Vesti iz zemlje

21.07.2023. 11:44

RTS

Autor: Katarina Pantelić

Vojvodina bi od „žitnice Evrope“ mogla da postane pustinja

Vojvodina, žita, oranice Nova ekonomija: Katarina Pantelić

Vojvodina, žita, oranice, njiva

Vojvodina bi od „žitnice Evrope“ mogla da postane pustinja, jer je u poslednjih pedesetak godina nivo organske materije u zemljištu drastično opao, upozoravaju stručnjaci. Nekada je tri četvrtine oranica na severu Srbije imalo više od pet odsto humusa, a danas takav sastav ima tek jedan odsto njiva, piše RTS.

Pedolog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad Jovica Vasin rekao je da je najizraženiji i najbitniji proces degradacija zemljišta, odnosno gubitak organske materije.

„Mi ga zovemo tihim ubicom zemljišta. Tihi, jer traje jako dugo. Ubica zato što je sadržaj organskih materija u oranicama i u centralnoj Srbiji, a pogotovo u Vojvodini, već došao do toliko niskog nivoa da ugrožava poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je on za RTS.

Agroekonomski analitičar Branislav Gulan izneo je podatak da je oko 75 odsto površine Vojvodine pokriveno sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koji su u drugoj polovini prošlog veka imali sadržaj organske materije iznad pet odsto.

„Danas je ovoliki sadržaj humusa prisutan na samo jedan odsto površina. Problem je što rapidno opada stočni fond – prethodne tri decenije po stopi od dva do tri odsto godišnje. U tome leži odgovor na pitanje zašto se na većini njiva u Srbiji ne koristi stajnjak kao organsko đubrivo nego mineralna gnojiva“, rekao je Gulan.

Istakao je da su negativni efekti smanjenja humusa već vidljivi, jer uprkos tome što se primenjuju kompletne agrotehničke mere, prinosi opadaju.

Dodao je da je dobro što se grade sistemi za navodnjavanje i da prema podacima Republičkog zavoda za statistiku voda stiže samo na 1,5 odsto oranica u Srbiji, dok se u svetu navodnjava 17 odsto površina.

„Najbolja potvrda takvog stanja je da vrednost proizvodnje već decenijama stagnira na nivou između četiri i pet milijardi dolara godišnje. Analitičari su izračunali da agrar u Srbiji poslednje tri i po decenije ima godišnju stopu rasta od samo 0,45 odsto. Po poslednjoj validnoj Strategiji razvoja poljoprivrede koju je usvojila Vlada Srbije krajem jula 2014, a koja važi još godinu dana, rast je trebalo da bude 9,1 ili u blažoj varijanti 6,1 odsto“, rekao je on.

Podsetio je i da je strategiju trebalo da usvoji i Skupština Srbije, ali da „posle ukazivanja na nerealnost, dokument nikada nije upućen parlamentu“.

Proces poboljšanja zemljišta zahteva vreme

Koliko je trajala degradacija, kažu stručnjaci, toliko je potrebno i da se situacija sa zemljištem popravi. Zato što pre treba prestati sa lošom praksom i krenuti u procese koji su korisni za zemljište, piše RTS.

„Osnovno je da se poveća primena stajnjaka. Međutim, zbog smanjenog stočnog fonda mi nemamo dovoljno stajnjaka. Zato moramo primenjivati organska đubriva koja bi mogla biti zamena za stajnjak. Recimo kompostiranje različitih organskih materijala kako od urbanih otpadaka, tako i od otpadaka koji su nusproizvod prehrambene industrije“, naveo je pedolog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad Jovica Vasin.

Rekao je da se žetveni ostaci ne smeju spaljivati i da je poželjno da se zaoravaju i unose u zemljište.

Naučni savetnik na Institutu za zemljište Radmila Pivić rekla je da je za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju potrebno poštovati pravilan plodored, udruživati useve, gajiti međuuseve i ozime pokrovne useve, sprovoditi zelenišno đubrenje, malčiranje.

„Postoje i mere koje predviđaju smanjenje gubitaka hranljivih materija u zemljištu za najmanje 50 procenata i smanjenje upotrebe đubriva za najmanje 20 odsto do 2030. godine, a da se pritom osigura da ne dođe do smanjivanja plodnosti zemljišta“, rekla je ona.

Srbija izgubila skoro polovinu ino-kupaca žitarica od prošlogodišnje zabrane izvoza

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.