Broj prevezenih putnika u prvih šest meseci 2020. godine je na međugodišnjem nivou manji za 43 odsto, pri čemu je prevoz putnika u unutrašnjem saobraćaju manji za oko 42 odsto a u međunarodnom za preko 56,4 procenata, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Najveći pad zabeležen je u vazdušnom saobraćaju, koji je manji za 57,3 odsto, dok je prevoz u drumskom saobraćaju manji za oko 42,3 procenata.
Sa druge strane, količina robe prevezene u prvom polugodištu 2020. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne lane, beleži rast od 1,2 odsto.
Vazdušni, rečni i železnički saobraćaj beleže pad u količini prevezene robe, dok cevovodni i drumski saobraćaj beleže rast.
Porast u količini prevezene robe u drumskom saobraćaju je usled činjenice da je povećan obuhvat posmatranih izveštajnih jedinica.
Prevoz putnika u drumskom saobraćaju je manji nego u prvom polugodištu prošle godine, uz pad obima rada od tačno 40 odsto, dok je prevoz robe kamionima uvećan za 6,2 odsto.
Vazdušni saobraćaj beleži pad kad je reč o prevozu putnika. Broj prevezenih putnika u vazdušnom saobraćaju manji je za 57,3%, a ostvareni putnički kilometri manji su za 56,6%. Prevoz robe iskazuje pad u količinama prevezene robe od 29,8%, a u obimu rada, posmatrano u tkm, zabeležen je rast od 1%.
Transport nafte cevovodima veći je na međugodišnjem nivou ta petinu u količini prevezene nafte, dok je transport prirodnog gasa manji je za oko tri procenta.
Granični promet drumskih putničkih vozila u prvom polugodištu 2020. godine, u ulazu, manji je za 45,7 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
Broja vozila domaćih registracija koja su prešlu granicu je prepolovljen, dok je od ukupnog broja vozila sa stranom registracijom koja su ušla u našu zemlju najviše bilo iz Nemačke i Mađarske.
Klasične poštanske usluge su u prvom polugođu opale, pismonosnih pošiljki je bilo za 4,5 odsto manje, a kod paketskih pošiljki beleži se pad u odnosu na isti period prošle godine od 35,3 odsto.
Usluge platnog prometa beleže pad od 23,9 odsto, usluge fiksne telefonije veće su za 4,7 odsto, a mobilne telefonije za 16,7 odsto.
Ukupan broj zaposlenih u saobraćaju veći je za 0,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
„Međutim, treba imati u vidu činjenicu da je to delimično, i zbog povećanja broja posmatranih izveštajnih jedinica“, navodi se u saopštenju.