Vesti iz zemlje

09.02.2024. 12:23

Autor: Aleksandra Nenadovic

Visoko zaduživanje Srbije bez jasnih efekata na domaću privredu

Nova ekonomija/Paola Felix Meza

Srbija u 2024. planira da se zaduži za 6,5 milijardi evra, pri čemu će 1,7 milijardi evra otići za pokrivanje budžetskog deficita. Veći deo novca, oko 4,8 milijardi evra, ipak će otići na otplatu obaveza koje pristižu.

Ukupan javni dug Srbije u decembru 2023. godine dostigao je 36,2 milijardi evra, dok je na kraju 2022. bio 33,33 milijarde evra. Uprkos tome, zbog inflacije je odnos javnog duga prema BDP-u poboljšan – sa 53,1 odsto u decembru 2022. godine pao je na poslednje izmerenih 52,3 odsto.

„Činjenica jeste da se ide na za zanavljanja (dugova), ali je prošlogodišnji deficit od 2,2 odsto dobra stavka. A kada je veća inflacija – veća je i poreska dobit“, pojašnjava za Novu ekonomiju Miloš Zečević, direktor Sektora kontrolinga i računovodstva Erste banke.

Srbija je imala u prošloj godini jednu od najviših stopa inflacije u Evropi (12,1 odsto), zbog čega je Narodna banka Srbije (NBS) morala da reaguje i poveća kamatne stope na 6,5 odsto, koliko su i danas.

Iako se očekuje da će se inflacija smirivati, monetarna politika će zbog drugih izazova morati da deluje umereno, ukoliko joj inflacija dozvoli, spuštajući kamate na. Ovaj potez se ne očekuje u prvoj polovini tekuće godine.

„Vlada Srbije mora pažljivo razmotriti kamatne stope koje preovlađuju na tržištu kada ulazi u nove dugove. Stoga bi prioritet za novu vladu trebalo da bude dalje smanjenje rashoda i, na srednji rok, povećanje transparentnosti kako bi se smanjio budući nivo zaduživanja“, kazao je ekonomista Saša Đogović.

Prema njegovim rečima, stabilnost odnosa javnog duga i BDP-a može biti ugrožena ukoliko domaća valuta oslabi, posebno usred postepenog povlačenja od investitora sa srpskog tržišta.

Kako dodaje, kada se formira nova izvršna vlast, verovatno možemo očekivati novi rebalans već u aprilu ili maju, kao i nešto veći deficit.

Rast kroz infrastukturu

Kreditni aranžmani za infrastrukturne projekte, uz emisiju evroobveznica, odigrali su značajnu ulogu u akumulaciji ovih dugova, dodaje Đogović.

Srbija je i prošle godine najvećim delom imala rast BDP-a zbog državnim infrastrukturnih projekata, a manjim delom iz privatnih investicija. A za većinu tih infrastrukturnih projekata država se zadužuje.

Trend će se nastaviti i u ovoj godini prema očekivanjima Rajfajzen banke. NBS procenjuje ubrzanje rasta BDP-a, na između tri i četiri odsto u 2024. godini, uz podršku infrastrukturnih investicija (saobraćaj, komunalna i energetska infrastruktura), koju prati umereni rasta lične potrošnje i privatnih investicija.

I Međunarodni monetarni fond (MMF), od kojeg se Srbija uzajmila 2,4 milijarde evra prošle godine i sa kojim ima aranžman iz predostrožnosti, navode kada su javne investicije u pitanju da je potrebno uravnoteženje ulaganja u fizički kapital protiv ulaganja u ljudski kapital – obrazovanje, zdravstvena zaštita i druge društvene sektore – i da se obezbede da imaju dovoljno prihoda da pokrije tekuću potrošnju.

Jedan od novih projekata za koji se emituju osmogodišnje obveznice upravo namenjenje za infrastrukturu EXPO 2027, stope prinosa su išle od 6,39 odsto, koliko su bile na kraju prošle godine kada su emitovane prvi put. Na poslednjoj je stopa prinosa iznosila 6,12 odsto.

Zaduživanje bez jasnog efekta

Najveći dugovi na kraju decembra prošle godine realizovani su kroz emitovane evroobveznice 8,9 milijardi evra, dugoročne državne obveznice u dinarima 7,2 milijardi evra, kredite stranih vlada 3,3 milijarde evra i Export-Import bank kredit iz Kine 2,6 milijardi evra, dok su krediti poslovnih banka iznosili 2,8 milijardi evra.

„Klučna stvar je da li se država zadužuje više od stope rasta, jer ako se to bude dogodilo – otvara se kriza duga. Drugo pitanje je kakav efekat (cost benefit analiza) imaju ove investicije, da li se iplate, što još uvek nismo videli. Treće pitanje je transparetnost i da li je novac racionalno utrošen,“, kaže profesor ekonomije Miodrag Zec. 

Za projekat EXPO 2027 su već i drugi ekonomisti, ali i Transparency International, upozoravali da javnost nije dovoljno uključena.

Kao ni za druge projekte u državi analiza isplativosti, ukoliko je i izvedena, za sada nije dostupna javnosti.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.