
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Foto: Nova ekonomija
Trg Nikole Pašića renoviran je od februara do decembra prošle godine, za šta je iz budžeta Grada Beograda plaćeno 5,4 miliona evra. Radovi je prvobitno trebalo da traju 210 dana, ali su produženi na ukupno 285 dana, mada su i posle otvaranja trga nastavljeni. Epilog renoviranja je da fontana koja je radila pre radova, celo leto ne radi, nova česma preliva vodu na beton kada se uključi, a klupe su tek nedavno pričvršćene i postale bezbedne za upotrebu.
Geolog Zoran Đajić u razgovoru za Novu ekonomiju kaže da je rekonstrukcija Trga Nikole Pašića, kao i drugih trgova u Beogradu urađena tako da budi sumnju na korupciju, zbog čega poziva tužilaštvo i policiju da provere ove poslove. Razlog za ove sumnje, Đajić vidi u tome što se za sve rekonstrukcije trgova kamen koji se ugrađuje uvozi, umesto da se koristi kvalitetan domaći.
„Trg Nikole Pašića pratim još iz davnih vremena, kada je na njega bio ugrađen sijenit sa Tande, vrsta srpskog kamena crvene boje. Taj trg je inače trebalo da bude uvek crven, ali su kasnije ugradili crvene behaton ploče. A sad je poslednja varijanta ovog renoviranja rađena sa kamenom iz Italije. Prema nezvaničnim informacijama, cena kamena od trenutka kada krene od proizvođača iz Italije, podigne se pet ili šest puta dok ne stigne do ovde. Mislim da se na taj način podiže cena celog renoviranja koje je inače jako loše izvedeno, ali je izgleda nekome cilj da ta cena bude što viša“, priča Đajić, dodajući da je recimo i za Trg Republike kamen stigao iz inostranstva, iz Slovenije, gde je stavljen tonalit iz Maribora.
Kako napominje, problem nije samo cena već i izbor kamena koji se odabira za beogradske trgove.
„U Knez Mihailovoj ulici je ugrađen jablanički gabro (kamen od magmatske stene iz Bosne.) tamne, skoro crne boje, koji je povećao za nekoliko stepeni prosečnu temperaturu u centru Beograda. A iznad Aranđelovca, nadomak Beograda, imamo planinu Bukulju gde se eskploatiše bukovički granit svetle boje i koji bi bio daleko primereniji. Da je na primer taj granit ugrađen na Trg Republike i Trg Nikole Pašića i druge trgove, novac bi najpre ostao u Srbiji, dobile bi ga naše firme, a kao drugo dobili bismo svetli granit izuzetnih fizičko-mehaničkih karakteristika koji bi trajao duže, koji je kvalitetniji i koji ne bi podizao temperaturu u centru grada. Ali, pretpostavljam da je problem u tome što onda verovatno ne bi mogla da se opere dovoljna količina novca“, dodaje Đajić.
Za rekonstruisanu fontanu na Trgu Nikole Pašića koja ne radi, Đajić izražava čuđenje zašto je uopšte i dirana jer je bila potpuno ispravna.
„Na toj fontani sam radio pre 15 godina neke popravke, menjali smo ploče koje su bile propale. Fontana je apsolutno radila sve vreme pre ovog renoviranja. Na njoj nije imalo nikakvog razloga da se interveniše osim redovnog čišćenja i održavanja. Tada su na kraju fontane bile dve česme koje su radile. A sad smo dobili nešto što ne liči na ono što je bilo, a što ni ne funkcioniše kako treba. Ne samo što fontana ne radi, već postaje i leglo zaraze jer praktično prolazimo pored bazena u kome voda stoji kao u bari i koja je zatrovana algama i prljavštinom, verovatno i bakterijama. Naknadno pomeranje i renoviranje tih ploča koje su već bile sređene je očigledno samo još jedan način da se uzme još novca. Ne postoji ni stručni, ni drugi normalni razlozi što se ta fontana renovirala. Kao da im nije bilo dovoljno što su renovirali bez preke potrebe, nego su i srušili fontanu i napravili goru koja čak ni ne radi“, napominje Đajić.
Ne curi, nego preliva.
Nova česma na Trgu Nikole Pašića projektovana tako da voda lije van česme i prska po trgu i onom ko hoće da pije vodu 👏 pic.twitter.com/CkF5Wrf97b— Александар Милошевић (@Aleksandar_Mi) August 4, 2025
Inženjer Đajić napominje i da se u poslednjih desetak godina ozbiljno menja izgled Beograda nelogičnim rekonstrukcijama i da se zbog nečije samovolje zatire kulturno nasleđe grada i ovog prostora.
„SNS gradska vlast je uništila svo kulturno nasleđe Grada Beograda. Kada se krenulo u renoviranje Trga republike, otkriveni su zidovi starog rimskog utvrđenja i akvadukta. Svuda po svetu, kada otkrijete nešto što je jako važno za kulturni identitet tog podneblja, ostavljate mogućnost da ceo svet to vidi. A kod nas je to nasleđe pokriveno sa 10 santimetara debelim granitnim pločama. Direktni krivac za to je Goran Vesić koji je tada bio gradski menadžer, pa je za svo zlo koje je naneo ovom gradu nagrađen odlaskom u Ministarstvo infrastrukture. A nasledio ga je Aleksandar Šapić koji kao da je duplirao to zlo svojim idejama“, smatra Đajić.
Kao jedinu „sreću u nesreći“ vidi to što na renoviranim trgovima građanima ne preti opasnost kao u slučaju korpucije koja je na železničkoj stanici u Novom Sadu dovela do smrti 16 ljudi.
„Teško je naći lakše reči od ovih kako nam se grad uništava iz dana u dan. Svima je jasno da u radovima postoji velika korupcija. To je verovatno osnovni razlog zašto se vrše sva renoviranja po Beogradu koja nemaju uvek smisla, a koja nam zagorčavaju život, prave velike probleme i prazne budžet. Srećom, na tim trgovima neće se dešavati nesreće kao ispod nadstrešnice, pa niko neće poginuti“, zaključuje Đajić.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE