
Kolumna Biljane Stepanović
Deficit i stendap komičar
Broj 80, maj 2021.
Što smo štedeli, štedeli smo, vlast se u devetoj godini svoga stolovanja odlučila za preokret. Deficit budžeta je rebalansom povećan za još dve mil...
Fiskalni deficit će ove godine umesto predviđenih 3% skočiti na 6,9% bruto društvenog proizvoda. Za realizaciju budžeta država će morati da se zaduži sa preko 7,7 milijardi evra: oko 4,2 milijarde evra ide na vraćanje starih dugova, a za 3,5 milijarde evra biće uvećan javni dug
Novi žestoki nalet kovida primorao je Vladu da već početkom drugog kvartala pristupi rebalansu budžeta, koji je očigledno bio preoptimistički planiran. Povećana izdvajanja za državnu pomoć, međutim, nisu jedini a ni klјučni razlog za rebalans; vlada namerava da obezbedi zakonski osnov za ubrzano pokretanje projekata u skladu sa agendom „Srbija 2025“ koju je predsednik Vučić još jesenas najavlјivao.
Fiskalni deficit će ove godine umesto predviđenih 3% skočiti na 6,9% bruto društvenog proizvoda. Za realizaciju budžeta država će morati da se zaduži sa preko 900 milijardi dinara (oko 7,7 milijardi evra): oko 4,2 milijarde evra ide na vraćanje starih dugova a za 3,5 milijarde evra biće uvećan javni dug, koji bi na kraju godine, uz (optimističku) procenu rasta BDP-a od 6% trebalo da dođe do 60% BDP. To se smatra maksimumom koji je prihvatlјiv za zemlјu izvan EU i bez dobrog investicionog rejtinga.
Gde ide novac?
Na subvencionisanje stanovništva i (dela) privrede zbog kovida daje se 137 milijardi dinara, što predstavlјa tek negde oko polovine dodatnog trošenja države.
Ostala sredstva idu najvećim delom u povećanje subvencija za „Puteve Srbije“ i „Koridore Srbije“ zbog ulaganja u održavanje puteva, zatim za izgradnju kovid bolnice u Novom Sadu, infrastrukture za odlaganje čvrstog otpada i izgradnju kanalizacije. Dodatna sredstva u odnosu na budžet biće uložena i u izgradnju mađarsko-srpske železnice i modernizaciju pruge Subotica - Segedin, kao i puteva Ruma-Loznica i pravca ka Sarajevu. Ukupno, povećanje za kapitalne investicije će biti nešto manje od 90 milijardi dinara.
Iz rebalansa će se izdvojiti i 5,15 milijardi dinara za „helikoptersku eskadrilu“ MUP-a.
Tešku kadrovsku situaciju u Vojsci Srbije potvrđuje i podatak da se iz rebalansa planira povećanje troškova za plate u visini od 3,6 milijardi dinara (u pitanju je dodatno povećanje u odnosu na već predviđenih 10% za vojnike i podoficire i 5% za oficire iz prvobitnog budžeta).
Od rebalansa korist će imati i polјoprivreda, a povećaće se transferi lokalnim samoupravama za 10 milijardi dinara. Povećana su izdvajanja za nabavku vakcina i druge troškove u zdravstvu.
Povećanja minimalca došlo na naplatu
Država je u naletu populističkih mera prošle godine donela odluku i o povećanju minimalca za 6,6%, uz neznatne olakšice privredi u vidu povećanja neoporezivog dela zarada. Vlada u obrazloženju rebalansa i sama priznaje da je rast zarada početkom godine (4,9% u državnom a 3,9% u privatnom sektoru) uzrokovan povećanjem minimalca. Takva mera nije imala nikakvo ekonomsko opravdanje, pošto je tokom 2020. godine pala produktivnost u privredi.
Pored toga, ne treba zaboraviti da privatni sektor ove godine mora da vrati skoro pola za četiri meseca odloženog duga neplaćenih poreza i doprinosa iz 2020. godine. Stoga i ne čudi da je Vlada još u februaru mesecu, uvidevši nezavidnu situaciju u dobrom delu domaćeg privatnog sektora, donela odluku o isplati državne pomoći u visini od 1,5 minimalca kako bi nekako pokušala da zakrpi problem koji je sama napravila.
Inače, treba reći da ovakva politika povećanja minimalca u uslovima praktično fiksnog kursa očigledno ima za cilј da omogući realizaciju „proročanstva“ predsednika Vučića o prosečnoj plati od 900 evra do kraja 2025. godine.
Neselektivna podrška
Državna pomoć će i ove, kao i prošle godine najvećim delom biti neselektivna. Ukupna cilјana davanja za najugroženije sektore predstavlјaju samo 6% od subvencija, odnosno 8 od 137 milijardi dinara. Tako ugostitelјi i turističke agencije dobijaju 4,2 milijarde dinara, hoteli po gradovima dodatnih 1,3 milijarde, a za autobuski prevoz putnika izdvaja se 2,6 milijardi. S druge strane, za privatna preduzeća i preduzetnike koji su se prijavili za pomoć (ukupno je obuhvaćeno 1,1 milion zaposlenih) izdvaja se skoro 70 milijardi, bili oni ugroženi ili ne.
Ako se prošle godine i moglo razumeti da nema vremena za pripremu selektivnih mera, usled naglog izbijanja krize, sada se postavlјa pitanje zašto Vlada jednostavno nije odlučila da državnu pomoć dodeli samo onima koji imaju pad prometa ili profita. Podaci o poslovanju privrede su predati APR-u u elektronskoj formi i lako se moglo utvrditi ko je imao teškoće u poslovanju, umesto da se novac daje i onima koji su uspešno radili.
Stanovništvo (famoznih 60 evra), penzioneri (50 evra plus vitamini), građani sa KiM (100 evra) i nezaposleni (60 evra) dobijaju ukupno 59 milijardi dinara. Država računa da će „rast domaće potrošnje“, koji se predviđa, očigledno biti finansiran iz tih „helikopterskih para“, iako su i Fiskalni savet i svi ekonomski stručnjaci nezavisni od vlasti ukazivali da je to izuzetno skup način podrške i da ga treba izbegavati. Pored toga, te isplate dovode do povećane potrošnje, ali i rasta uvoza, što će dovesti do rasta deficita tekućeg računa na 6% BDP-a.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 80, maj 2021.
Što smo štedeli, štedeli smo, vlast se u devetoj godini svoga stolovanja odlučila za preokret. Deficit budžeta je rebalansom povećan za još dve mil...
Broj 80, maj 2021.
U trenutku pisanja ovog teksta u Skupštini se, naravno bez ikakve debate, usvajaju četiri zakonska teksta iz oblasti rudarstva i energetike. Nažal...
Broj 80, maj 2021.
U svega mesec dana u Srbiji su eksplodirale dve jezive priče koje uključuju seks i zloupotrebu moći. U prvoj, za silovanje koleginice Danijele &S...
Broj 80, maj 2021.
U Srbiji se obrazovni sistem naprasno menja svakih pet godina. Očigledno je da ti eksperimenti na donose rezultate „U nekim školama izbor bespl...
Broj 80, maj 2021.
Država je ponovo donela Strategiju upravljanja državnim preduzećima. Dosad je doneto oko 200 strategija i nijedna nije sprovedena. Šta bi moglo da ...
Broj 80, maj 2021.
Nekoliko srpskih IT kompanija prodato je velikim svetskim igračima za ozbiljan novac. Za dobar broj ovih investicija karakteristično je, za razliku...
Broj 80, maj 2021.
Iako je prelazak na različite oblike digitalnih plaćanja u svetu pa i u Srbiji stvar višegodišnjeg trenda, izvesno je pandemija ubrzala tranziciju ...
Broj 80, maj 2021.
Prioritet naše kompanije od početka vanrednog stanja jesu zdravlje i bezbednost zaposlenih, a potom i uspostavljanje poslovanja bez prekida i osig...
Broj 80, maj 2021.
Pojačana konzumacija u domaćinstvu inspirisala je lansiranje većih pakovanja i i nutritivno atraktivnijih proizvoda Kao kompanija, postigli smo od...
Broj 80, maj 2021.
Izgradili smo imidž inovatora i izazivača na tržištu, pokrenuli mnogo stvari koje su uticale na dalje oblikovanje telekomunikacione industrije, &sc...
Broj 80, maj 2021.
Otkako je AstraZeneca, zajedno sa istraživačima sa Univerziteta u Oksfordu, razvila globalno priznatu, pristupačnu vakcinu protiv COVID-19, ova kom...
Broj 80, maj 2021.
Privreda ili javno zdravlje - je li to jedina dilema gde potrošiti novac iz budžeta? Šta ćemo sa samohranim majkama, radnicama na pijaci, preduzetn...
Broj 80, maj 2021.
Zaposleni u privatnom sektoru teže uspevaju da usklade poslovne zadatke i obaveze oko škole „Ne stignem da obavim dnevne zadatke u radno vreme. Če...
Broj 80, maj 2021.
Kako najbolje možemo da motivišemo sebe? Tako što ćemo se konstantno podsećati šta nam je konačni cilj. Kakva osoba želimo da budemo? Šta želimo da...
Broj 80, maj 2021.
Andrej Josifovski, poznat još i pod imenom Pijanista, umetnik je za kojeg ste gotovo sigurno čuli. A ako niste čuli za njega, neku od njegovih inst...
Broj 80, maj 2021.
Kad ljudima postavite bilo kakva konkretna pitanja, koja izazivaju pažnju svuda u Evropi, slaba je zainteresovanost. Tako je bilo i sa ekologijom s...
Broj 80, maj 2021.
Placebo efekat neprekidno je poigravanje pravog i lažnog. Ipak, krajnji ishod tog efekta je pravi. A to je jedino važno Reč placebo u latinskom je...
Broj 80, maj 2021.
„Sumnjičav sam prema ljudima koji ne vole pse, ali verujem psu koji ne voli neku osobu“ , izjavio je svojevremeno slavni glumac Bil Marej. Ova njeg...
Broj 80, maj 2021.
Ono što spaja prošlost i sadašnjost jesu golubovi, semantički urasli u naziv Tvrđave na svim jezicima potencijalnih osvajača, a obrazlagani legenda...
Broj 80, maj 2021.
„Kad bi mi nebo dalo samo još deset godina, samo još pet godina, tada bih mogao da postanem pravi, istinski slikar“, bile su poslednje reči Hokusai...
Broj 80, maj 2021.
Površine premazane belom bojom reflektuju više svetlosti od površina premazanih ostalim bojama, pa samim tim i bivaju hladnije. Tokom vremena razv...
Nema komentara