Ekonomski rast u državi ne garantuje sreću građanima, već ona zavisi od slobode i ostalih društvenih faktora poput zdravlja, nivoa korupcije i poverenja u društvu, kaže Ričard Lejard, profesor Londonske škole ekonomije i jedan od osnivača Svetskog izveštaja o sreći.
“Bilo bi logično da kako zemlja postaje bogatija i njeni građani budu srećniji.
Ali u praksi to nije uvek tako. Na primer, u Sjedinjenim Državama, iako su postale mnogo bogatije od pedesetih godina do danas, nivo sreće se gotovo nije pomerio. Prosečna sreća u jednoj zemlji zavisi ne samo od prihoda i zdravlja, već i od slobode, nivoa korupcije, društvene podrške i od poverenja u društvu. Upravo je poverenje ključno objašnjenje zašto skandinavske zemlje gotovo uvek zauzimaju prva mesta u ovim rangiranjima. Tamo vlada izuzetno visok nivo međuljudskog poverenja i brige jednih za druge”, kaže Lejard u intervjuu za portal Ekonomiks.
Kako objašnjava, “ljudi ne gledaju samo koliko imaju, već koliko imaju u odnosu na druge”.
“Ako svi zarađuju više, njihov osećaj statusa se zapravo ne menja. Da bi se to promenilo, važno je graditi društvenu podršku, jednakost i kvalitet života”, kaže Lejard.
Ceo intervju možete pročitati na sledećem linku.
Studija Harvarda iz 1938. otkriva šta nas najviše čini srećnima u životu