Država je za potrebe finansiranja prvog dela projekta EXPO 2027 sa Nacionalnim stadionom izdala osmogodišnje obveznice u vrednosti od 150 milijardi dinara (skoro 1,3 milijardi evra) po kamatnoj stopi od sedam odsto. Samo plaćanje kamate na ove obveznice koštaće poreske obveznike oko 700 miliona evra, što je ogroman trošak, navodi se u upravo objavljenoj analizi Fiskalnog saveta.
Fiskalni savet ukazuje da ovaj trošak nije ni konačan jer će za završetak ovog projekta biti potrebno i novo zaduživanje što podrazumeva i dodatne troškove kamata.
U jednom delu ove analize, navodi se, između ostalog, da projekti koji se sprovode mimo standardnih procedura imaju nepovoljnije uslove finansiranja, a naročito oni za koje se uzimaju krediti od poslovnih banaka.
Pogoršanje uslova zaduživanja za nove investicione projekte imaće ozbiljne budžetske implikacije, piše Fiskalni savet.
Kako se dalje objašnjava u analizi, Srbija je prošla kroz tri faze uzimanja kredita za finansiranje velikih investicionih projekata.
Prva faza se oslanjala na institucionalne kreditore (EIB, EBRD, IBRD) i ona je podrazumevala striktno poštovanje svih regulativa (morale su da se prate rigorozne procedure i nadzor po visokim standardima ovih institucija). Kamatne stope i drugi uslovi ovih kredita bili su veoma povoljni.
Drugafaza podrazumeva sklapanje aranžmana s bilateralnim kreditorima. Ona je bila znatno brža, ali su i kamatne stope bile nešto veće.
Do treće faze dolazi sada kada investicioni zamah države više ne mogu da isprate ni bilateralni aranžmani. Krediti za najnovije projekte sve više se zato uzimaju na otvorenom tržištu i oni su ubedljivo najskuplji.
„Ilustrativan primer je finansiranje prvog dela projekta EKSPO 2027 sa Nacionalnim stadionom. Država je za te potrebe već izdala osmogodišnje obveznice u vrednosti od 150 milijardi dinara (skoro 1,3 milijardi evra) po kamatnoj stopi od 7 odsto. Samo plaćanje kamate na ove obveznice koštaće poreske obveznike oko 700 miliona evra, što je ogroman trošak“.
Na ekonomske efekte javnih ulaganja znatno utiče i to kako će se oni u budućnosti koristiti i održavati, a u Srbiji se ne vodi dovoljno računa o dugoročnoj rentabilnosti izgrađenih objekata niti o troškovima njihovog budućeg održavanja.
„S tim u vezi, neki projekti poput pominjane fabrike vakcina ili gradnje lokalnih fudbalskih stadiona (Leskovac, Loznica, Zaječar) veoma su upitni usled njihovog nekorišćenja ili veoma ograničene upotrebe. Važno je posebno skrenuti pažnju i na troškove budućeg održavanja izgrađene infrastrukture kojima se takođe ne posvećuje dovoljno pažnje“.
Fiskalni savet skreće pažnju da je regulatorni okvir za selekciju investicionih projekata poslednjih godina dosta unapređen, ali je problem što se ova regulativa u praksi često zaobilazi.
Evropski sud za ljudska prava odbio je predstavke koje su protiv Srbije podnela šestorica muškaraca optuženih u SAD da su preko interneta prevarili investitore za 70 miliona američkih dolara.Srbija je 20...
Odluka predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se Srbija delimično snabdeva gasom kroz zajedničku nabavku sa EU je, po oceni predsednika Skupštine "Udruženja za gas" Vojislava Vuletića, dobra politička izjav...
Evropska investiciona banka (EBRD) saopštila je danas da je u Srbiju tokom 2025. godine investirala više od 800 miliona evra u različite projekte.Tokom prošle godine, EBRD je investirala u rekordnih 42 p...
Prvobitni rok za registraciju i upis vlasništva nad nelegalnim objektima bio je relativno kratak, s obzirom na novogodišnje i božićne praznike, kao i na broj nelegalnih objekata i interesovanje građana, reka...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.
Reindustrijalizacija ne može da čeka.Shvatite to već jednom.