
Kako najbolje očistiti rernu i čime?
Čišćenje rerne je jedan od najzahtevnijih kuhinjskih poslova. Obično podrazumeva ribanje, saginjanje i upotrebu jakih hemikalija koje nikako ne bi trebalo da budu u kontaktu s uređajem koji dostiže visoke te...
Grad Barselona počeo je da spaja svoje poznate kvartove u zelene „superblokove“, u okviru urbane transformacije koja će trajati do kraja tekuće decenije. U gradu će biti manje automobila, zagađenja, buke, a više zelenila i pešačenja.
Ma koliko ova metropola prijala očima, ušima i nepcu, u Barseloni se takođe beleži i najveća gustina automobila u Evropskoj uniji – 6.000 po kvadratnom kilometru.
Transport, uključujući i lučki, među je dominantnim činiocima gradskog aerozagađenja, prenosi Klima 101.
Međutim, vlasti imaju keca u rukavu pomoću kojeg nastoje da smanje hegemoniju četvorotočkaša i posledične štetne uticaje. Reč je o tzv. superblokovima.
Po čemu se ovi blokovi razlikuju od onih koje viđamo po npr. Novom Beogradu, i šta ih čini toliko dobrim da su ništa manje nego „super”?
Iza pojma superblok krije se radikalna zelena transformacija katalonskog grada u cilju prijatnijeg života i borbe protiv klimatskih promena, sa održivom mobilnošću i zelenilom kao okosnicama.
Štaviše, ovako drastične promene ne zahtevaju rušenje trenutne infrastrukture i podizanje objekata od nule.
Temelji su postavljeni još sredinom 19. veka kada se Barselona gradila na osnovu master-plana arhitekte Ildefonsa Serde. Tekovina tog doba je karakterističan mrežasti gradski sistem. Da bi nastali savremeni superblokovi, neophodno je samo udružiti već postojeće blokove zgrada u jednu celinu i promeniti važeća pravila.
Drugim rečima, superblokovi su zapravo mini-naselja kvadratne forme dimenzija 400×400 metara, koja nastaju spajanjem devet „običnih” urbanih blokova, uključujući njihove spoljne i unutrašnje saobraćajnice. Njihova ključna specifičnost leži u smanjenom protoku saobraćaja.
U ulicama koje se nalaze unutar superblokova prioritet se daje pešacima i biciklistima, dok se za vožnju automobila izdaju posebne dozvole sa izuzetkom policije, hitne pomoći i drugih službi kojima je omogućen nesmetan pristup. Povrh toga, brzina kretanja vozila ograničena je na 10 km/h.
Preusmeravanje automobila izvan superblokova rezultuje čistijim vazduhom i unapređenjem javnog zdravlja.
Dodatno, saobraćajnice koje su nekada pripadale četvorotočkašima se ozelenjavaju i bivaju prenamenjene za zajedničko korišćenje lokalaca – tako se na primer u superblokovima postavljaju klupe ili oslikavaju staze za trčanje za decu.
Barselona planira ukupno 503 superbloka širom grada do 2030. To bi produžilo životni vek stanovnika, u proseku, i do dvesta dana.
Prema pisanju medija, zamisao o ovakvim zelenim oazama u Barseloni pojavila se još tridesetih godina prošlog veka. Njeni rodonačelnici bili su arhitekte Hoze Luis Sert i proslavljeni Le Korbizije.
Korbizijea je, inače, fascinirala priroda Srbije, ali je o Beogradu imao znatno drugačije mišljenje: on je još 1908. u svom dnevniku opisao naš glavni grad kao „nečasan, prljav i neogranizovan“.
Danas, 115 godina posle Korbizijeovih kritika, reklo bi se da one i dalje važe, makar u određenim delovima prestonice, u kojima gradimo urbanističke projekte nauštrb drveća.
Preteča superblokova, kao i 15-minutnih gradova, jeste ideja o „komšijskim jedinicama”, odnosno modelima stanovanja koji se sastoje od nekoliko blokova, obično zatvorenih za prolazni saobraćaj. U srcu ovih naseobina, sa 5-9 hiljada ljudi, nalaze se škole, religijski objekti i centri za rekreaciju.
Uprkos tome što koncept superblokova provejava planiranjem Barselone decenijama unazad, prvi barselonski superblok završen je 1993. u istorijskom naselju El Born, u blizini katedrale Santa Maria del Mar.
Od tada je širom grada niklo nekoliko ovakvih neobičnih urbanih sklopova – i superblokovi danas više nisu tek apstraktni misaoni konstrukt koji bi mogao da na različite načine obogati svakodnevicu Barselonaca, već imaju konkretne i merljive rezultate utemeljene u analizi Agencije za javno zdravlje.
Otkako se Sant Antoni, pre pet godina, od klasičnog komšiluka transformisao u superblok (koji možete videti na fotografijama ispod), poboljšao se kvalitet vazduha – koncentracije azot-oksida smanjile su se za 25%, a finih zagađujućih čestica PM 10 za 17%.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Čišćenje rerne je jedan od najzahtevnijih kuhinjskih poslova. Obično podrazumeva ribanje, saginjanje i upotrebu jakih hemikalija koje nikako ne bi trebalo da budu u kontaktu s uređajem koji dostiže visoke te...
Već godinama (a može se reći i decenijama) se naše stanovništvo osipa jer veliki broj ljudi odlazi van granica Srbije u potrazi za boljim uslovima života. Ima nas skoro svuda, ali gde žive Srbi u dijaspori u...
Ako ste se ikada zapitali šta je dropšiping, to je poslovni model koji je poslednjih godina postao izuzetno popularan u svetu trgovine. Ovaj model omogućava preduzetnicima da pokrenu onlajn prodavnicu bez po...
Ako već planirate putovanje za ovu godinu i želite da to bude neki grad godišnja lista koju objavljuje Time Out mogla bi da posluži kao inspiracija.Ove godine magazin Time Out na prvo mesto najboljih gra...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE