Šetnjom ili vožnjom bicikla po gradu građani mogu da „zarade“ sadnice za drvo, vaučere za prodavnice i bioskope. Na jednom mestu mogu da prijave problem ili da se informišu o servisnim informacijama. Sve to omogućava im domaća aplikacija City&Me, razvijena u okviru programa Evropske unije za zelenu agendu i predstavljena na nedavno završenoj EU nedelji mogućnosti u organizaciji Evropske kuće.
Osnivač i direktor kompanije koja je razvila ovu aplikaciju, Branko Krsmanović, kaže u razgovoru za Novu ekonomiju da je za samo dva meseca u Beogradu platformi pristupilo 15 hiljada ljudi i da su doprineli sadnji oko dve hiljade stabala u glavnom gradu.
Aplikaciju trenutno koristi oko 54.000 građana Srbije u nekoliko gradova: Kragujevcu, Leskovcu, Kruševcu, Beogradu i Novom Sadu, dok je sama ideja nastala u Nišu, gde imaju i najviše korisnika (oko 30.000).
„Ideja, kao i svaki startap, kreće od problema. U Nišu smo prepoznali nedostatak dvosmerne komunikacije između građana i Grada. Nakon izbora, građani praktično nemaju način da utiču na odluke ili na bilo šta pozitivno u gradu“, objašnjava Krsmanović.
Aplikacija omogućava korisnicima da prijave problem jednostavno, glasaju o prioritetima na nivou grada i dobiju relevantne servisne informacije.
„City and Me je jedna vrsta zagovaračke platforme na kojoj su problemi jasno vidljivi. Građani mogu jednostavno da fotografišu problem i prilože sliku, što se potom prosleđuje nadležnom inspektoru zaduženom za njegovo rešavanje. Nešto manje od 2.000 problema je prijavljeno u svim gradovima, institucije su odgovorile na oko 80 odsto prijava do sada, a za 30 odsto prijava je potvrđeno da su rešene“, kaže Krsmanović, dodajući da se prijave šalju putem mejla nadležnim službama automatski kada građani prijave problem na platformi.
Pešačenje, vožnja bicikla i recikliranje „zarađuju“ korisnicima gradske tokene koji se mogu koristiti za različite aktivnosti u gradu. Za prepešačenih ili provozanih 100 kilometara dobija se jedan gradski token za benefite na nivou grada.
„Ja kao građanin mogu da dobijem sadnicu u lokalnom parku, karte za pozorište ili bioskop. Najzeleniji i najatraktivniji deo je da dobijem sadnicu koja će biti posađena u lokalnom parku, koju sam zaslužio svojim koracima i koja će nositi moje ime„, objašnava Krsmanović.
Kako se monetizuju koraci i pređeni kilometri?
Saradnja sa društveno-odgovornim kompanijama inspiriše građane da budu aktivni i omogućava da se njihov rad monetizuje, a mnoge firme su zainteresovane da podrže ideju jer aplikacija nudi konkretne rezultate, objašnjava Krsmanović.
„Ovo je konkretna priča sa merljivim rezultatima. Možemo da pratimo broj korisnika, pređene kilometre i njihov uticaj na smanjenje emisije CO₂ – na primer, 100 kilometara vožnje bicikla znači oko 14 kilograma manje ugljen-dioksida“, ističe on.
Kada je reč o ozelenjavanju gradova ostvarena je saradnja sa javnim preduzećem „Srbijašume“ i gradskim službama zaduženim za održavanje i unapređenje zelenih površina, koje obezbeđuju sadnice drveća, dodaje Krsmanović.