
Vesti iz zemlje Električna energija
EPS pravi nove bagere, za licencu izdvaja tri milona
Reč je o velikim, rotacionim bagerima koji kopaju ugalj
U Srbiji još nije objavljeno istraživanje sa jasnim podacima o mogućem smanjenju emsije gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, uvid u to odakle potiču nacionalne emisije ugljen-dioksida može da nas usmeri u tome.
Jedno takvo istraživanje kako piše portal Klima 101, moglo bi da usmeri građane promene svoje potrošačke navika.
Kako se ocenjuje, problem je što se vesti o svemu tome uglavnom prenose iz američkih medija, poput Washington Post-a ili New York Times-a.
Te vesti su, kako se dodaje, namenjene stanovnicima Sjedinjenih Država, koji imaju daleko drugačije navike.
Samim tim, takozvani karbonski otisak ljudi u Srbiji nije kao kod njih.
Stanovnici Srbije ne prelaze automobilom oko 2.000 kilometara mesečno, ne preleću često avionom Atlantski okean, niti konzumiraju govedinu isto kao Amerikanci.
Samim tim, promenom tih navika, karbonski otisak neće se smanjiti za 1,6 tona godišnje.
Sa druge strane, proizvodnja struje i grejanje kod nas dostižu udeo od 70 odsto u nacionalnim emisijama ugljen-dioksida, u SAD-u je to osetno manje, oko 40 odsto.
U toj zemlji transport ostvaruje skoro jednako učešće u štetnim emisijama kao i energetski sektor – oko 37 odsto.
Za Amerikance je otprilike jednako plodonosno da svoje lične klimatske akcije usmere na potrošnju električne i toplotne energije i saobraćaj.
Za nas je pak primarni sektor koji pravi najveću razliku za klimu, energetika.
Termoelektrane na ugalj u Srbiji proizvedu 67% odsto struje u toku godine, u SAD-u preko tri puta manje.
To fosilno gorivo smatra se najprljavijim – uglju se pripisuje odgovornost za 0,3 Celzijusa, pri porastu srednje globalne temperature za jedan stepen.
Ljudi u našoj zemlji takođe se greju na ovaj energent, pa racionalizacija potrošnje energije koja zagađuje okruženje može pozitivno da se odrazi na vaš karbonski otisak.
Efikasno korišćenje energenata ove zime bitnije je nego ikada s obzirom na aktuelnu energetsku krizu i rastuće cene.
Prateći uputstva za racionalnu upotrebu energije, zarad manjeg opterećenja energetskog sistema i vašeg kućnog budžeta, istovremeno ćete doprineti da se smanji pritisak na našu planetu.
Da bi živina i svinjetina stigle sa farme na vašu trpezu, oslobodi se i do 10 puta manje gasova sa efektom staklene bašte nego što je to slučaj sa govedinom.
Kod nas se upravo ove dve vrste mesa, manje štetne po atmosferu, jedu u većoj meri – ali opet čak ni one u količinama koje mogu parirati američkim apetitima.
To ne znači da prelazak na ishranu sa manje mesa ne ostaje kao jedan od najboljih alata da smanjite sopstveni uticaj na klimatske promene.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Vesti iz zemlje Električna energija
Reč je o velikim, rotacionim bagerima koji kopaju ugalj
Vesti iz zemlje zaštita životne sredine
Obveznici koji unapređuju stanje zaštićenog područja i promovišu ga, moći će da budu oslobođeni od plaćanja naknade za korišćenje zaštićenog područja, predviđа se nacrtom izmena Zakona o naknadama za korišće...
Vesti iz zemlje Lokalna samouprava
Zajednički program Ujedinjenih nacija (UN) „PRO - Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“ počeo je sa aktivnostima u 99 gradova i opština u iz Šumadije, zapadne, istočne i južne Srbije. Program se sprovodi u...
Beogradski preduzeće Belinda animals razvilo je rešenje za biorazgradnju plastike pomoću insekata. U saradnji sa Institutom za biološka istraživanja "Siniša Stanković", ova firma došlo je na ideju da larve v...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE