Svet

Nemačka će kontrolisati ko kupuje njene medicinske kompanije

Nemačka planira kontrolu kupovine udela u kompanijama ključnim za zdravstvo, iz zemalja van Evropske unije, javlja Rojters.Ministarstvo ekonomije napravilo je nacrt izmena regulative za spoljnu trgovinu, prema kojoj će Vlada morati da bude obaveštena o svakoj potencijalnoj kupovini više od 10 odsto udela u zdravstvenim kompanijama, iz zemalja van EU.Ministarstvo je nacrt prosledilo drugim ministarstvima i poslovnim asocijacijama na reviziju."Moramo biti pravovremeno obavešteni o kritičnim akvizicijama u zdravstvenom sektoru iz trećih zemalja i moramo biti u mogućnosti da ih proverimo. Tako ćemo sprečiti da medicinsko znanje i proizvodni kapacite, koji je ključan za zdravlje populacije, ode u inostranstvo. Kriza zbog koronavirusa koju sada doživljavamo pokazuje da je to neophodno", izjavio je ministar ekonomije Peter Altmajer.Prošlog meseca su Nemačka i Italija pokrenule nacionalnu nabavku respiratora nakon upozorenja proizvođača da bolnicama nedostaje oprema neophodna za lečenja pacijenata inficiranih koronavirusom.

Svet

Vodafone pokreće svoju 5G u Holandiji

Britanska telekomunikaciona kompanija Vodafone pokrenula je mrežu 5G na pola teritorije Holandije, a pokrivenost cele zemlje očekuje se krajem jula, piše Telecompaper.Iako Holandija još nije počela sa licitacijom frekvencija u spektru 5G, Vodafone je saopštio da je za 5G moguće koristiti već postojeći spektar od 1.800 megaherca, što kompaniju čini prvom koja je uvela uslugu 5G u Holandiji.Koristeći tehnologiju za deljenje dinamičkog spektra, koju je razvio Vodafone-ov partner Ericsson, Vodafone može da podeli postojeći spektar od 1 800 megaherca između 4G i 5G.Izvršni direktor VodafoneZiggo Jeroen Hoenkamp izjavio je da sistem već donosi značajna unapređenja usluge, koja će korisnici primetiti.Latencija je poboljšana za 30 odsto, sa prosečnih 30 milisekundi (4G) na manje od 20 milisekundi, a brzina protoka podataka porasla je za prosečnih 10 odsto.Maksimalna brzina od 450 megabita po sekundi teorijski se može povećati na gigabit po sekundi, kaže Hoenkamp.On je rekao da je poboljšanje performansi deo razloga za trenutno pokretanje usluge 5G, jer je Vodafone na tržištu uočio "jasnu potrebu" za njom.Odluka je takođe strateška, i predstavlja nadgradnju na strategiju „Giganet“ kablovskog operatera Ziggo, koji je vlasnik 50 odsto VodafoneZiggo-a.U vezi sa mogućim aspektima zdravstvenim 5G, Hoenkamp je rekao da to mora da razmotri celo društvo, a ne samo operateri. Treba da učestvuju korisnici, političari i druge zainteresovane strane, kaže Hoenkamp.On je rekao da je usluga 4G prilično ispod dozvoljenih ograničenja i da, imajući u vidu da operater koristi istu opremu i spektar, 5G neće biti drugačiji."Uveren sam da vlada, naučnici i regulatorna tela dobro rade svoj posao i da postavljamo nešto što je dobro i bez rizika", kaže Hoenkamp.   

Svet

U Kini uvode vikend od dva i po dana

Veliki broj kineskih domaćinstava planira da nakon epidemije koronavirusa više štedi, pa ranije očekivan brzi oporavak potrošnje u Kini sada izgleda malo verovatan, piše list South China Morning Post. Prema istraživanju kineskog Jugozapadnog univerziteta za finansije i ekonomiju, više od pola domaćinstava u Kini neće trošiti više, dok će 40 odsto trošiti normalno, a samo devet odsto planira da poveća svoju potrošnju.  Istraživanje je sprovedeno od kraja februara do početka marta putem mobilne aplikacije za plaćanje Alipay kineske kompanije za onlajn trgovinu Alibaba.Rezultati istraživanja slažu se sa finansijskim podacima Narodne banke Kine objavljenim ranije ovog meseca. Štenja domaćinstava u prvom kvartalu porasla je za 6,47 hiljada milijardi juana (843 milijardi evra), što je 6,6 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.Nade da će Kinezi brzo nastaviti sa uobičajenim kupovnim navikama kada epidemija bude pod kontrolom oslanjale su se na ekonomske podatke iz perioda posle epidemije SARS-a 2003. godine.Te godine je stopa rasta potrošnje pala sa 7,7 odsto u aprilu na 4,3 odsto u maju, kada je talas  zaraze bio najveći. Rast potrošnje se u junu brzo oporavio na 8 odsto, kada je epidemija stavljena pod kontrolu.Ipak, tada je situacija bila znatno drugačija, jer nije bilo mera izolacije širom zemlje. Najveći broj mera prevencije bio je na snazi u Pekingu i jugoistočnoj provinciji Guangdong, pa su potres u ekonomiji bio manji.Epidemija koronavirusa pogodila je skoro svaki segment kineske ekonomije, a najjači udarac zadala je malim preduzećima i pojedincima, posebno domaćinstvima sa malim primanjima koja zarađuju manje od 50 000 juana (oko 6,5 hiljada evra) godišnje.Kako bi osnažile potrošnju i turizam, mnoge regije i gradovi širom Kine uveli su vikend od dva i po dana, javlja China Daily.Ipak, mnogi smatraju da će ovu meru biti teško sprovesti u preduzećima koja ne garantuju dva neradna dana nedeljno, a uticaj epidemije na ekonomiju mogao bi da pojedinim kompanijama oteža produženja vikenda i za pola dana.China Daily piše da je lakše sprovođenje mere moguće u državnim institucijama, ali da postoji bojazan da kraće radno vreme vladinih službi ne bi odgovaralo stanovništvu.

Srbija

Fiskalni savet: 100 evra nepovratna greška rebalansa

Fiskalni savet Srbije objavio je da su u usvojenom rebalansu budžeta Srbije za ovu godinu date trenutno najbolje moguće ekonomske i fiskalne projekcije, ali malo je verovatno da će se one u potpunosti ostvariti, a kao "najveća i nepovratna" greška istaknuta je pomoć države od 100 evra svakom punoletnom gradjaninu koji to bude želeo."Sada usvojeni rebalans ocenjujemo kao iznudjeno, prelazno rešenje, kom je osnovni cilj pravovremena realizacija antikriznog paketa mera države", navedeno je u oceni uredbe Vlade Srbije o rebalansu, koju je uradio Fiskalni savet.Iz Fiskalnog saveta upozoravaju da još nije poznato koliko će da traje epidemija, niti kakav će ona imati uticaj na pad BDP-a Srbije i umanjenje javnih prihoda, kao i da nije isključeno ni to da će Vlada u cilju zaštite zdravlja stanovništva i pomoći privredi morati da donosi nove fiskalne mere koje će uticati na promenu javnih rashoda i zaduživanja države u 2020. godini.Podseća se i da su u ovoj godini planirani i parlamentarni izbori "nakon kojih se po pravilu usvaja rebalans koji prati promene u organizaciji nove Vlade, a kada sve ovo bude poznato budžet će morati ponovo da se menja, ovaj put na sistematičan način"."Najveća i nepovratna greška usvojenog rebalansa jeste predvidjena isplata 100 evra punoletnim gradjanima Srbije. Još prilikom ocene paketa antikriznih mera Fiskalni savet je nedvosmisleno ukazao na to da je isplata 100 evra punoletnim gradjanima višestruko štetna", podsetili su iz Fiskalnog saveta, kao i na to da su Vladu Srbije savetovali da od te mere odustane.Prema njihovoj oceni, ta mera je ekonomski neefikasna, jer ne može da utiče na osetno i održivo ubrzanje domaće privrede, socijalno nefokusirana, jer najveći deo sredstava nije usmeren ka objektivno materijalno ugroženim gradjanima kojima je zaista potrebna finansijska pomoć, fiskalno neodgovorna jer nameće dodatno i veliko zaduženje zemlje u godini u kojoj će i fiskalni deficit i javni dug imati snažan rast."Zbog toga sada ocenjujemo da je najveća greška usvojenog rebalansa to što on u vremenu izražene ekonomske neizvesnosti sadrži ovu izuzetno skupu i neprimerenu meru. Podsećamo i na to da država nema raspoloživih sredstava za ovu isplatu, pa će morati da se zadužuje da bi je finansirala – a taj dug će s kamatom vraćati svi poreski obveznici u narednim godinama", naveli su iz Fiskalnog saveta.Dodaje se i da je planirano veliko povećanje deficita budžeta Republike na oko sedam odsto BDP-a (više od tri milijarde evra), prvenstveno posledica usvojenih antikriznih mera.Rebalans budžeta predvidja relativno velike promene i na javnim prihodima i na javnim rashodima koje će za posledicu imati snažno povećanje deficita s prethodno planiranih 20 milijardi dinara na 381 milijardi dinara.Pojednostavljeno posmatrano, kako su naveli iz Fiskalnog saveta, planirane promene u budžetu mogu se podeliti na dve grupe: na promene koje nastaju usled neposrednog uticaja krize i na promene usled sprovodjenja paketa mera za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije.Rebalansom se predvidja da će prva grupa promena imati približno neutralan uticaj na deficit. S jedne strane, usled pada privredne aktivnosti očekuje se pad javnih prihoda u odnosu na prvobitni budžet, ali s druge strane planira se i slično smanjenje rashoda (umanjenje javnih investicija za četvrtinu uz uštede na rashodima za nabavku robe i usluga)."Dakle, praktično svo predvidjeno veliko povećanje deficita u 2020. može se pripisati sprovodjenju (opravdanih) mera za podršku privredi i (neopravdanoj) isplati 100 evra punoletnim gradjanima", smatraju iz Fiskalnog saveta.

Srbija

Od sledeće nedelje rade kafići i gradski prevoz

Epidemiolog Branislav Tiodorović kazao je da će kafićima i restoranima biti omogućen rad u ponedeljak, 4. maja, uz mere socijalnog distanciranja u baštama i svih drugih mera predsostrožnosti u zatvorenom.One je na redovnoj konferenciji posvećenoj koronavirusu najavio da će odmah nakon prvomajskih praznika početi da radi železnički i drumski saobraćaj, a da će te sedmice profunkcionisati i gradski saobraćaj u većim gradovima u Srbiji.Tržnici centri bi trebali da budu otvoreni krajem sledeće nedelje, 8. maja, uz poštovanje socijalne distance rigorozniju primenu dezinfekcionih sredstava, kao i uz nošenje maski i rukavica.Sedmicu nakon toga, 11. maja, počeće da radi oko jedne trećine vrtića, a biće omogućen i boravak u školama za decu do 12 godina.Tiodorović je naveo da bi aviosaobraćaj u Srbiji mogao da startuje 18. maja.Prema njegovim rečima, od danas je građanima dozvoljen boravak u parkovima i na šetalištima, uz pridržavanje mera distanciranja, kao i treninzi na otvorenom, a odluka o sportskim aktivnostima u zatvorenom će biti doneta "uskoro". Navodi se da su ovo za sada preliminirani datumi, koji će biti precizirani na sastanku Kriznog štaba, koji bi nakon toga trebali da budu odobreni od Vlade Srbije.

2020

SBB fondacija obezbedila 600 litara medicinskog alkohola za KC Kragujevac

U želji da pomogne medicinskom osoblju u borbi protiv koronavirusa, SBB fondacija, deo United Grupe, je donirala 600 litara medicinskog alkohola Kliničkom centru Kragujevac.Ovom donacijom omogućeno je funkcionisanje komore za dezinfekciju, pomoću koje se medicinski radnici Kliničkog centra u Kragujevcu dezinfikuju nakon pružanja pomoći pacijentima obolelim od koronavirusa.Od početka zdravstvene krize izazvane epidemijom COVID 19, United Grupa je pomogla sa 3 miliona dolara celom regionu, od čega je samo za Srbiju izdvojeno čak milion dolara pomoći u novcu i medicinskoj opremi koja se isporučuje u nekoliko etapa u zemlju.Kao društveno odgovorna kompanija koja posluje u sedam zemalja u regionu, United Grupa se od početka epidemije trudila da zdravstvenim radnicima omogući što bolje i bezbednije uslove za rad i na taj način doprinese zdravlju i sigurnosti svih građana.

2020

Nestle – saveznik u borbi protiv pandemije

Društveno odgovorna kompanija Nestlé donirala je 7 infuzionih pumpi Centru za anesteziologiju i reanimatologiju Kliničkog Centra Srbije, a za lekare, penzionere i druge koji su među ugroženima zbog pandemije virusa COVID-19, izdvojila je više od 200 hiljada potrebnih proizvoda.„Kompanija Nestlé je već 15 godina lojalan partner Srbiji i trudimo se da kao pravi saborac pomognemo u teškim okolnostima u kojima se sada nalazi cela zemlja. Na ovaj način, posebno želimo da zahvalimo svim zaposlenima u bolnicama na njihovoj posvećenosti i požrtvovanosti“, izjavila je Milica Milanović, menadžer korporativnih poslova kompanije Nestlé Adriatic S.Nestlé je u saradnji sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje svoje proizvode donirao lekarima iz dečijih bolnica – Institutu za majku i dete, Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, Bolnici za pedijatriju „Dr Olga Popović Dedijer” i Bolnici za dečje plućne bolesti i tuberkulozu pri KBC „Dr Dragiša Mišović“, a brojni Nestlé proizvodi stigli su i u Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, kao i u Institut za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“.Takođe, u saradnji sa Gradom  Beogradom i Privrednom Komorom Srbije,  Nestlé  je za penzionere i druge ugrožene grupe donirao više od 35 hiljada supa, kao i nekoliko hiljada drugih važnih proizvoda.Kao vodeća kompanija u oblasti ishrane, zdravlja i zdravog života, vizija kompanije Nestlé je da unapređuje živote ljudi, pomažući potrošačima da brinu za sebe i svoje najbliže. Nestlé će i dalje pomagati i biti uz zajednicu u kojoj posluje.

Svet

Priručnik za primenu blokčejn tehnologije namenjen malim i srednjim preduzećima

Svetski ekonomski  forum (WEF) objavio je priručnik za primenu blokčejn tehnologije u poslovanju, prevashodno namenjen malim i srednjim preduzećima, koja i ovu tehnologiju mogu da koriste kako bi prebrodili krizu izazvanu pandemijom koronavirusa."Redesigning Trust: Blockchain Deployment Toolkit" pruža alate, resurse i informacije organizacijama koje preduzimaju blokčejn projekte, a predstavlja najbolje prakse i savete za izbegavanje mogućih prepreka u primeni te tehnologije."Priručnik je kulminacija više od godinu dana globalne saradnje od strane vodećih firmi, a fokusiran je na lance snabdevanja i primenu blokčejn tehnologije u trgovine. Okupljajući konkurente u tim industrijama, ovaj priručnirazbija famu oko blokčejna,  pomaže novim korisnicima da se snađu u ovoj obećavajućoj tehnologiji", navodi se na veb-sajtu projekta.U priručniku su predstavljene najbolje praksi kompanija koje razvijaju blockčejn rešenja unutar svojih lanaca snabdevanja, uključujući Hitači (hitachi), saudijskog naftnog giganta Aramko, ali i brojnih malih i srednjih preduzeća."Ovaj alat može izjednačiti uslove za manje kompanije (u primeni  blokčejna). Mnogo je pouka koje se mogu naučiti iz trenutne pandemije, a ovaj priručnik je polazna tačka za poboljšanje dugoročne pripremljenosti za pandemiju ili ubrzavanje ekonomskog oporavka vođenog javno-privatnom saradnjom", rekla je Nadja Hevet, vođa projekta za blokčejn i digitalne valute pri Svetskom ekonomskom forumu u SAD.

Srbija

Rešenja za turističke aranžmane: zamensko putovanje i vraćanje novca

Uredba o nerealizovanim turističkim aranžmanima predviđa mogućnost da se u narednih godinu i po dana, odnosno do 31. decembra 2021. godine putniku ponudi zamensko putovanje. Ukoliko se putnik ne odluči za to, agencija je od 1. januara 2022. dužna da mu u roku od 14 dana vrati uplaćena sredstva", objasnila je pomoćnica ministra turizma Renata Pindžo. Pindžo kaže da je uredba pripremljena i puštena u proceduru i da očekuje da će biti usvojena u najkraćem roku."Odnosi se na sva putovanja zaključno sa 15. martom, obuhvata i putovanja koja su uplaćena u inostranstvu i putovanja koja su trebalo da se organizuju preko agencija u našoj zemlji. Uredba daje pravni okvir za naše agencije, koje su prodavale Srbiju kao turističku destinaciju u smislu pregovora sa njihovim inostranim parnterima. Najveća turistička šteta se očekuje u mesecima koji dolaze", kaže Pindžo.Pomoćnica ministra objašnjava da na osnovu podataka koje je ministarstvo prikupilo od pet udruženja agencija reč o 450 hiljada putovanja, a ukoliko se uzmu u obzir i agencije koje nisu članice, onda taj broj ide i do 500 hiljada. Turističke agencije traže dodatnu pomoć države "Nisu ovo idealni uslovi, ovo je jedino, pomalo iznuđeno rešenje, u cilju zaštite putnika i privredne delatnosti. Uredba predviđa mogućnost da se u narednih godinu i po dana,  do 31. decembra 2021. ponudi zamensko putovanje, gde putnik sklapa novi ugovor. Ukoliko se putnik ne odluči za to, agencija je od 1. januara 2022. dužna da mu u roku od 14 dana vrati uplaćena sredsva. Putnik će moći da menja destinaciju, pratiće se epidemiološka situacija, uz doplatu za višu i eventualno vraćanje za nižu cenu. Ovo je mogućnost data putnicima i agencijama da se izađe iz ove situacije. To nije vaučer, to je njihova potvrda, kojom će moći da organizuju novo turističko putovanje", objasnila je Pindžo.  Na pitanja šta se dešava ako agencija nestane ili propadne, Pindžo kaže da se sklapa novi ugovor o putovanju i da tada važe sve odredbe zakona i polisa putovanja."Važno je da se napravi pravni okvir i da se pokuša minimizirati šteta. Sigurno će mnogi građani koji su štedeli biti u nezavidnoj situaciji, mi smo analizirali našu situaciju i gledali kako su to druge zenmlje pokušale da reše, da bude što manje oštećen putnik", navela je.  Govoreći o procenama kolika je šteta naneta turizmu, Pindžo kaže da se podaci prikupljaju svakodnevno i dodaje da je krajem marta Svetska turistička organizacija procenila da će pad biti 30 odsto, da bi sada već predviđali da će to biti 60 odsto."Od početka godine je prepolovljen aviosaobraćaj, preko 87 odsto je smanjeno bukiranje karata za naredni period. Kada je reč o Srbiji, mi smo fenomenalno počeli sezonu, beležili smo rast, ovo bi verovatno bila najbolja turistička godina za Srbiju. Mi smo izgubili oko milion i 300 hiljada turista i dva i po do tri miliona noćenja", navela je.

Srbija

Srpska kultura stradala u podeli korona subvencija

Subvencije za otklanjanje štetnih posledica COVID-19  su više nego duplirane rebalansom budžeta, a jedina oblast kojoj su subvencije smanjene je kultura i to za petinu, pokazala je analiza Parlamentarne budžetske kancelarije.Prema njihovoj analizi vladine uredbe o rebalansu budžeta za 2020. godinu, ukupne budžetske subvencije porašće za 107,6 milijardi dinara (915 miliona €) na 203 milijarde dinara. Ovo je povećanje od 112 odsto.Najveći deo subvencija (97,3 miljardi dinara) ide Ministarstvu privrede u okviru programa prevencije posledica nastalih usled pandemije. Podsećamo, ovaj novac je predviđen za podršku malim i srednjim preduzećima u vidu isplate tri minimalne zarade ali i velikim firmama, dok je jedan deo predviđen za kreditnu podršku privatnim preduzetnicima kroz Fond za razvoj i komercijalne banke. Nova subvencija je subvencije poljoprivrednim gazdinstvima, i to 1,45 mlrd za subvencionisanje dela kamate na kredite (preko Fonda za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje) i 1,15 mlrd na ime jednokratne bespovratne pomoći preko Uprave za agrarna plaćanja.Nova subvencija koja nije u vezi sa prevencijom i ublažavanjem posledica nastalih usled bolesti COVID- 19 – reč je o subvenciji Zelenog fonda Srbije za kupovinu ekološki prihvatljivih vozila, u iznosu od 0,12 mlrd dinara.Značajno su povećane subvencije za puteve (152%), te subvencije za turizam (147%). U analizi se navodi da je subvencija za puteve je zapravo subvencija za drumski saobraćaj. U oblasti turizma se planira program raspodele vaučera za intenziviranje korišćenja turističke ponude (1,5 milijardi din), dok su sredstva za “Turističku organizaciju Srbije” smanjena.Na udaru je kultura, koja sada dobija 1,6 umesto 2,1 miijarde dinara planiranih prvobitnim budžetom za 2020.Ako se gleda u okviru pojedinih razdela, došlo je do preraspodela i smanjenja nekih subvencija.Na primer, za razvoj preduzetništva  su smanjene  za 1,0 mlrd (isplaćuje ih Min. privrede); Za mere ruralnog razvoja smanjene su za 0,9 mlrd (isplaćuje ih Uprava za agrarna plaćanja); Za ponovnu upotrebu i korišćenje otpada smanjene su za 0,9 mlrd (isplaćuje ih Zeleni fond Srbije); Subvencije Uprave za veterinu (u vezi sa zaštitom zdravlja životinja i bezbednošću hrane životinjskog porekla i hrane za životinje) smanjene su za gotovo 0,6 mlrd; Subvencija RTS-u za finansiranje osnovne delatnosti je smanjena za gotovo 0,5 mlrd; Smanjene su subvencije koje se isplaćuju sa razdela Min. rudarstva, i to za JP „Resavica“ smanjenje za 0,4 mlrd i za zaštitu energetski ugroženog kupca smanjenje za 0,3 mlrd;Subvencije u poljoprivredi u okviru IPARD-a smanjene su za 0,3 mlrd;o Subvencije za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom smanjene su za 0,25 mlrd;  Subvencije za Fond za inovacionu delatnost i Fond za nauku smanjene su za po 0,1 mlrd;Kako se navodi u analizi Budžetske kancelarije, određene subvencije koje su bile utvrđene Zakonom o budžetu za 2020. na razdelu Min. trgovine, turizma i telekomunikacija nisu predviđene Uredbom o izmenama budžeta. Reč je o subvenciji za obnovu FM mreže za emitovanje radio programa RTS i RTV i za uspostavljanje inicijalne mreže za digitalno emitovanje radio programa u DAB+ tehnologiji (smanjenje po ovom osnovu iznosi 0,3 mlrd), i manji iznos koji je bio opredeljen za projekte promocije, edukacije i treninga u turizmu.