Radni dani su nekada imali definisan početak i kraj. Ali, baš kao loš prvi sastanak, radni dani se sve više protežu unedogled, prema najnovijim podacima iz Majkrosoftovog izveštaja o radnim trendovima.
„Beskonačni radni dan“, kako ga Majkrosoft naziva, bio je anomalija koja se pojavila tokom pandemije korona virusa, zbog sve većeg rada na daljinu.
Ali od tada je postao norma za mnoge zaposlene, koji više ne mogu da se potpuno isključe sa interneta.
Majkrosoft je došao do ovih zaključaka nakon što je analizirao trilione podataka sakupljenih preko Majkrosoft 365 proizvoda, piše Morning Brew.
Brojke su potresne.
Rana jutra
Majkrosoft je telemetrijski utvrdio da 40 odsto ljudi koji su onlajn u šest ujutru proverava poslovnu e-poštu. Takođe, Majkrosoftova aplikacija Tims (Teams) postaje primarna komunikaciona platforma u Majkrosoftovom okruženju do 8 ujutru, a zaposleni primaju u proseku 153 poruke radnim danom.
Podne
Polovina sastanaka se održava između 9 i 11 časova i između 13 i 15 časova, baš kada su ljudi najproduktivniji (zbog cirkadijalnih ritmova). 57 odsto sastanaka se održava bez poziva u kalendaru, dok je svaki deseti bio zakazan u poslednjem trenutku.
Večeri/vikendi
Sastanci posle 20 časova su povećani za 16 odsto u odnosu na prošlu godinu, a prosečan zaposleni šalje ili prima više od 50 mejlova van redovnog radnog vremena. Vikendom, oko 20 odsto zaposlenih proverava poslovnu imejl pre podneva.
„Imaš li minut?“
Ovo je možda najšokantniji detalj iz izveštaja: Zaposlene u radu prekidaju mejlovi, sastanci ili notifikacije svaka dva minuta tokom „osnovnih radnih sati“, a to čak ne uključuje kolegu koji svraća pored vašeg stola da vam priča o svom fentezi fudbalskom timu.
Veštačka inteligencija bi mogla da pomogne (ali i da škodi). Izveštaj zaključuje da će korišćenje veštačke inteligencije za obične zadatke osloboditi ljude da se fokusiraju na važnije aspekte svog posla. Ali, kako je prethodno pisao Forbs, ako veštačka inteligencija samo oslobađa ljude za više zadataka, zdrava ravnoteža između posla i privatnog života ostaće nedostižna.
Istraživanje: Superbogati profitirali od koncentracije kapitala u svetu i postali još bogatiji