Vesti iz zemlje

30.08.2023. 08:59

Autor: Katarina Baletić

Zbog manjka predavača se menja zakon: Uskoro može i nastavnik bez odgovarajućeg mastera

Deca koja izlaze iz osnovne skole Foto: Nova ekonomija

U osnovnim i srednjim školama trentuno radi oko 2.000 nastavnika koji nemaju završene odgovarajuće master studije, koje bi po zakonu morali da imaju da bi predavali određene predmete.

Zbog toga se novim izmenama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja predlaže da škole koje ne uspeju da zaposle nastavnika sa odgovarajućim obrazovanjem to mogu da učine na ponovljenom konkursu, sa osobama koji imaju diplomu osnovnih studija iz tražene oblasti, plus master diplomu iz bilo koje druge oblasti.

Na primer, to bi značilo da matematiku može da predaje i nastavnik koji je završio osnovne studije matematike i master studije meteorologije.

To do sada nije bio slučaj, već su nastavnici morali da imaju i master studije iz konkretne oblasti koju će da predaju.

Zbog toga je, prema sadašnjim pravilima, 2,7 odsto nastavnika nestručno za predmete koje predaje, navodi se u obrazloženju predloženih izmena.

U sistemu osnovnog i srednjeg obrazovanja trenutno radi nešto manje od 75.900 nastavnika.

Od ovog broja, njih 2.060 je nestručno, odnosno imaju završene osnovne akademske, ali ne i odgovarajuće master studije, navodi se u obrazloženju.

Najviše nastavnika bez završenih odgovarajućih master studija ima na predmetima matematika (4,05 odsto), fizika (4,02 odsto) i informatika (2,67 odsto).

Predložene izmene bi trebalo da smanje broj zaposlenih koji duži period rade na određeno vreme zbog toga što nemaju stečeno propisano obrazovanje, jer se sada otvara mogućnost da ih škole prime na neodređeno vreme po ponovljenom konkursu.

Valentina Ilić iz Sindikata obrazovanja Srbije navodi da je nedostatak stručnog kadra veliki problem, naročito u ruralnim sredinama.

„Zakon o osnovama sistema se morao menjati u tom smeru da se ne dešava da nastavnik fizičkog predaje biologiju i hemiju, kao što smo imali jedan slučaj… To nam je u stvari bilo neko kratkoročno rešenje i sada bi država trebalo da da neki rok da ljudi steknu i master iz tog predmeta koji će predavati. Samo je važno da imamo stručne ljude koje ćemo ubacati u sistem“, kaže Ilić.

Navodi i da je 2019. godine Društvo direktora Srbije saopštilo da oko 1.000 nastavnika u tom trenutku nije imalo adekvatno obrazovanje. To znači da se ovaj broj u međuvremenu povećao.

„To je i protivustavno, jer svako dete u Srbiji treba da ima iste uslove i isti kvalitet obrazovanja“, kaže Ilić.

Međutim, ostaje nejasno (a na šta sindikati nisu dobili odgovor od nadležnih) jeste koju platu će imati nastavnici koji budu zaposleni samo na osnovu osnovnih studija, odnosno da li će imati istu zaradu kao i nastavnici koji imaju i osnovne i master studije iz tražene nastavničke oblasti.

Problem je što, na primer matematičar sa završenim masterom iz meteorologije sa početka priče, ima završen master, ali je zaposlen samo na osnovu svojih osnovnih studija.

„Ako je neko završio osnovne studije bez mastera, koji će njemu koeficijent kada počinje da radi, da li će biti 17,32 ili 14,88 (…) Ako mu se vrednuju samo osnovne studije, bez mastera, on ne može da ima koeficijent 17,32. Ljudi koji imaju osnovne i master studije na nastavničkom smeru ne mogu da  budu isto plaćeni kao nastavnik koji ima master, ali iz neke druge oblasti“, kaže Ilić.

Ona podseća da su u novembru prošle godine sindikati imali sastanak u Vladi na kome je ministar rada rekao da je prosveta jedina struka koja ne može da uvozi kadar, što je činjenica.

„Sidnikat obrazovanja Srbije je godinama upozoravao da mi nemamo tehnoloških viškova, već da ćemo imati tehnoloških manjkova zbog jako lošeg položaja prosvetnih radnika. Mladi ljdi više neće upisivati nastavničke smerove, a gledajući po članstvu u sindikatu, sve veći broj ljudi odlazi u penziju“, kaže Ilić.

Navodi i primer Bugarske, gde su na posao vraćani penzionisani nastavnici zbog nedostatka kadra.

„Malo je to nezgodno. To su ljudi koji su svoj radni vek proveli sa decom. Treba imati određenu kondiciju i treba imati određenu dozu mladosti da biste radili sa decom i bili u korak sa decom. Tako da to nije rešenje“, ocenjuje ona.

Ispravka, 30.8.2023. u 18:43: U citatu je umesto broja 16,88 upisan 14,88 zbog prethodno napravljene nenamerne greške.

Cene udžbenika: Šta je ministarstvu skupo – roditelji moraju da plate

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentari(11)

  1. U manjim sredinama je veliki broj zaposlenih (angažovanih u nastavi) sa poljoprivrednim ili nekom visokom ( ne fakultet ) tehničkom školom iz propalih preduzeća na većem broju nastavnih predmeta ( zovemo ih univerzalci). Ti ljudi imaju preko 30 godina staža, oko 15-20 u prosveti, u 2-3 škole po 6-7 časova, obavezno drugari i desna ruka direktora, razredno starešinstvo i najveću platu od svih, kad već govorimo o plati. Ta radna mesta su nevidljiva, pa iako neko mlad, stručan hoće da se zaposli bude dočekan na nož, da mu se samo deo norme, bude šikaniran i na kraju pobegne u IT ili inostranstvo sa diplomom matematičara ili fizičara!
    To je prvo što treba da se reši u prosveti, a drugo su iscepkane norme stručnim profesorima, gde mnogi se susreću sa tim da ukoliko jedan stručni nastavnik ode u penziju na njegovo mesto dođe 4 čoveka. Zatim oni u drugoj školi, pa u trećoj itd traže dopunu norme. Apsurd! Od 40 nastavnika, dođemo na 90 od kojih 70 rade u više škola. Samo

  2. Ово ће само дати још простора да се нестручни кадар доводи у школе преко везе.

  3. Omogućiti da nedovoljno (de facto) kvalifikovane osobe sprovode nastavni proces siguran je put ( uz ostale društvene nelogičnosti i devijacije) u propast i nestajanje jednog društva. Društvo treba da da suvisli odgovor da li je i zašto potrebno obrazovanje (istinsko)?

  4. Master profesor i diplomirani profesor (7-1 / 7-2 stepen) u Srbiji su izjednačeni. Ako je u tekstu reč o državnim fakultetima svi profesori su učili i polagali ispite kod istih profesora i iz iste literature. Deca sigurno ne mogu biti oštećena zbog navedenih razloga u tekstu. U prosveti je teško raditi poslednji 30+ godina. Društvo se menja. Često čujem.- To više nisu „ta deca“ i to više nisu „ti profesori“! Sutra će se pisati isti tekstovi o današnjim đacima koji su izabrali da rade u prosveti. Mnogo me više brinu lekari nekad i sad, i to ne njihove diplome nego eventualne greške.

  5. Možda kada bi se zapošljavalo kako treba ne bi bilo deficita nastavnika, što više diploma, manja verovatnoća za posao nastavnika/predavača.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.