Rast populacije orlova krstaša u Srbiji je evidentan, ali rad na njihovoj zaštiti još ne može da bude završen. Pored neadekvatne pošumljenosti, pretnju po njihovu bezbednost predstavlja izgradnja vetroparkova i solarnih elektrana na područjima koja moraju da budu zaštićena.
Novu pretnju po staništa krstaša u Vojvodini predstavlja velika pomama za izgradnjom vetroparkova i solarnih elektrana na prostorima koji bi morali da budu zaštićeni, podseća Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).
Kako se dodaje, negativan primer već postoji u susednoj Bugarskoj gde je nepromišljena gradnja takvih objekata uništila hiljadugodišnje pašnjake i postojeći biodiverzitet na njima.
„Upravo zato su važni podaci o tome gde se krstaši kreću, koja područja moraju ostati netaknuta, a to je onda višestruk benefit za čitav živi svet. Zbog toga je plan da do kraja godine sumiramo i nadležnim institucijama i javnosti predstavimo koja područja i na koji način treba zaštititi“, kaže Milan Ružić izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
„Drugačiji odnos prema prirodnim vrednostima, njihova zaštita i oporavak su ne samo neophodni, već su i mogući. Krstaši su dokaz. Ono što nam je posebno drago, jeste svest i podrška najšire javnosti koju smo dobili u kampanji ‘Za naše krstaše’ tokom koje je više od 440 građana svojim donacijama pomoglo da sakupimo više od milion dinara kojima smo jedino i mogli da sprovedemo sve ovogodišnje aktivnosti praćenja, zaštite i obeležavanja krstaša“, napominje Ružić.
Prema njegovom mišljenju, bićemo mirni tek kad populacija krstaša bude brojala, kao nekada, tridesetak parova i kada ih budemo vratili na njihova stara staništa, u Deliblatsku peščaru i na Frušku goru.
Kako se dodaje, nerazumevanjem Ministarstva za zaštitu životne sredine o značaju ove vrste, DZPPS je dobilo dozvolu za postavljanje svega jednog telemetrijskog odašiljača, umesto tri, koliko je bilo planirano i najavljeno da će postaviti za praćenje populacije ove jedinke.
„Ovakvom odlukom, ornitolozi, ali i najšira javnost koja prepoznaje i podržava napore za očuvanje ove vrste, ostaju uskraćeni za najvažnije informacije o lokacijama gde se ove ptice kreću, hrane i odmaraju, a ukoliko iz određenog razloga budu u opasnosti neće postojati mogućnost da im se adekvatno pomogne“, dodaje se u saopštenju.
Evropska unija je inače svetski lider u zaštiti životne sredine, a sa više od 400 miliona evra bespovratne pomoći, EU je i najveći donator u ovoj oblasti u Srbiji.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Studentska organizacija ESTIEM LG Beograd, biće domaćin humanitarnog i sportskog turnira pod imenom Dani Sporta, koji će se održati od 24. do 26. maja.
ESTIEM LG Beograd je grupa članova evropske organiza...
U Galeriji ULUS od sinoć je otvoren osvrt na (prvih) 25 godina rada Mirjane Bobe Stojadinović pod nazivom „Mestopriče”. Na izložbi je predstavljeno devet radova koji trasiraju njena dosadašnja interesovanja,...
Sa novim prolećem stiže nam i novo osveženje na tržištu – Somersby Malina & Limeta!
Prefinjeni spoj slatkih malina i osvežavajuće kisele limete pruža neodoljivu senzaciju za vaše čulo ukusa. Kreiran ...
Komapnija Human Mobile Devices (HMD) saopštila je da će početi da prodaje redizajniran model Nokia 3210, klasični telefon popularan kasnih ranih 2000-ih godina, koji u novoj verziji ima moderne nadogradnje p...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok