna agencija pokriva, a to su Nišavski, Pirotski i Toplički region, dugo vremena prekogranični program Srbija – Bugarska bio jedini program gde su opštine mogle da apliciraju. Ima jako dobrih lokalnih lokalnih samouprava koje su povukle veliku količinu sredstava iz ovih programa i unapredile sebe“, rekla je ona, dajući primer Pirota i Bele Palanke koje su povukle po milion  do  dva miliona evra samo iz prekograničnih fondova i uspešno realizovali taj program.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.