2020

SBB nudi dodatnu pomoć učenicima – Vlada ne odgovara

Kompanija SBB je pre petnaest dana uputila zvaničan dopis ministru prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladenu Šarčeviću, a nakon toga i kabinetu premijerke Srbije Ane Brnabić sa predlogom dodatne pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola koji prate nastavu učenjem na daljinu.Kompanija SBB želi da besplatno omogući školskoj deci dodatnu opciju praćenja nastavnog sadržaja u okviru video kluba na digitalnim platformama EON i D3, čime bi učenici dobili mogućnost praćenja svih časova kada god to požele. Učenici bi imali mogućnost i da više puta odgledaju časove ili da pauziranjem preciznije zapišu gradivo.Za ovaj projekat potrebna je saglasnost nadležnog ministarstva, kao i pomoć u objedinjavanju svih video materijala sa snimljenim predavanjima.Ponudu za realizaciju projekta SBB je poslao ministru Šarčeviću još 26.marta, ali do danas nije stigao nikakav odgovor.Obratili su se potom i kabinetu premijerke Ane Brnabić, ali ni oni do sada nisu pokazali interesovanje za realizaciju ovog projekta. Uvereni da bi učenicima osnovnih i srednjih škola opcija gledanja nastave u bilo kom trenutku pomogla u učenju tokom izolacije, SBB javno poziva nadležne u Vladi Srbije da obrate pažnju na dopis i odgovore kako bi postigli dogovor u korist sve naše dece.

Srbija

Teško do slobodnog termina za onlajn kupovinu namirnica

Policijski čas i karantin podstakli su građane Srbije da namirnice kupuju sve više preko interneta. Iako je usluga ograničena na samo na određene gradove, slobodni termini za kupovinu se brzo "razgrabe". Gomex nudi onlajn za lekare, policiju, sudije...U Gomexu trenutno funkcioniše online prodaja ali samo za ograničen broj korisnika koji obavljaju neku funkciju od značaja za lokalnu zajednicu (lekari, policija, sud, tužilaštvo i sl. ), navode za Novu ekonomiju u ovoj kompaniji.Uslugu nismo širili pošto ne postoje kapaciteti da se zadovolje sve potrebe zainteresovanih. Fokusirali samo se na uži broj korisnika, kako bi na taj način smanjili njihove kontakte sa drugim licima, a time i mogućnost širenja zaraze.“Univerexport isporučuje na teritoriji Beograda, Vršca i Novog Sada „On line kupovina osnovnih životnih namirnica trenutno predstavlja najtraženiju uslugu u zemlji. Elakolije, online servis kompanije Univerexport omogućio je ovu uslugu na teritoriji Beograda, Vršca, Novog Sada i prigradskih naselja, navode u ovom lancu.Potreba za ovom uslugom trenutno prevazilazi sve kapacitete, uz činjenicu da se svaki dan ulažu maksimalni napori da se poveća i omogući realizacija što većeg broja porudžbenica unutar termina, kažu u Univereksportu.Kako navode,  sve se ovo čini uz prilagođavanje uredbama i naredbama Vlade Republike Srbije i kretanju unutar dozvoljenog vremena koje se razlikuje od opštine do opštine.  "I pored svega toga, slobodni termini se vrlo brzo popune. Ono što dodatno onemogućuje realizaciju većeg broja porudžbenica jeste i činjenica da prosečne potrošačke korpe svih koji poručuju rastu i do 300-400%, što prosečno vreme za pripremu porudžbenica značajno produžava", rekli su u ovom trgovinskom lancu.Univerexport: Broj zahteva za porudžbenicama je porastao preko 300%, dok je prosečan račun porastao između 50 i 100%  ukoliko poredimo period za vreme i pre zdravstvene situacije u zemlji.U ovoj kompaniji podsećaju da učešće onlajn prometa robe široke potrošnje u ukupnom prometu još uvek nije kao na nivou ostalih sektora koji svoj biznis već odavno generišu putem tog kanala. "Prehrambena industrija svugde u svetu još uvek ima dominantni deo u tradicionalnim formatima,“ podvlače u Univerexportu.Onlajn kupovina u DIS-u radi u Borči, Rakovici i PožarevcuOnlajn kupovina u DIS-u preko https://online.dis.rs/ radi samo u Borči, Rakovici i Požarevcu po principu “poruči i preuzmi”. Kako kažu, razmišljaju o unapređenju tog servisa.Merkator uveo Pokupi porudžbinuMercator – IDEA online prodavnica postoji u Beogradu i Novom Sadu. Funkcioniše tako kupac najpre odabere šta želi da kupi, a nakon toga odabere i neki od slobodnih termina za dostavu. Zbog ogromne potražnje, koja prevazilazi kapacitete IDEA Online prodavnice, slobodni termini se vrlo brzo popune.Tokom vanrednog stanja, svesni činjenice da naši potrošači traže online kupovinu, pokrenuli smo uslugu „Pokupi porudžbinu”. Tako kupci IDEA Online prodavnice, kada nema termina za dostavu, svoju zapakovanu porudžbinu mogu da preuzmu i na infopultovima, u Mercator hipermarketima u Beogradu i Novom Sadu, rekli su u Idei.Ovaj oblik preuzimanja porudžbine dostupan je u terminima od 9 do 11h, 11 do 13h i od 13 do 15 časova.Maxi povećava kapacitete online isporukeKupovina putem Maxi online prodavnice je omogućena u Beogradu. Sve veći broj građana kupuje na ovaj način, a potražnja je poslednjih nedelja uvećana nekoliko puta, kažu u kompaniji Delez. Proizvode je moguće poručiti do nedelju dana unapred u skladu sa raspoloživim terminima. U želji da izađemo u susret potrebama najvećeg broja kupaca i da na njih odgovorimo u što kraćem roku svakodnevno povećavamo kapacitete online isporuke, poručuju iz Maksija.

Svet

MOL grupa obezbeđuje kontinuiranu sigurnost snabdevanja

MOL Grupa primenjuje mere, ne samo za ublažavanje trenutne situacije, već i da omogući MOL kompaniji da iz krize izađe jača. Kompanija se fokusira na zaštitu zdravlja i bezbednosti zaposlenih, prilagođavanje poslovanja kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i usaglašavanje obima proizvodnje promenjenoj tražnji na tržištu. Operativni i kapitalni rashodi biće značajno umanjeni da bi se sačuvala novčana sredstva i omogućilo MOL-u da neometano nastavi poslovanje kroz izazovna vremena čak i u slučaju dužeg trajanja krize.Usled konstantnog prilagođavanja neprestano promenljivoj situaciji, MOL je u proteklih nekoliko nedelja sproveo različite mere i aktivnosti i kreirao nova rešenja kako bi se umanjila mogućnost infekcije među zaposlenima i kupcima. Ove preventivne mere utiču na maloprodajne, downstream i upstream lokacije, jer podržavaju socijalno distanciranje, povećavaju svest o higijeni i podrazumevaju omogućavanje zaštitne opreme našim kolegama. Takođe uključuju promenu obrasca smena na postrojenjima i nalazištima, sprovođenje testiranja u ključnim područjima rada i prelazak na rad od kuće gde god je to moguće. Hitne mere za suzbijanje širenja COVID-19, koje su proglašene od strane vlada u zemljama u kojima MOL posluje, rezultirale su delimičnim ili potpunim zatvaranjem zemalja, značajno usporavajući ekonomske aktivnosti u glavnim zemljama CEE kompanije. Kako bi se prilagodila, MOL Grupa je ažurirala svoje finansijske i operativne smernice.Zbog neizvesnosti o trajanju i uticaju pandemije koronavirusa, ekstremnoj nestabilnosti spoljnog okruženja i nepredvidivosti potražnje u poslovanju, MOL je sproveo sledeće mere:-   Povlačenje svojih EBITDA smernica za 2020;-   Smanjenje kapitalne potrošnje za najmanje 25% na ispod 1,5 mlrd USD u 2020. godini, nakon sagledavanja svih projekata kako bi se odgodile investicije koje nisu           prioritet;-   Završavanje revizije operativnih izdataka radi očuvanja gotovine; -   Održavanje dovoljne likvidnosti i nakon zatvaranja transakcije ACG, sa oko 2,0-2,5 milijardi USD na raspolaganju, kako bi se prevazišla potencijalno dugotrajna                kriza i iskoristile mogućnosti kada se normalizacija započne; i-   Zadržavanje dobiti nakon oporezivanja od 2019. u potpunosti dok se situacija ne normalizuje, kada bi im se mogla isplatiti kao dividenda, ukoliko akcionari tako                odlučePredsednik Uprave i direktor MOL Groupe Zsolt Hernádi izjavio je:„Svet je suočen sa neviđenim izazovom. Naši životi su se potpuno promenili u poslednjih nekoliko nedelja. Energetska industrija, premda, u boljoj poziciji da podnese ekonomske teškoće, nego neke druge, ulazi u period neizvesnosti sa kojim se verovatno nikada ranije nije suočila, sa scenarijima koji idu u krajnost, što je bilo i nemoguće zamisliti pre nekoliko nedelja. MOL je već više puta dokazao svoju prilagodljivost; videli smo i prevazišli nekoliko stresova u prošlosti. Pokazali smo da smo u mogućnosti da uspešno funkcionišemo u veoma nestabilnom spoljnom okruženju, zahvaljujući našim visokokvalitetnim sredstvima, našoj otpornosti, integrisanom poslovnom modelu i, što je najvažnije, našoj posvećenoj, visokokvalifikovanoj radnoj snazi. MOL ulazi u ovaj teški period u dobroj formi i siguran sam da će iz toga izaći još jače, ali sa naučenom važnom lekcijom.Na kraju dana, sve se svodi na naša ulaganja u ljudski kapital – predanom radu skoro 25.000 mojih kolega. Imamo mnogo imovine u mnogim zemljama, ali ipak najvažniji su naši ljudi, koji su ključ naše otpornosti. Uradili smo sve kako bismo zaštitili njihovo zdravlje i sa tim nastavljamo. Posebno štitimo one koji moraju biti fizički prisutni na našim lokacijama kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja i sigurnost isporuka.Izuzetno sam ponosan na kolege koji su došli na ideju o prebacivanju proizvodne linije maziva u proizvodnju sredstava za čišćenje. Dok u uobičajenim vremenima ovo može biti i dobar poslovni predlog, danas je naša odgovornost i obaveza da pronađemo inovativne ideje i rešenja kako bismo pomogli u sprečavanju širenja virusa, zaštitili naše zaposlene i borili se rame uz rame sa vladama, administracijama i zajednicama u zemljama u kojima poslujemo. Lično verujem da će način na koji se kompanija ponaša u krizi pokazati njen pravi karakter i snagu. MOL je odlučan da predstavlja izvor stabilnosti u svetu koji muči neizvesnost i pokazaće se još jednom da ima mesto u „ligi šampiona“ energetskih kompanija.”Operativne izmene u ključnim biznisima:  U Upstream, proizvodnja u prvom kvartalu je bila 110 mboepd (hiljada barela ekvivalenta nafte po danu), u skladu sa ranijim uputstvima. Niža potražnja za gorivom, puni skladišni kapaciteti i smanjena rafinerija može, međutim, dovesti do privremenog smanjenja proizvodnje na nekoj od naših međunarodnih lokacija, što bi potencijalno moglo biti kompenzovano sa više barela zbog niske cene nafte. U svetlu neizvesnog makroekonomskog okruženja, menjamo smernice za proizvodnju na 115-120 mboepd sa 120 mboepd (uz pretpostavku šesto-mesečnog doprinosa ACG-a). Uveli smo skup mera da prilagodimo rashode i smanjimo prelaznu tačku našeg portfolia na nivo 25 dolara po barelu ekvivalenta nafte.  Downstream - Uvedene mere u ključnim zemljama poslovanja rezultirali su značajnim padom potražnje od 20-40% za ključne grupe proizvoda. Iako je ovo stvorilo operativne izazove i potrebu za stalnom optimizacijom svih naših visokokvalitetnih downstream resursa, takođe koristimo trenutno atraktivne marže zadržavajući sve rafinerije u radu, iako po nižim stopama. MOL će nastaviti da obezbeđuje sigurno i kontinuirano snabdevanje naftom i hemijskim proizvodima u svim ključnim zemljama.   Segment usluge kupcima - Nakon snažnih operativnih i finansijskih rezultata u prvom kvartalu, MOL Grupa oseća smanjenje prodaje jer su granice zatvorene, a društvene aktivnosti ograničene. Kao rezultat, MOL Grupa je preusmerila fokus na  obezbeđivanje pouzdanog i sigurnog snabdevanja širom naše mreže i pozitivnog novčanog toka. Ciljevi i smernice postavljeni za 2020. godinu takođe se povlače, s obzirom na nepoznato trajanje mera koje ograničavaju putovanja.Promotivni tekst

Svet

Pijace u regionu uglavnom otvorene

Mnoge pijace u regionu rade uprkos koronavirusu, uz pridržavanje dodatnih mera predostrožnosti, pod uslovima koji se razlikuju od zemlje do zemlje.Na primer, pijace u Sarajevu rade uz sprovođenje posebnih mera. Kantonalno javno komunalno preduzeće Tržnice-pijace saopštilo 13. marta da su radnici zaduženi za održavanje objekata pojačali čišćenje svih površina, da koriste i dezinfekciona sredstva, kao i rukavice i maske pri naplati. Preduzeće Tržnice osnovalo je i krizni štab za rukovođenje preventivnim merama. On je u kontaktu sa kriznim štabom nivou resornog ministarstva i prenositi sve buduće mere zaštite i važna obaveštenja.Krizni štab KJKP Tržnice odlučio je da se na pijacama u Kantonu Sarajevo sprovodi više preventivnih mera. Ulazak na tržnice i otvorene pijace odvija se u manjim grupama, razmak između kupaca mora biti najmanje jedan metar, ne smeju se stvarati gužve i radnici koji održavaju ćistoću sprovode pojačane mere čišćenja i dezinfekcije. Na ulaze u zatvorene objekte postavljeni su sunđeri sa antibakterijskim sredstvima, a pijace stalno kontrolišu sanitarne inspekcija. Proverava se i poreklo robe.Na pijacama u Podgorici je 26.marta skraćeno radno vreme, u skladu sa Naredbom Nacionalnog koordinacionog tima Vlade Crne Gore. Određeno je da zelene pijace rade od 8 do 16, a nedeljom do 15 časova, Kamionska od 8 do 18 svakog dana, a stočna pijaca samo ponedeljkom do 13 časova. Od 3. aprila, zelene pijace “Pobrežje”, “Bazar” i “Forum” rade po skraćenom radnom vremenu, od 8 do 12 časova.Ranije je doneta odluka da mešovite pijace “Pobrežje” i “Forum”, pijaca korišćene robe i pijaca Tuzi prestanu sa radom.Na svim pijacama određen je jedan ulaz i jedan izlaz iz objekta, na kojima se nalaze dezinfekciona sredstva za zakupce tezgi i kupce. Nakon zatvaranja pijace svakog dana vrši se dezinfekcija zelene pijace, a zakupcima se dele rukavice.U Republici Srpskoj je od 31. marta moguć ograničen rad pijacama i radnjama sa belom tehnikom, javlja Srpskainfo. Posle sastanka Glavnog koordinacionog tima, saopšteno je da će u ograničenom vremenu raditi tržnice na veliko, pijace, kao i stočne pijace, uz obavezno predsuzimanje mera Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.U Makedoniji su, u skladu sa merama od 20. marta bile zatvorene stočne pijace, a prodaja poljoprivrednih proizvoda bila je dozvoljena na zelenim pijacama, uz poštovanje preporuka Vlade o održavanju higijene, udaljenosti od jednog metra i kupovine u razumnim količinama.Odlukom lokalnih vlasti neke su zbog pojave zaraze koronavirusom bile zatvorene. Kako piše Nova Makedonija, 25. marta je zbog pojave koronavirusa u Prilepu zatvorena je gradska pijaca, kao dodatna mera zaštite. Neke pijace koje su iz tog razloga ranije bile zatvorene počele su saradom. Kako javlja MIA, 8. aprila je otvorena pijaca u Novom Selu, na kojoj je sada moguća prodaja hrane.Za poljoprivrednike koji nemaju pristup pijacama koje rade, makedonsko Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu napravilo je onlajn-platformu “Ponuda-potražnja” za kontakt kupaca i poljoprivrednika.   Pijačna prodaja uz poštovanje mera predostrožnosti počela je i u Zagrebu. Na zelenoj pijaci se prodaja obalja iz automobila. Na ostale pijace kupci mogu da uđu u ograničenom broju, uz obaveznu dezinfekciju ruku. Radno vreme pijaca je od 8 do 13 časova. Na otvorenim pijacama biće postavljene posebne kućice za prodaju, a u zatvorenim klupe za prodaju robe.

Svet

MOR: Najgora kriza za radnike od Drugog svetskog rata

Mere koje su države širom sveta donele kako bi sprečile širenje koronavirusa imaju "razarajuće posledice" na tržište rada, piše Euractiv.Međunarodna organizacija rad (ILO) pri Ujedinjenim nacijama saopštila je da su donete mere do sada uticale na oko 81 odsto radne snage u svetu. Predsednik ILO Gaj Rajder rekao je da je to "najveći test za međunarodnu saradnju u više od 75 proteklih godina".ILO je pratila uticaj pandemije koronavirusa na svetska tržišta rada u prošlih nekoliko nedelja. Organizacija procenjuje da su od 18. marta, kada je izdala prvi izveštaj, mere za sprečavanje širenja virusa već uticale na 2,7 milijardi radnika."Tokom protekle dve nedelje, pandemija COVID-19 se pojačala i proširila u smisla globalnog opsega, sa izuzetnim uzicajem na javno zdravlje i potresom ekonomija i tržišta rada bez presedana. Ovo je najgora globalna kriza od Drugog svetskog rata", navodi se u izveštaju ILO.Rajder kaže da se, i u razvijenim i u ekonomijama u razvoju, radnici i preduzeća suočavaju sa katastrofom."Kriza preti operacijama i samim time i solventnosti, posebno kada su u pitanju mala i srednja preduzeća, i čini ranjivim na milione radnika", rekao je Rajder.ILO kaže da zaposlenost trpi "u širim dimenzijama nego što je predviđano na početku pandemije" i da će stepen krize zavisiti od razvoja pandemije i akcija preduzetih da se ona suzbije. Planovi za prilagođavanje radne snage, privremena otpuštanja i skraćenja radnog vremena su u porastu. "Kontrakcija zaposlenosti je već počela na širokom planu u mnogim zemljama, često bez presedana", piše u izveštaju.Evropska konfederacija sindikata procenila je da se broj nezaposlenih povećao za najmanje četiri miliona širom EU od početka krize, dok je na režimu skraćenog rada više od sedam miliona radnika. Ali uticaj krize će biti snažniji u zemljama u razvoju, u kojima nezaštićeni radnici i oni u neformalnoj ekonomiji predstavljaju značajan deo radne snage.Prema ILO, obim razaranja poslova će „u velikoj meri zavisiti od toga koliko brzo će se ekonomija oporaviti u drugoj polovini godine i koliko efikasno će mere podstaći potražnju za radom“.Među sektorima koji su najviše izloženi uticaju krize zvog COVID-19, ILO svrstava umetnost i zabavu, transport, sektor za smeštaj i hranu, nekretnin i trgovinu na malo.Organizacija u izveštaju naglašava potrebu za očuvanjem prava radnika i pojačanjem zdravstvene zaštite, ali i potrebu za fiskalnim i monetarnim merama za podršku najugroženijim sektorima i ranjivim osobama, što uključuje i finansijsku podršku preduzećima."Moramo brzo da radimo, odlučno i zajedno. Prave i hitne mere mogle bi napraviti tu razliku između opstanka i propasti", rekao je Gaj Rajder.

Svet

Severna Makedonija uvela olakšice za klijente banaka

Vlada i centralna banka Severne Makedonije uvele su mere za ublažavanje ekonomskih posledica pandemije koronavirusa koja se tiču finansijskih kompanija i kompanija za lizing, zbog kojih će pojedinci plaćati svoje mesečne rate redukovane za najmanje 70 odsto, a bez naknada, troškova, provizija ili kamata od 1. aprila do 30. juna 2020. godine, navodi se u analizi advokatske kancelarije Karanović and Partners.Mere važe za sve ugovore potpisane sa finansijskim institucijama pre 31. marta 2020. godine, a preostala dugovanja će se ili odložiti ili proporcionalno uključiti u mesečne rate koje dospevaju nakon tog roka.Dodatno, rok za plaćanje mesečnih rata produžava se za najmanje 90 dana, a uslovi postojećih sporazuma mogu se između 1. aprila i 30. juna 2020. godine menjati samo u korist klijenata.Pojedinci imaju pravo da odbiju izmenjene uslove u roku od deset dana nakon što ih finansijske institucije obaveste o ponudi, a u suprotnom će se smatrati da je sporazum prihvaćen.Kada je reč o pravnim licima, ona mogu na sopstveni zahtev izmeniti uslove, ukoliko je takav zahtev podnesen do 30. juna 2020. godine.Pravna lica takođe moraju izričito prihvatiti navedenu ponudu u roku od deset dana da bi ona bila validna, a finansijske kompanije imaju 15 dana da prilagode svoje internet prezentacije i objave u skladu sa usvojenom uredbom.Finansijskim institucijama koje ne budu postupale u skladu sa ovim merama Ministarstvo finansija Severne Makedonije može oduzeti licencu za rad. Najveći broj banaka u Severnoj Makedoniji je već ponudio nove uslove svojim klijentima, a one koje to nisu učinile će to učiniti u predstojećim danima, međutim, skoro svaka banka predložila je izmene ugovora samo fizičkim lica, dok je ostavila mogućnost da se o izmenji uslova dogovori sa firmam.

Svet

Više scenarija o recesiji u Evropi zbog pandemije

U Evropi su počele da se pojavljuju prve procene ekonomskog pada zbog pandemije koronavirusa. One nisu konačne i često je u opticaju više scenarija, koji variraju od zemlje do zemlje.Prema dokumentu Evropskog parlamenta od 6. aprila, Centralna banka Portugalije razmatra dva scenarija, osnovni i negativan. Prema projekcijama portugalske Centralne banke, kriza će vrhunac dostići u drugom kvartalu ove godine. Banka ukazuje na specifične ranjive tačke portugalske ekonomije, posebno na veliku izloženost sektora turizma, koji je kriza posebno pogodila.Prema osnovnom scenariju, realni bruto-društveni proizvod Portugalije tokom 2020. smanjiće se za 3,7 odsto. Pretpostavlja se da će ekonomski uticaj pandemije biti relativno okgraničen, zbog mera koje su preduzele nadležne vlasti. Ovim scenarijom predviđa se da će ekonomski rast u 2021. biti slab (0,7 odsto), ali da će 2022. doći do značajnog oporavka i da će tada biti 3,1 odsto. Stopa nezaposlenosti će se pogoršati u odnosu na prošlu godinu (6,5 odsto) i dostićiće 10,1 odsto ove godine. Tokom 2021. očekuje se blago poboljšanje, i prema projekcijama stopa nezaposlenosti biće 9,5 odsto.Prema negativnom scenariju, portugalska ekonomija ući će u još veću recesiju i BDP će pasti za 5,7 odsto tokom ove godine. Narednih godina bi ekonomska aktivnost trebalo da se oporavi, i predviđa se rast od 1,4 odsto tokom 2021. i 3,4 odsto tokom 2022. godine. Prema ovom scenariju, predviđa se stopa nezaposlenosti od 11,7 odsto tokom ove godine, a naredne bi trebalo da bude 10,7 odsto.Holandski Biro za analizu ekonomske politike je 26. marta napravio četiri scenarija, koji obuhvataju projekcije za ovu i narednu godinu. Svi ukazuju na recesiju ove godine, i predviđaju pad i do 7,7 odsto. Prema prvom scenariju, recesija bi trebalo da traje 3 meseca, uz pad rasta BDP od 1,2 ove godine i oporavak od 3,5 odsto 2021. godine. Stopa nezaposlenosti biće 4 odsto ove godine, uz porast na 4,5 osto naredne godine.Najgorim scenarijem predviđa se pad rasta BDP od 7,3 odsto ove godine, a 2021. bi se smanjio na 2,7 odsto. Nezaposlenost bi nastavila da raste i 2021. bi bila 9,4 odsto.Krizu neće izbeći ni Nemačka. Kako piše DW, istraživači se slažu u oceni da će BDP Nemačke verovatno ove godine pasti za 4,2 odsto zbog ograničenja radi suzbijanja epidemije koronavirusa.  Nemački zavod za statistiku Destatis prve konkretne podatke o prvom kvartalu očekuje sredinom maja.Istraživački instituti u Nemačkoj očekuju pad BDP u drugom kvartalu od 9,8 odsto, i kažu da bi to bio najveći pad zabeležen. Institut ifo saopštio je da bi takav pad tokom drugog kvartala bio bi duplo veći od prvog kvartala tokom globalne finansijske krize 2009. godine."Recesija će ostaviti vrlo jasne tragove na tržištu rada i državnom budžetu. Na vrhuncu, stopa nezaposlenosti će porasti na 5,9 odsto", rekao je šef odseka za projekcije instituta ifo Timo Volmershojzer.Istraživači predviđaju brz oporavak posle pandemije i kažu da bi ekonomija trebalo da do sledeće godine poraste za 5,8 odsto.Kako piše španski portal za nekretnine Idealista, mere koje je Španija preduzela da spreči širenje koronavirusa ostaviće posledice na ekonomsku aktivnost, zaposlenost, dug i deficit. „Ekonomisti su digli ruke od ekonomije ove godine i veruju da će ući u recesiju, da će nestati više od milion radnih mesta i da će javni deficit i dug otići u nebo“, piše Idealista.Profesor na Međunarodnom univerzitetu u Španiji Rafael Pampijon da će nestati sav ekonomski oporavak koji je zemlja ostvarila od 2014."Postoje proračuni koji ukazuju na to da će za svaki mesec izolacije BDP pasti za jedan odsto. Dakle, nema sumnje da će ekonomski rast od početka oporavka 2014. godine nestati", kaže Pampijon.Francuska ekonomija doživela je najgori trenutak od 1945, piše France24. Centralna banka saopštila je da se u prvom kvartalu ove godine ekonomija Francuske smanjila za oko 6 odsto. Zvanični podaci ranije su pokazali da se ekonomija u poslednjem kvartalu 2019. smanjila za 0,1 odsto, što znači da je Francuka tehnički u recesiji, sa dva uzastopna kvartala negativnog rasta.Francuska Centralna banka očekuje da se ekonomija u zemlji smanji za 1,5 odsto na svake dve nedelje trajanja mera izolacij. Međutim, banka upozorava da ne treba praviti jednostavne ekstrapolacije procena, pošto je situacija još uvek u toku. Kao najgore pogođene sektore, banka je izdvojila građevinski sektor, transport i restorane.  Guverner Centralne banke Fransoa Vijroj de Galo izjavio je da će april biti „podjednako loš“ kao i mart, a oporavak očekuje tek iduće godine, prenosi radio RFI. "Ekonomski rast će biti vrlo negativan 2020. pre nego što se oporavi 2021", rekao je de Galo.

2020

МcDonald’s donirao više od 2 miliona dinara u novcu i obrocima

Kompanija McDonald’s je u Srbiji od početka pandemije COVID-19 do danas donirala više od 2 miliona dinara, u vidu novčanih sredstava i obroka. McDonald’s se među prvim kompanijama odazvao pozivu Fondacije „Fond B92“ i Filantropskog foruma Srbije i u periodu od 20. do 31.marta svaki dan donirao, a uz  podršku partnera Donesi.com, i isporučivao je medicinskim radnicima Urgentnog centra Srbije po 100 obroka. Ovaj broj je od 1.aprila povećan na 120. Osim Urgentnog centra Srbije, McDonald’s svakodnevno isporučuje po 20 obroka volonterima Crvenog krsta Beograd, dva puta nedeljno po 20 Happy Meal obroka pedijatrijskom odeljenju dečije bolnice „Dr Olga Dedijer“, a donirao je i jednokratnu donaciju od 200 obroka Licu ulice.Pored toga McDonald’s je bio među prvim kompanijama koje su podržale Privrednu komoru Srbije u naporima da se najstarijim građanima obezbede paketi sa namirnicama i donirao milion dinara za nabavku osnovnih životnih namirnica.Od dolaska na tržište Srbije davne 1988. godine Mek razvija filantropsku kulturu i trudi se da kroz različite vrste donacija i pružanje konstantne podrške lokalnoj zajednici pomogne najugroženije grupe kao što su institucije i udruženja koja brinu o bolesnoj deci, ali i odraslima, Banku hrane, ali i različite sportske, edukativne i kulturne projekte i organizacije.

Svet

Zagreb otvorio pijace uz posebne mere predostrožnosti

U Zagrebu su danas počele da rade pijace, ali uz propisane mere predostrožnosti kako bi se smanjio rizik od širenja koronavirusa, piše Poslovni.hr. Zelena pijaca će raditi po sistemu drive-in što znači da iz kola kupujete.Postavljena je vertikalna i horizontalna signalizacija, automobili će se kretati po kolovozu, a prodavci će stajati s leve i desne strane. Ispred njih će biti tezga sa njihovim proizvodima koji su već zapakovani. kad se kupac odluči, skenuće sa trake a prodavac će mu ubaciti robu u gepek ili na zadnje sedište. Na ostale pijace, kupci ulaze u ograničenom broju uz obaveznu dezinfekciju ruku, a najviše ih sme biti sto.Pijace će raditi od 8 do 13 sati. Na otvorenim pijacama biće postavljene posebne kućice, a na zatvorenim klupe sa kojih će se kupovati roba. Povrtarima u Srbiji treba tržište, Fejsbuk nije dovoljan

Srbija

Tržni centri usmeravaće prodaju na onlajn poslovanje

Ritejl sektor globalnog tržišta nekretnina je među prvima osetio posledice ekonomske krize izazvane panedijom koronavirusa, sketor poslovnog prostora takođe beleži značajne gubitke, dok industrijsko-logistički i rezidencijalni sektori doživljavaju stagnaciju sa potencijalnim gubicima u budućem periodu, navodi se u analizi koju je objavio Novaston.U publikaciji "Kako preživeti 'korona' situaciju" koju je objavila ta kompanija navodi se da su se pod uticajem krize sve privredne grane, industrije i sektori grupisale u tri prinudne oblasti.- Prva na čiji razvoj i evoluiranje ova kriza utiče pozitivno i omogućava ubrzan razvoj, a u koje se ubrajaju zdravstvena nega i farmacija, IT usluge, elektronska trgovina i telekomunikacije i mediji.- Druga čiji će pripadnici preživljavati stagnaciju sa neizvesnim pomakom, a gde spadaju prehrambena industrija, poljoprireda, energetski sektor, finansijske usluge i konsalting.- I treća, najšira oblast u koju spadaju sve grane koje će se suočiti sa drastičnom recesijom, a u koje spadaju ugostiteljstvo, turizam, idustrija zabave, potrošačke usluge, automobilska industrija, veleprodaja i maloprodaja, transport, metalurgija i rudarstvo, elektronika i građevnarstvo."Industrija nekretnina svoje mesto u ovoj podeli pronalazi na granici između druge i treće grupacije, te se u zavisnosti od tipa sektora o kome se radi, trenutno suočava sa stagnacijom ili velikim gubicima... Dok širom sveta veliki proizvodni lanci menjaju namenu svojih proizvodnih pogona... u Srbiji je, kao i drugim delovima sveta, u prethodne dve nedelje svoja vrata je zatvorio najveći broj tržnih centara, restorana i maloprodajnih objekata, ostavivši opretivnim samo prehrambene prodavnice, drogerije i apoteke", navodi se u analizi.Novaston dodaje da se preostali ritejleri, suočeni sa poteškoćama u održavanju poslovanja, usmeravaju prodaju na onlajn kanale, a da će mnogi brendovi i mali lokalni trgovci od uticajem ove krize "zauvek zatvoriti svoja vrata".Sektor poslovnog prostora se takođe susreće sa značajnim gubicima, između ostalog i zato što globalno preusmeravanje kompanija na rad od kuće ostavlja na stotine hiljada kvadrata praznim, a vlasnike tih prostora u neizvesnosti po pitanju prihoda od njihovog izdavanja."Ono što je sigurno je da koronavirus neće direktno i nepovratno uništiti koncept rada u tradicionalnim kancelarijskim prostorima, ali će veliki globalni eksperiment rada od kuće zasigurno izvršiti uticaj na budućnost tradicionalne tipologije kancelarija, kada se sumiraju potivni i negativni uticaji ove globalne promene na savremene obrasce poslovanja", dodaje se u analizi.Pojedine fabrike nastavljaju sa radom nesmetano dok god poseduju zalihe repromaterijala, ili mogu da ih nabave od drugih snabdevača, međutim, problem će nastati kada se ove zalihe budu iskoristile i počne da se postavlja pitanje da li se uopšte mogu nabaviti na drugom mestu.Skladišteni prostori koji su izdati pre krize ostaju popunjeni, ali je upitna platežna moć zakupaca koji se sa krizom suočavaju u svojim sferama, na duži vremenski rok."Na drugoj strani rezidencijalni sektor će zasigurno biti pogođen očekivanim smanjenjem platežne moći stanovništva pod uticajem kraha u privredi i velikim umanjenjima zarada i otpuštanju koje predstoji. Očekivano je i da banke prilagode svoje kreditne politike novonastaloj situaciji, sa posebnim osvrtom na naplatu dugovanja koja su trenutno pod moratorijumom, te je ugrožena i buduća povoljnost kreditnih aranžmana u post-pandemijskom periodu", ocenjuje se analizi.Novaston navodi i da će eksperti iz čitave instrustrijepred sobom imati težak zadatak sagledavanja svih aspekata krize i pronalaženja globalnog rešenja, uz sveobuhvatno sagledavanje činjenica, predviđanja i pouka koje se mogu izvući iz cele situacije, kako bi se pripremili za buduće trendove.Novaston u analizi podseća da poslednje procene rasta globalne ekonomije u ovoj godini iznosi samo 0,4%, što bi bio najsporiji rast od ekonomske krize 1982. godine."Ipak smatra se i da će se, posle velikog pada u drugom tromesečju, svetska privreda oporaviti do kraja godine. Za Srbiju se, za sada, predviđa godišnji pad ekonomske aktivnosti od blizu 2%, a ukupni deficit za 2020. godinu mogao bi biti na nivou od 9% bruto domaćeg proizvoda", dodaje se u analizi.

2020

Carnex donirao 5,5 tona proizvoda Banci hrane za najugroženije

Mesna industrija Carnex donirala je 5,5 tona proizvoda Banci hrane kako bi se obezbedila hrana za najugroženije u epidemiji izazvanoj korona visrusom, saopštila je kompanija. "Banka hrane snabdeva više od 150 raznih organizacija i socijalnih ustanova širom Srbije, koje brinu o deci i mladima sa smetnjama u razvoju ili bez roditeljskog staranja, osobama sa invaliditetom, samohranim majkama/roditeljima, raseljenim licima, porodicama bez primanja, beskućnicima, starim licima, korisnicima narodnih kuhinja, korisnicima sigurnih kuća, nezaposlenima, Romima i mnogim drugima, i sigurni smo da će ova donacija pomoći mnogima od njih”, izjavila je Olivera Papestijević, direktorka marketinga kompanije Carnex.“Naš zadatak, kao jednog od najvećih proizvođača hrane, danas je veoma važan, zato se i u ovim otežanim uslovima rada trudimo da maksimalno obezbedimo potrebe društva u kom živimo, i zahvaljujući našim zaposlenima, u tome uspevamo. Svaka potreba naših građana je za nas deo odgovornosti, i bićemo uvek spremni da pomognemo, posebno ugroženima, jer su njihovi problem danas najveći. Zato nam je u tome pravi partner Banka hrane, jer logistički raspoređuje hranu baš onima kojima je neophodno” naglasili su iz kompanije.Otkako je počelo vanredno stanje, Carnex, koji je deo MK Grupe, odazvao se pozivu Privredne komore Srbije i obezbedio pomoć za socijalno ugrožene penzionere, pomogao i socijalno ugroženim grupama stanovnika na teritoriji opštine Vrbas, kao i organizaciji Multiart u Vrbasu, koja se bavi podrškom deci i mladima sa razvojnim teškoćama, o kojima brinu uglavnom samohrane majke. Samo ovim grupama kompanija je donirala 3 tone proizvoda koji uključuju Carnex paštete i suvomesnate proizvode, u ukupnoj vrednosti od oko 2.171.000 dinara.Zajedno sa ovom donacijom, samo u poslednje tri godine, Carnex je donirao ukupno oko 50 tona svojih proizvoda, u vrednosti oko 150.000 evra, i time je obezbedio bar jedan obrok za više od 300.000 ljudi.

Srbija

Nova ekonomija traži veb-novinara

Nova ekonomija traži novinara/novinarku za rad na portalu.Portal novaekonomija.rs zbog povećanog obima posla traži novinara/novinarku za svakodnevni rad. Uslovi: odlično znanje engleskog jezika, dobra obaveštenost i iskustvo u dnevnom novinarstvu. Nije neophodno znanje ekonomije, niti iskustvo u ekonomskom novinarstvu.Prijave sa biografijom slati na vojislav.vuksanovic@big.co.rsUz prijavu možete poslati i primere svojih objavljenih radova, članaka ili priloga. 

2020

Igrači Sakramento Kingsa donirali medicinska sredstva Srbiji

Igrači košarkaškog kluba Sakramento Kings, Bogdan Bogdanović i Nemanja Bjelica pridružili su se fondaciji Ana i Vlade Divac u pružanju pomoći tokom pandemije, donirajući preko potrebne respiratore, zaštitne maske i druga medicinska sredstva, kako bi pomogli opremanju bolnica i zdravstvenih ustanova koje pružaju intenzivnu negu ljudima koji su oboleli od COVID-19, pozitivne  na koronavirus i visokorizične pacijente u njihovoj domovini. “Inspirisan svima iz NBA lige i ljudima širom sveta koji pomažu onima koji su najviše pogođeni nastalom krizom, bilo mi je vrlo važno da doprinesem da do ljudi u domovini stignu sredstva koja mogu spasiti živote", rekao je Bogdanović. "Želeo bih da se zahvalim hrabrim medicinskim radnicima koji svaki dan brinu o obolelima od COVID - 19. Siguran sam da ćemo zajedno ovo teško vreme, ubrzo ostaviti iza nas.”“Supruga i ja smo ponosni što doniramo neophodna medicinska sredstava i tako pomažemo herojima na prvoj liniji fronta u borbi protiv COVID - 19 i što na ovaj način pomažemo i pacijentima, koji su u bolnicama”, rekao je Bjelica. “Sada su zdravlje i zaštita prioriteti i čast nam je što ćemo pružiti pomoć ljudima u domovini.” Fondacija Ana i Vlade Divac je osnovana 2007. i iza sebe ima više od 30 godina humanitarnog rada. Pored pomaganja izbeglicama i interno raseljenim licima, fondacija je uvek bila spremna da pruži podršku građanima Srbije u vanrednim situacijama poput trenutne, zdravstvene krize, COVID-19.“Stravičan uticaj ove globalne pandemije je poražavajući i naša srca su sa svakom osobom koju je ova kriza pogodila”, rekao je Divac. “Naša fondacija prikuplja sredstva kako bismo pomogli ljudima da bolje žive i da najugroženijima obezbedimo bolju budućnost. Ana i ja smo počastvovani što se pridružujemo mojim kolegama iz Kings-a i što ćemo poslati respiratore, zaštitne maske i medicinsku opremu kako bismo pomogli herojima – zdravstvenim radnicima i pacijentima u domovini.”Klub Kings je oduvek bio velika, globalno porodica, i ova donacija je deo naših zajedničkih aktivnosti pod nazivom  “U ovome smo zajedno”. Želimo da što više pomognemo podršku tokom ovog, neočekivano teškog vremena. Prošle nedelje, Sakrametno Kings fondacija objavila je da će donirati 250.000 dolara organizacijama iz lokalnih zajednica koje pružaju pomoć u hrani, osnovnim životnim namirnicama i druge vidove pomoći najugroženijim porodicama i pojedincima. Naš tim je takođe donirao 100.000 medicinskih, zaštitnih maski državnim i gradskim zdravstvenim institucijama za dalju distribuciju bolnicama i zdravstvenim ustanovama kojima oprema nedostaje. Prošlog meseca, klub Kings je udružio snage sa kompanijom Legends Hospitality  da bi zajedno donirali više od 2 tone gotove hrane Banci hrane Sakramento I Kancelariji za obrazovanje okruga Sakramento I tako pomogli pojedincima i porodicama pogođenim zatvaranjem škola.