Kompanije u Srbiji gotovo dve trećine inovacija razvijaju samostalno, svaka treća u saradnji s drugim preduzećem, a samo 5% u saradnji sa univerzitetima i naučnim organizacijama, pokazalo je istraživanje koje je sproveo NALED.
Rezultati su pokazali i da je zaštita intelektualnih prava na niskom nivou jer je udeo onih koji su registrovali patent, dizajn ili žig manji od pet procenata. Finansije su za 41,5% privrednika najveća prepreka za razvoj inovacija. Za sve ove izazove inovatora rešenja je predložio program StarTech, društveno odgovorne kompanije Philip Morris International, koji sprovodi NALED u saradnji sa Vladom Srbije i organizacijom ENECA.
Ovaj program vredan je ukupno pet miliona dolara, a 3. maja su završene prijave za treći konkurs za mala i srednja preduzeća i startap timove koji imaju mogućnost da dobiju grantove od 15.000 do 100.000 dolara za istraživanje i razvoj inovativnih proizvoda i usluga ili digitalnu transformaciju poslovanja.
„Sagledali smo sve realne potrebe savremenog biznisa i zasad smo kroz dva ciklusa imali više od 400 prijava, a podržali smo 57 preduzetničkih ideja. I dok pobednici iz prva dva kruga StarTech-a uveliko rade na implementaciji svojih ideja ili su ih već pretvorili u realnost, mi smo spremni za nove inovatore koji će nas oduševiti svojim idejama i zamislima“, kaže direktor za konkurentnost i investicije u NALED–u Dušan Vasiljević i dodaje da su inovatorima na raspolaganju i mentorske usluge u oblastima zaštite intelektualne svojine, marketinga, izlaska na strano tržište itd.
Dušan VasiljevićFoto: NALED
Na startech konkursu se posebno ceni kada se ideje razvijaju u saradnji nauke i privrede
Ono što ovaj StarTech konkurs izdvaja je to što su uslovi učešća maksimalno relaksirani da bi se olakšao pristup finansiranju, što se posebno ceni kada se ideje razvijaju u saradnji nauke i privrede. Grantisti iz prva dva ciklusa danas već koračaju putem uspeha. Mobilni CT skener stigao je na tržište Amerike, a u istom pravcu će vrlo brzo i inovativni preparat protiv heliko bakterije, koji je dobio dozvolu za izvoz u SAD.
Kreiran je i prvi softver za otkrivanje falsifikata brendiranih proizvoda u onlajn prodaji, kao i sistem za regrutaciju baziran na veštačkoj inteligenciji koji će na sebe preuzeti veliki deo poslova HR službi oko izbora kandidata za posao. Neki od projekata koji su podržani u drugom ciklusu su inovativna košnica za uzgajanje pčela u kućnim uslovima, antikarijes gel, pametne kućice za pse, koš koji vraća lopte, blokovi za gradnju sa nultom potrošnjom toplotne energije, gel za gašenje požara, ekološke mikro kuće…
„StarTech projekat ima značajnu ulogu i za ceo inovacioni ekosistem u Srbiji jer mi radimo na uklanjanju regulatornih prepreka za poslovanje inovatora. Neki od prioriteta za koje se zalažemo jesu olakšavanje pristupa startapa finansiranju, pojednostavljivanje administrativnih procedura, regulisanje statusa inovatora i razvoj inovacione infrastrukture, a jedno od najvažnijih pitanja nam je saradnja nauke i privrede“, objašnjava Vasiljević.
Sve ove preporuke objedinjene su u Sivoj knjizi inovacija, koja je prvi put na jednom mestu identifikovala 60 najvećih izazova s kojima se suočavaju inovatori i dala smernice resornim institucijama kako da ih reše i tako znatno unaprede inovacioni ekosistem u Srbiji. Uskoro nas očekuje i objava novog izdanja ovog značajnog dokumenta.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
“Srbija ulazi u novu geopolitičku fazu, u trenutku kad je evropski konsenzus o demokratskom nazadovanju u Beogradu čvršći nego što je bio u dugom nizu godina. To je nova stvarnost i pitanje je samo hoće li suočavanje s njom biti dobrovoljno i pravovremeno ili prisilno i zakasnelo”, rekao je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u intervjuu za Novu ekonomiju…
Ako se usvoji Zakon o trgovačkim praksama, pa ako se potom bude i primenjivao, trgovci više neće moći da ucenjuju dobavlјače, niti će otkuplјivači moći da se nefer ponašaju prema proizvođačima – da ih ucenjuju, naplaćuju im, kasne sa plaćanjem. Da li će to spustiti cene? Za to je potrebna konkurencija
Može li država da zaustavi negativne trendove na tržištu rada i vodi odgovornu politiku koja podrazumeva održanje visoke stope ukupnih investicija, kao i da povećanje minimalne zarade u narednim godinama bude skromno?
Rad u Srbiji oblikuju interesi krupnog kapitala, dok država umesto da štiti radnike, aktivno učestvuje u održavanju modela jeftine i lako zamenljive radne snage. U takvom sistemu poslodavci, domaći i strani,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.