Srbija

08.05.2014. 09:37

Politika

Autor: Nova Ekonomija

Zašto je Srbija u vrhu najbednijih zemalja?

Srbija

08.05.2014. 09:37

Autor istraživanja Indeks bede Stiv Henki kaže da Beograd treba da smanji kamate i da dinar fiksira za evro.

Jedino su Venecuela i Iran ispred Srbije na listi koja meri stepen bede u 89 zemalja sveta. „Indeks bede”, istraživanje koje je Srbiju smestilo na alarmantno treće mesto, sproveo je i nedavno objavio profesor primenjene ekonomije na Univerzitetu „Džon Hopkins” Stiv Henki.

Kako profesor Henki, u telefonskom razgovoru iz Baltimora objašnjava za list „Politika“, države su rangirane prema izraženosti negativnih ekonomskih faktora – inflaciji, nezaposlenosti i kamatnim stopama, od kojih se „oduzima” pozitivni ekonomski pokazatelj – rast bruto društvenog proizvoda. 

„U Venecueli je najveći problem izuzetno visoka inflacija, a u Srbiji – nezaposlenost. Prema objektivnim merilima, Venecuela zauzima prvo, a Srbija treće mesto, ali mislim da je prema subjektivnom doživljaju bede situacija u Srbiji gora nego što to pokazuju kriterijumi. Jednostavno, ako nemate posao, osećate se bedno”, objašnjava Henki u razgovoru za „Politiku”. 

Saradnik vašingtonskog instituta „Kejto” kaže da je indeks bede prvi u Americi počeo da meri ekonomista Artur Ouken za vreme predsednika Lindona Džonsona. Šef Bele kuće želeo je da zna stepen nezaposlenosti, inflacije i kamatnih stopa, jer je shvatao da ovi činioci utiču na rejting političara. 

U Henkijevom globalnom istraživanju za prošlu godinu, na dnu liste su Japan, Tajvan i Singapur, što znači da su negativni ekonomski faktori najmanje izraženi u ovim zemljama. Međutim, pozicioniranje nekih zemalja je iznenađujuće. Ispada da u Maleziji bolje žive nego u SAD, a Rumuni bolje od Britanaca, pa se postavlja pitanje da li ekonomske formule zaista odslikavaju stvaran život u ovim državama. 

„Sve što mogu da kažem jeste to da je u zemljama sa dna liste bolje nego u zemljama sa sredine ili vrha. Možda ima nekih odstupanja, ali istraživanje predstavlja generalno pravilo”, kaže sagovornik „Politike“, koji pripada školi ekonomije čiji je najpoznatiji đak Milton Fridman, ikona neoliberalizma. 

Fridmanova opaska – da država dovodi do nestašice proizvoda kada nametne cenu tih proizvoda bez obzira na to je li to paradajz, gas ili nafta – poslužila je Henkiju da objasni zašto je situacija u Venecueli tako loša. 

Država je, smatra Henki, nametnula cene, zbog čega je 28 odsto osnovnih životnih namirnica ljudima u Venecueli nedostupno. Zato ga ne iznenađuju socijalni nemiri u ovoj zemlji, kao ni pozicioniranje Srbije, prema „indeksu bede”, jer je kao finansijski i monetarni stručnjak dobro upoznao oba regiona. 

Između ostalog, savetovao je argentinskog predsednika Karlosa Menema kada je Buenos Ajres devedesetih pokretao radikalne ekonomske reforme, uključujući zauzdavanje inflacije, privatizaciju svega što se moglo privatizovati i otvaranje tržišta za stranu robu i kapital. 

Profesor Henki odmah reaguje na primedbu da se neoliberalni scenario u Argentini nije završio srećno, odnosno da nije najuspešniji model reformi. 

„To je apsolutno bio dobar model, a propao je jer su Argentinci počeli da krše pravila. Ja sam upozoravao da bi kršenje pravila moglo da dovede do kraha, što se stvarno i dogodilo kada je Menem otišao, a nova vlada počela da radi sve obrnuto od onog što je trebalo, uključujući nacionalizaciju”, kaže on i smatra da je liberalni recept za izlaženje iz ekonomske krize – privatizacija, snižavanje inflacije, otvoreno tržište, deregulacija – stopostotno delotvoran. 

On to predlaže i Srbiji. Sa ovim regionom upoznao se još devedesetih, kada je savetovao potpredsednika jugoslovenske vlade Živka Pregla. Usledio je rad sa posleratnom bosanskom vladi na monetarnim pitanjima, savetovanje crnogorskog predsednika Mila Đukanovića u vreme kada je Crna Gora napuštala dinar, kao i bugarskog predsednika Petra Stojanova za vreme velikih ekonomskih promena 1997. Henki smatra da bi Srbija mogla da sledi upravo bugarski primer sa reformom valute. 

„Srbiji bih predložio ono što sam svojevremeno predložio Bugarskoj, odnosno snižavanje kamatnih stopa. Kredit u Srbiji je skup, zbog čega mali i srednji biznis ne može da se zadužuje i napreduje. To je ta velika promena koju su Bugari imali. Oni su 1997. imali ogromnu inflaciju, da bi danas bili bolji od svih drugih na Balkanu i imaju najniže kamatne stope”, kaže ovaj američki ekonomista i dodaje da srpski dinar treba da bude fiksiran za evro, kao i da država treba da se povuče iz biznisa i ukine mnogobrojna, a nepotrebna pravila, uredbe i regulative. 

„Znam da je to teško uraditi, ali neće biti investicija ako se ne smanje regulativa i korupcija. Ne možete da poslujete ako se država meša u biznis. Nije čudno da se moji rezultati poklapaju sa zaključcima Svetske banke koja je u svom izveštaju o uslovima poslovanja Srbiju smestila na 93. mesto od 189 zemalja sveta”, kaže Henki. 

Kada je reč o svetskim trendovima, Stiv Henki kaže da će se ekonomija EU vremenom oporaviti, ali da to neće biti naglo niti u skorijoj budućnosti, dok je stanje u SAD malo bolje. A koliko će sankcije EU i SAD štetiti ekonomiji Rusije? 

„Prvo, želim da kažem da sam protiv sankcija, a uvek za diplomatiju. Sankcije samo potpaljuju vatru i otežavaju stvari. SAD insistiraju na novim sankcijama i, po svemu sudeći, nastaviće da ih nameću za razliku od EU. Kada je reč o ruskoj ekonomiji, ja bih se pre svega koncentrisao na gasovod ’Južni tok’. Za sudbinu ovog projekta najvažnije zemlja je Bugarska. Zasad se čini da je Sofija više na strani ’Gasproma’ nego na strani EU, baš kao i Srbija, ali ja bih sa velikim interesovanjem pratio šta će Bugarska da odluči”, navodi sagovornik „Politike“.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Vucicevo izvinjenje nikome ne treba jer je lazno. Sve vreme se sluzi obrnutom psihologijom i vredja inteligenciju normalnih ljudi. Sto njegovi obozavaoci to ne vide i sto ih je toliko, e to je srpska tragedija. A inace bi trebalo svi da ga se plasimo.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.