
Kakvu hranu jedemo u Srbiji? (ANKETA)
Kvalitet i bezbednost hrane je tema o kojoj se u Srbiji mnogo raspravlja, ali nedovoljno piše. Javnost je zasuta vestima o aflatoksinu, pljačkama laboratorija koje proveravaju kvalitet hrane, povlačenju doma...
U svetu postoji oko 28.420 centimilionera, uglavnom koncentrisanih u Njujorku, oko zaliva San Franciska, u Los Anđelesu, Londonu i Pekingu. Oni se nazivaju uber-bogati, a prema rečima izvršnog direktora kompanije Dandrew Partners Salvatorea Bušemija ne ulažu u brzo bogaćenje ili nelikvidnu imovinu.
Uber bogati žive odvojeno od sveta i njihove strategije ulaganja takođe izgledaju znatno drugačije od portfelja prosečnog investitora.
Globalno, centimilionera (ljudi sa neto imovinom preko 100 miliona dolara) ima više od 28.400.
„Ovi gradovi imaju snažnu finansijsku infrastrukturu, žive preduzetničke ekosisteme i unosna tržišta nekretnina, što ih čini atraktivnim destinacijama za ultra bogate“, rekao je Kevin Teng, izvršni direktor WRISE Wealth Management za CNBC.
Salvatore Bušemi, izvršni direktor privatne porodične investicione kancelarije Dandrew Partners, rekao je da ova grupa ljudi ne radi sa akcijama kojima se javno trguje.
„Oni zapravo čak ne ulažu ni u kriptovalute, verovali ili ne. Ono što traže je (način) da sačuvaju svoje nasleđe i svoje bogatstvo“, rekao je Bušemi za CNBC.
Kao rezultat toga, portfelji centimilionera često sadrže „veoma jake, stabilne segmente u nekretninanam“, rekao je Bušemi.
Najbogatiji pojedinci gravitiraju ka nekretninama klase A, „trofejne imovine“ ili imovini investicionog nivoa koja je obično izgrađena u poslednjih 15 godina.
Ulaganja u nekretnine obično predstavljaju 27 odsto portfelja ovih pojedinaca.
Pojedinci sa takvim bogatstvom uglavnom imaju svoj novac kojim upravljaju iz jedne porodične kancelarije, koje se bave svime – uključujući njihovo nasledstvo, račune za domaćinstvo, kreditne kartice, neposredne porodične troškove, itd. rekao je Endrju Amoils, analitičar analitičarske kompanije za bogatste New World Wealth.
„Ove porodične kancelarije često imaju ogranke za dobrotvorne organizacije i ogranke rizičnog kapitala koji ulažu u startape visokog rasta“, rekao je Amoils.
Broj porodičnih kancelarija u svetu se utrostručio od 2019. godine, premašivši 4.500 širom sveta prošle godine sa procenjenom imovinom od šest biliona (hiljada milijardi) dolara zajedno.
Pojedinci ultra visoke neto vrednosti takođe istražuju potencijalnu kupovinu udela u profesionalnim sportskim timovima.
To je veoma, veoma izolovana investicija za ulazak i zahteva mnogo više od novca.
Ekskluzivnost je velika privlačnost jer ovi bogati pojedinci žele da se druže sa ljudima sličnog statusa, objasnio je Bušemi. Posedovanje udela u sportskom timu je način da ti pojedinci legitimišu svoj status, rekao je on.
Teng iz WRISE-a je takođe primetio da 0,001 odsto pojedinaca obraća više pažnje na fiksni prihod, privatne kredite i alternativne investicije. On je rekao da privatni krediti dobijaju na snazi jer investitori traže izvore prinosa van konvencionalnih tržišta.
„Ovaj trend odražava rastući apetit za netradicionalnom imovinom koja nudi jedinstvene profile rizika i prinosa“, rekao je Teng, napominjući da alternativne investicije uključuju rizični kapital, privatni kapital i realnu imovinu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Kvalitet i bezbednost hrane je tema o kojoj se u Srbiji mnogo raspravlja, ali nedovoljno piše. Javnost je zasuta vestima o aflatoksinu, pljačkama laboratorija koje proveravaju kvalitet hrane, povlačenju doma...

IQOS, broj 1 sistem za zagrevanje duvana na svetu, predstavio je u Srbiji novu nijansu svog najnaprednijeg uređaja IQOS ILUMA i – Electric Purple. Nova boja, nadahnuta radoznalošću i žarom istraživanja, lans...

Većina građana Srbije, njih 67,9 odsto, ističu Grčku kao glavni izbor putovanja, a 85,6 odsto njih posetilo je tu zemlju u poslednje tri godine, dok 95,7 odsto planira ponovnu posetu, pokazali su rezultati z...

Ekonomski rast u državi ne garantuje sreću građanima, već ona zavisi od slobode i ostalih društvenih faktora poput zdravlja, nivoa korupcije i poverenja u društvu, kaže Ričard Lejard, profesor Londonske škol...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE