
Kolumna Biljane Stepanović
Žabe i akrepi sa Beograda na vodi
Broj 83, septembar 2021.
Kad god pomislite da ova vlast ipak ne može da kaže nešto što se baš onako oštro kosi sa zdravim razumom, pogrešite. Može, i nema sa tim nikakav pr...
Broj 83, septembar 2021.
Mateja Agatonović
0 komentara
Evropski investicioni fond (EIF) sa razvojnim bankama Hrvatske i Slovenije pokreće platformu za finansiranje komercijalizacije inovacija tamošnjih naučnih institucija. Central Eastern European Technology Transfer (CCEETT) je vredan najmanje 40 miliona evra, a služiće za transfer tehnologija, kao i za uspostavljanje fondova rizičnog kapitala usmerenih na istraživačke projekte, nove tehnologije i intelektualnu svojinu. Može li Srbija da se priključi?
Sredinom avgusta, domaću javnost je naelektrisala vest da je Univerzitet u Beogradu ponovo pao na Šangajskoj listi, na kojoj se rangiraju najbolje svetske visokoškolske ustanove. Ta domaća institucija od nacionalnog značaja se sada nalazi negde između 501. i 600. mesta Šangajske liste.
Odlazeća rektorka Univerziteta u Beogradu, Ivanka Popović, kasnije je ocenila da je pad bio očekivan, zato što „nemamo dovoljno radova u najuticajnijim i najjačim časopisima“, ali i zbog toga što se sistemski ne ulaže u nauku.
Naši naučnici postižu odlične rezultate, imajući u vidu koliko država i ostatak društva trenutno izdvajaju za nauku u Srbiji. Iako se ono u bruto iznosu povećava, i dalje ostaje ispod polovine procenta BDP-a.
NAUKA RADI NAUKE, ILI NOVE VREDNOSTI
Naučni i tehnološki razvoj se u svetu odavno ne finansira (isključivo) iz državnog budžeta. Naprotiv. Fakulteti i instituti širom planete uspešno sarađuju sa privredom, koja koristi njihove eksperte za stvaranje komercijalnih inovacija.
Jedini problem ovog „srećnog braka“ je što je investiranje u prototipe rizično, zbog čega se biznisi za ovaj vid saradnje odlučuju samo sa najprepoznatljivijim naučnim institucijama. Malim univerzitetima i državama na tom stolu obično ostaju tek „mrvice“.
Upravo taj problem pokušava da reši Evropski investicioni fond (EIF), koji sa razvojnim bankama Hrvatske i Slovenije pokreće platformu za finansiranje komercijalizacije inovacija tamošnjih naučnih institucija.
Central Eastern European Technology Transfer (CCEETT) je vredan najmanje 40 miliona evra, a služiće za transfer tehnologija, kao i za uspostavljanje fondova rizičnog kapitala usmerenih na istraživačke projekte, nove tehnologije i intelektualnu svojinu.
Platforma će, prvi put u Sloveniji i Hrvatskoj, ponuditi sredstva za komercijalizaciju naučnih istraživanja i inovacija.
Ceo tekst pročitajte u septembarskom broju Nove ekonomije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 83, septembar 2021.
Kad god pomislite da ova vlast ipak ne može da kaže nešto što se baš onako oštro kosi sa zdravim razumom, pogrešite. Može, i nema sa tim nikakav pr...
Broj 83, septembar 2021.
Već izvesno vreme u javnosti se prezentuje teza da je na beogradskim izborima pobeda opozicije maltene sigurna ako „prava opozicija“ izađe na izbor...
Broj 83, septembar 2021.
Režimskim medijima u Srbiji možeš da kažeš sve, osim da su režimski. Tu se društvena mreža Tviter preigrala i izazvala nepatvoren pravednički gnev ...
Broj 83, septembar 2021.
Ana i Aleksandar Popović su pre 15 godina otišli u Ameriku, a 2018. su pokrenuli poslove u Srbiji. Profesorka engleskog koja je pre odlaska radila...
Broj 83, septembar 2021.
Na kraju godine neto dobit preduzeća koja su radila u plusu iznosila je nešto preko šest milijardi evra, dok su ukupni gubici onih koji su završili...
Broj 83, septembar 2021.
Stanovništvo će morati da promeni ne samo automobile koje sada koristi, već i da uloži u promenu načina grejanja i izolaciju stanova; mnoga radna m...
Broj 83, septembar 2021.
Ključna prednost železnice nad drumskim transportom su manji eksterni troškovi, a pre svega manje emisije gasova i efekat staklene bašte, manje sao...
Broj 83, septembar 2021.
Dok NALED i poslodavci misle da je inicijativa da se proširi broj poslova za koje bi poslodavci mogli da prijave radnike samo za dane angažmana dob...
Broj 83, septembar 2021.
Novogradnja u donjem Kalemegdanu je najveća povreda kulturne baštine u novijoj istoriji Beograda Nove stambeno-poslovne zgrade koje niču na grani...
Broj 83, septembar 2021.
Kada su njenu koleginicu Kristinu Kovač mediji napali zbog fotografije na kojoj joj se vide sede, bore i sve ono što šminkom nije prikrila, ona je ...
Broj 83, septembar 2021.
Potrebno je imati jasan cilj i to takav cilj kojeg se nećemo stideti pred sobom i svojom decom i unucima. Sa druge strane, tom cilju treba da težim...
Broj 83, septembar 2021.
Društvena mreža TikTok od sredine prošle godine najavljuje monetizovanje kao opciju koja korisnicima omogućava zaradu. Tako je nastala nova opcija ...
Broj 83, septembar 2021.
„Nisu food blogeri umišljeni konzumenti praha od roga jednoroga, već su tu da nam svima pomognu – kako da uživamo u lako dostupnoj hrani.“ Dunja Pe...
Broj 83, septembar 2021.
Dragančeta mi, posle svega, dođe žao, još više nego sebe. Šta mu vredi što je „duhovit, pametan, vredan, vešt u ruke, džentlmen, akcijaš, uvek spre...
Broj 83, septembar 2021.
Panama šešir je ikona Paname. Postoji više od 100 godina. Uprkos činjenici da ovaj šešir nosi naziv jedne male srednjoameričke drzave, Paname, pan...
Broj 83, septembar 2021.
Volim da ogovaram. Od ranog detinjstva. „Žrtve“ su svuda oko nas. Ali ogovaranje mora da ima neko dublje značenje. Šta ja uopšte imam od toga što j...
Broj 83, septembar 2021.
Prijava za Sajam, čuje se u krugovima udruženja izdavača, postala je politička lična karta: ko se ne prijavi za učešće biće politički obeležen, &sc...
Broj 83, septembar 2021.
„Volim Los Anđeles i Holivud. Tako su svi lepi. Sve je plastično, a ja obožavam plastiku. Želim da budem plastičan“, govorio je umetnik koji je ost...
Broj 83, septembar 2021.
Osiguravajuće društvo Hedvig nudi dizajnerski komad uz svaku polisu. Švedska kompanija za osiguranje Hedvig pokrenula je inicijativu, koja će traj...
Nema komentara