Gradski prevoz igra ključnu ulogu u životima miliona ljudi širom Evrope. Međutim, cene mesečnih karata značajno variraju od grada do grada. Pitate se onda – gde je tačno najjeftiniji gradski prevoz i gde tu spada Beograd? Postoji li grad u Evropi gde je prevoz besplatan, ali i koji grad se nalazi na suprotnom kraju te skale? Otkrijmo koji gradovi nude povoljan prevoz, a gde je prevoz privilegija.
Metoda istraživanja cena karata
U okviru istraživanja o cenama javnog prevoza, uključeno je 33 evropske prestonice sa uvidom u troškove mesečnih karata za javni prevoz. Kao osnovni parametar korišćena je cena mesečne karte u evrima, čime je omogućeno ujednačeno poređenje između različitih zemalja sa različitim valutama.
Podaci su prikupljeni na osnovu zvaničnih informacija gradskih saobraćajnih preduzeća i javno dostupnih izvora. Istraživanje je fokusirano na troškove za pojedince, bez uključivanja dodatnih pogodnosti poput subvencionisanih karata za studente ili penzionere, kako bi se osigurala konzistentnost i preciznost.
Najskuplji gradovi u Evropi
Na vrhu liste gradova sa najskupljim javnim prevozom nalazi se London, gde mesečna karta košta čak 233 evra. Ova cena daleko premašuje prosečne troškove u ostatku Evrope, ali nije iznenađujuća s obzirom na visoke troškove života i kompleksnu mrežu prevoza u britanskoj prestonici. Ovo su neki od gradova koji prate London sa cenom prevoza, iako nižom:
- Dablin (117 evra),
- Kopenhagen (98 evra),
- Stokholm (87 evra),
- Pariz (84 evra)
- Helsinki (67 evra).
Razlike u cenama između ovih gradova i onih sa povoljnijim prevozom često su posledica ekonomskog standarda, ali i politika subvencionisanja javnog prevoza. U gradovima sa višim cenama karata je bolja povezanost, modernizovani vozni park i fokus na održivost česta pojava, čime se putnicima i opravdava viša cena.
Gradovi sa prosečnim cenama prevoza
U srednjem cenovnom rangu se nalaze gradovi kao što je Berlin, gde mesečna karta za javni prevoz košta 49 evra, i Lisabona, gde cena iznosi 40 evra. Ljubljana, slovenačka prestonica, nudi prevoz po ceni od 37 evra mesečno, što je među najpristupačnijim opcijama u ovoj kategoriji.
U gradovima poput Berlina, javni prevoz je visoko razvijen, sa gustom mrežom linija, gde su uključeni autobusi, tramvaji, metro i vozovi. Sa druge strane, Lisabon i Ljubljana, iako nude nešto manji obim usluga u poređenju sa većim metropolama, fokusiraju se na funkcionalnost i održavanje pristupačnosti za lokalno stanovništvo. Niže cene u ovim gradovima često su rezultat državnih subvencija i fokusiranja na socijalnu politiku koja olakšava svakodnevni život građana.


Gde je najjeftiniji gradski prevoz i kako je na Balkanu?
Ako se pirate gde je tačno jeftin gradski prevoz, gradovi iz regiona Balkana zauzimaju svoje mesto među najnižim cenama javnog prevoza. Naime, Sarajevo nudi mesečne karte po ceni od 27 evra, dok je u Skoplju cena još niža – 26 evra.
Ove cene su među najpristupačnijima u Evropi, ali je jeftiniji gradski prevoz takođe i odraz nižeg životnog standarda i ekonomskih prilika. Na sve to, dostupnost prevoza je dosta niža od one koja se može naći u razvijenijim evropskim prestonicama. U Sarajevu i Skoplju, mreža javnog prevoza obuhvata autobuse i tramvaje, ali su frekvencija linija i stanje vozila često izazov za putnike.
Balkanske prestonice ulažu napore u modernizaciju prevoza, ali proces je spor i zavisi od budžetskih ograničenja. Uprkos tome, niske cene čine javni prevoz dostupnim većem broju građana, što je ključno za njihovu svakodnevnu mobilnost.
Besplatan javni prevoz u Beogradu
Beograd se od januara 2025. godine pridružio retkim evropskim gradovima koji nude potpuno besplatan javni prevoz. Prema rečima gradonačelnika Aleksandra Šapića, ova mera je uvedena kao deo socijalne politike grada, ali njen finansijski uticaj tek treba precizno da se proceni.
Gradska uprava trenutno izdvaja oko 250 miliona evra godišnje za subvencionisanje javnog prevoza, a očekuje se da će dodatni troškovi za besplatan prevoz iznositi, po njegovim rečima „par desetina miliona evra više.“
Transformacija beogradskog prevoza započela je raskidom ugovora sa turskom kompanijom „Kentkart“ 2023. godine. Novi sistem naplate karata bio je uveden ubrzo nakon toga, uz značajno snižene cene karata, ali je sada potpuno napušten uvođenjem besplatnog prevoza. Ostaje otvoreno pitanje kako će se koristiti oprema nabavljena za stari sistem naplate i kakva će biti sudbina preduzeća koje je upravljalo naplatom.
Luksemburg – prvi evropski grad sa besplatnim prevozom
Luksemburg je 2020. godine postao prvi grad u Evropi, a ujedno i prva država globalno, koja je uvela kompletno besplatan javni prevoz za sve građane i posetioce. Ova pionirska inicijativa deo je šire strategije za rešavanje raznih problema. Motivi iza ove inicijative su bili sledeći:
- Luksemburg se suočavao sa ozbiljnim problemima kvaliteta vazduha, delom zbog visokog broja automobila po glavi stanovnika. Besplatan prevoz je osmišljen kako bi građane podstakao da se preusmere sa privatnih vozila na ekološki prihvatljivije opcije.
- Kao važan finansijski centar, Luksemburg svakodnevno doživljava priliv radnika iz susednih zemalja (Francuske, Nemačke i Belgije). Besplatan prevoz smanjio je broj automobila na putevima i olakšao kretanje radnika.
- Besplatan javni prevoz omogućava pristup svim građanima, bez obzira na njihove finansijske mogućnosti, čime doprinosi smanjenju socijalnih nejednakosti.
Ova inicijativa deo je dugoročnog plana za prelazak na održivije oblike transporta. Luksemburg takođe intenzivno ulaže u unapređenje svoje železničke i autobuske infrastrukture, kao i u razvoj biciklističkih staza i električnih vozila.
Kuda ide budućnost javnog prevoza?
Ovo istraživanje nam je otkrilo značajne razlike među gradovima. Gradovi poput Luksemburga, koji je prvi uveo meru besplatnog javnog prevoza, pokazuju da besplatan prevoz može biti efikasno sredstvo za smanjenje zagađenja i podsticanje održivosti. Na kraju, pitanje koje ostaje jeste – da li je besplatan javni prevoz realna opcija i za druge gradove u regionu i Evropi?
Pet sajtova koje ne smete zaobići kada planirate putovanje