
Kako se vratiti u rutinu posle leta?
Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Radni dani su nekada imali definisan početak i kraj. Ali, baš kao loš prvi sastanak, radni dani se sve više protežu unedogled, prema najnovijim podacima iz Majkrosoftovog izveštaja o radnim trendovima.
„Beskonačni radni dan“, kako ga Majkrosoft naziva, bio je anomalija koja se pojavila tokom pandemije korona virusa, zbog sve većeg rada na daljinu.
Ali od tada je postao norma za mnoge zaposlene, koji više ne mogu da se potpuno isključe sa interneta.
Majkrosoft je došao do ovih zaključaka nakon što je analizirao trilione podataka sakupljenih preko Majkrosoft 365 proizvoda, piše Morning Brew.
Brojke su potresne.
Majkrosoft je telemetrijski utvrdio da 40 odsto ljudi koji su onlajn u šest ujutru proverava poslovnu e-poštu. Takođe, Majkrosoftova aplikacija Tims (Teams) postaje primarna komunikaciona platforma u Majkrosoftovom okruženju do 8 ujutru, a zaposleni primaju u proseku 153 poruke radnim danom.
Polovina sastanaka se održava između 9 i 11 časova i između 13 i 15 časova, baš kada su ljudi najproduktivniji (zbog cirkadijalnih ritmova). 57 odsto sastanaka se održava bez poziva u kalendaru, dok je svaki deseti bio zakazan u poslednjem trenutku.
Sastanci posle 20 časova su povećani za 16 odsto u odnosu na prošlu godinu, a prosečan zaposleni šalje ili prima više od 50 mejlova van redovnog radnog vremena. Vikendom, oko 20 odsto zaposlenih proverava poslovnu imejl pre podneva.
Ovo je možda najšokantniji detalj iz izveštaja: Zaposlene u radu prekidaju mejlovi, sastanci ili notifikacije svaka dva minuta tokom „osnovnih radnih sati“, a to čak ne uključuje kolegu koji svraća pored vašeg stola da vam priča o svom fentezi fudbalskom timu.
Veštačka inteligencija bi mogla da pomogne (ali i da škodi). Izveštaj zaključuje da će korišćenje veštačke inteligencije za obične zadatke osloboditi ljude da se fokusiraju na važnije aspekte svog posla. Ali, kako je prethodno pisao Forbs, ako veštačka inteligencija samo oslobađa ljude za više zadataka, zdrava ravnoteža između posla i privatnog života ostaće nedostižna.
Istraživanje: Superbogati profitirali od koncentracije kapitala u svetu i postali još bogatiji
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Leto nas lako odvikne od rutine. Kasniji odlasci na spavanje, preskakanje doručka, ručak u tri popodne ili večera kasno uveče – tokom odmora to ne predstavlja problem. Ali kada se vratimo poslu, fakultetu il...
Srbi nisu najgojazniji ljudi u Evropi pokazuju najnoviji podaci sa Evrostata. Svega 13,6 odsto našeg punoletnog stanovništva je gojazno, odnosno ima indeks telesne mase (BMI) preko 30, što građane naše zemlj...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Munja: svetlost, zvuk i udaljenost“ ispituje znanje iz fizike, svakodnevnog života i mogućnost učenika da prime...

Ovo je jedan od zadataka iz prirodnih nauka koji se našao u okviru PISA 2025 testiranja. Kviz „Brza moda“ bavi se uticajem proizvodnje odeće na životnu sredinu, sa posebnim fokusom na proizvodnju pamuka....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE