Kompanija Aunde SRB d.o.o. dobila je subvencije namenjene za proizvodnju navlaka za auto sedišta u pogonima u Jagodini i Leskovcu. Ukupan iznos subvencija koji je odobren fabrici je 4,89 miliona evra, a prva tranša je fabrici već isplaćena u februaru ove godine u iznosu od 2,07 miliona evra.
Sudeći po ugovorima koji su bili potpisani od 2013. godine do danas, ovo bi bio treći put da ova fabrika dobija subvencije od države.
Na upit Nove ekonomije Ministarstvu privrede da potvrdi ovaj podatak, do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.
Ono što je sigurno, jeste da je Ministarstvo privrede Srbije 22. januara ove godine potpisalo ugovor sa fabrikom Aunde SRB d.o.o. registrovanom u Jagodini, o dodeli subvencija namenjenih za proizvodnju auto sedišta u Leskovcu i Jagodini.
Aunde SRB je u vlasništvu kompanije Aunde Italia S.P.A. i bavi se proizvodnjom ostalih delova i dodatne opreme za motorna vozila.
Iz ugovora koji je fabrika potpisala sa ministarstvom, može se videti da je u trenutku podnošenja prijave za dodelu sredstava, Aunde imala 765 zaposlenih.
Kompanija je ispunila uslov za isplatu prve tranše subvencija jer je uložila 958.985 evra u fabriku i zaposlila 300 novih radnika na neodređeno vreme.
Aunde se ugovorom obavezao i da ne smanjuje ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme ispod 1.374 u periodu od pet godina od završetka investicionog projekta i da ne smanjuje vrednost materijalnih i nematerijalnih sredstava.
Takođe, Aunde se obavezala da mora da isplaćuje zaradu koja je najmanje 20 odsto veća od minimalne, a na zahtev srednjih škola će omogućiti učenicima praksu u fabrici.
Druga tranša bi trebalo da bude isplaćena u 2025. godini, u iznosu od preostalih 2,8 miliona evra nakon dokaza da je fabrika uložila 2,1 milion evra i zaposlila još 260 radnika na neodređeno vreme.
Pre Aunde SRB, Fijat je imao ugovor sa abrikom Adient siting, koja je 11 godina radila u Kragujevcu kao kooperant, odnosno snabdevač Fijata sedištima, a onda prestala sa radom početkom 2024. godine.
Naime, ovo nije prvi put da kompaniji Aunde SRB država daje subvencije. Poslednji put je to učinila 2017. i 2018. godine kada joj je isplatila 1,01 milion evra kao podršku za novi pogon u Jagodini.
Fabrika je osnovana 1899. godine u Italiji za proizvodnju tkanina, a danas proizvodi čvrste tkanine za oblast automobilske industrije. Prisutna je u 20 zemalja sa 40 proizvodnih projekata.
„Aunde“ je prošle godine zaposlila deo radnika bivše fabrike Džinsi koja je zatvorila nedavno svoje pogone u Srbiji i otpustila oko 1.000 radnika.
Izmenama Zakona o udžbenicima Ministarstvo prosvete predlaže uvođenje obaveznih „udžbenika od nacionalnog interesa“ i prenosi njihovo izdavanje isključivo na javnog izdavača pod kontrolom države, a samo štam...
Vlada Srbije imenovala je Zorana Jevtića za novog vršioca dužnosti direktora Akcionarskog društva "Infrastruktura železnice Srbije".On je došao na mesto v.d. direktora Infrastruktura Vladimira Maksimović...
Elektrodistribucija Srbije (EDS) saopštila je danas da će od 1. juna, u skladu sa novim zakonom i evropskom praksom, brojila očitavati jednom u tri meseca, a najmanje jednom godišnje, piše Beta."Zakon pr...
Firma "W.D. Concord West d.o.o" čiji je suvlasnik biznismen i predsednik Košarkaškog kluba Crvena zvezda Željko Drčelić, gradiće Prihvatilište za odrasla i stara lica u Kumodraškoj ulici.Concord West će ...
- Mi bismo želeli da nastavimo da gradimo odnose sa Srbijom i da se nastavi investiranje britanskih kompanija u Srbiju, kojih do sada ima više od sto i da njihov broj poraste. Bilateralna razmena i investicije su veoma važn...
Računi za grejanje u Beogradu uskoro će zavisiti i od ponašanja stanara. Model naplate po potrošnji uvodi veće razlike među zgradama i domaćinstvima, ali bi trebalo da podstakne i energetsku efikasnost....
Udruženi beogradski zborovi, roditeljske i aktivističke organizacije sa Starog grada, Palilule, Vračara, Savskog venca, Čukarice, Rakovice i Zemuna, u koordinaciji sa studentima u blokadi, pozvali su danas sve građane na protest koji će se održat...
Krajem 19. veka, na svetu su postojala tri univerzitetska sistema: nemački, francuski i engleski. Sva tri su imala ove zajedničke karakteristike: slobodu od crkvene kontrole, ukidanje naslednih prava na nastavničke pozicije, jasno razlikovanje sekundarnog i visokog obrazovanja, i centralno mesto ...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok