OpenAI će svoju veštačku inteligenciju obučavati Reddit-ovim podacima
Izvršni direktor OpenAI, ima 8,7 odsto udela u Redditu, što ga čini trećim najvećim pojedinačnim akcionarom.
Čovečanstvo će do nulte emisije gasova stići ćemo onda kada iz atmosfere budemo uklanjaali istu količinu gasova sa efektom staklene bašte koju u nju ispuštamo.
Kako piše portal Klima 101, u doba u kojem živimo, takva nastojanja mogu zvučati utopijski, ali to je postojeći politički cilj širom sveta.
Veliki je broj država koje su najavile, i koje planiraju da dostignu neto nulte emisije u narednim decenijama. U njima zapravo živi čak preko 80 odsto svetske populacije.
Ipak, u tu veliku većinu ne spadaju građani Srbije, zemlje u kojoj u relevantnim dokumentima ovaj cilj i dalje ne postoji.
Nasuprot nama, koji kaskamo u mestu kada je reč o klimatskoj akciji pa čak i na papiru i rečima, a kamoli na delima – Sjedinjene Američke Države idu ka neto nultim emisijama do 2050, kao i Evropska unija.
Kina i Rusija su nešto manje odvažne, sebi su za taj podvig dale deset godina duži rok, do 2060, dok je Indija obećala da će biti na neto nuli kada je reč o emisijama do 2070.
Prema dostupnim podacima od 1850. do 2021. oslobodili smo neverovatnih 2.500 milijardi tona ugljen-dioksida kroz sagorevanje fosilnih goriva, korišćenje zemljišta i šumarstvo.
Rezultat ovih emisija su klimatske promene: prema izveštaju Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), naša planeta se zbog ljudskih aktivnosti zagrejala za između 0,8 i 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko doba, i nastavlja da se zagreva.
Ne menja se samo temperatura, već i drugi klimatski uslovi postaju sve manje podnošljivi: širom sveta svedočimo kolosalnim poplavama, razornim sušama koje desetkuju rod žitarica, topljenju ledenih masa i podizanju nivoa mora, ali i nekim lokalno specifičnim i pomalo neočekivanim pojavama kao što su kaktusi, umesto snega, na Alpima.
Naučnici naglašavaju da bismo najgore posledice klimatskih promena izbegli ograničavanjem porasta srednje globalne temperature na 1,5 °C – a upravo su neto nulte emisije sredstvo za ispunjenje ove misije.
Ipak, to ne znači da, stremeći ka neto nultim emisijama, idemo ka apsolutnom „zavrtanju slavine” i prestanku oslobađanja gasova sa efektom staklene bašte. Uostalom, ovo nije ni realno.
Osnovna ideja je da sve emisije „preko nule“ treba da se apsorbuju – npr. pošumljavanjem i obnovom šumskih kapaciteta (s obzirom na sposobnost drveća da upija ugljen-dioksid) ili modernim tehnologijama za hvatanje i skladištenje ili korišćenje ugljen-dioksida i metana.
Procenjuje se da 3,3 milijarde ljudi živi u oblastima koje su veoma ranjive na efekte promena klime. Oni su povezani i sa drugim izazovima kojima su pojedinci svakodnevno izloženi kao što su zdravstveni problemi, siromaštvo, migracije i rodna nejednakost.
To je kako se dodaje, moguće jedino radikalnom promenom poslovanja i življenja, umesto naftnog polja – solarna elektrana, umesto termoelektrane na ugalj – vetropark, umesto grejanja na gas – toplotna pumpa, umesto zagađujućeg dizelaša – električni automobil, a umesto burgera od govedine – falafel.
Naravno, ovako dramatična transformacija sistema ne odvija se preko noći i zahteva ogromne investicije, kao i volju svih relevantnih aktera, od vlada i kompanija, kao ključnih, do običnog čoveka.
Ako nam je cilj da porast ograničimo na 1,5 °C, neto nulte emisije treba dostići već sredinom veka, kako ističe sajt Plan A.
Sa druge strane, manje ambiciozne namere i ograničenje porasta na 2 °C pomerile bi rok za dostizanje neto nultih emisija na period nešto nakon 2070.
Međutim, ni ograničenje od 2 °C nije lako dostići. Po aktuelnim prognozama, sadašnje politike do kraja veka mogle bi da dovedu do globalnog zagrevanja od 2,7 °C.
Kada posmatramo Nacionalno utvrđene doprinose, slika je nešto optimističnija – prognozira se porast srednje globalne temperature od 2,4 °C. A zaustaviti zagrevanje na 2 °C moguće je, po ovim prognozama, samo ako se sprovedu obavezujući dugoročni ciljevi i ciljevi o neto nultim emisijama.
Energetska tranzicija dobija i geopolitičku dimenziju, a politički lideri su se, kreirajući povoljnije regulativne okvire i izdvajajući velikodušne subvencije, po svemu sudeći upustili u globalnu trku u čistim tehnologijama koju trenutno predvode Kina, SAD i EU.
Takođe, dobre vesti su da težnja ka održivijoj sutrašnjici već dugo nije pitanje morala, intristične želje i dobronamernosti, već je finansijski sve isplativija, čak i privatnom sektoru.
Ne možemo da smanjimo emisiju CO2 na osnovu ponašanja Amerikanaca
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Izvršni direktor OpenAI, ima 8,7 odsto udela u Redditu, što ga čini trećim najvećim pojedinačnim akcionarom.
U kripto svetu, veliki igrači često oblikuju tržište velikim investicijama i aktivnostima u dnevnom trgovanja. Njihov veliki ulazak na tržište može izazvati značajne promene u cenama kriptovaluta, često priv...
Koalicija za slobodu medija izrazila je solidarnost sa medijskim i civilnim sektorom u Republici Srpskoj i pozvala je Vladu RS da povuče Predlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organiz...
Veštačka inteligencija pogađa globalno tržište rada „kao cunami“, ocenila je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva, javlja Reuters. AI će verovatno uticati na 60 odsto svih...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE