Srbija

Vlast zadovoljna uslovima zaduživanja koji su lošiji od onog što je ranije ponuđeno

Srbija se juče zadužila dve milijarde evra kako bi obezbedila novac za pomoć građanima privredi pogođenoj korona krizom, po uslovima kojima je vlast vrlo zadovoljna. Međutim, činjenice su da su uslovi daleko lošiji od onoga što je nedavno nudio MMF, ili od uslova pod kojima se Srbija zadužila pre nekoliko meseci, piše Nova.rs. Ekonomisti su takođe ranije savetovali da će zaduživanje na međunarodnom tržištu biti skupo i da Vlada treba da razgovara sa svim međunarodnim institucijama.Srbija je na međunarodnom finansijskom tržištu prodala državne obveznice u iznosu od dve milijarde evra, saopštilo je Ministarstvo finansija. Obveznice su prodate sa kuponskom stopom od 3,125 odsto, stopom prinosa od 3,375 odsto i rokom dospeća od sedam godina.Ministarstvo finansija i Narodna banka Srbije u prvim saopštenjima iskazali su zadovoljstvo zbog velikog interesovanja investitora koje je iskazalo tražnju za preko sedam milijardi evra, skoro četiri puta više od ponuđene vrednosti emisije. To je znak poverenja u finansijski sistem Srbije, saopštile su obe institucije.„Srbija je jedina zemlja u Evropi koja je za vreme pandemije virusa Kovid-19 izašla na međunarodno tržište kapitala, a da pritom nema pomoć Evropske centralne banke u plasiranju hartija od vrednosti“, stoji u saopštenju ministarstva finansija.Ministarstvo Siniše Malog navodi da su čekivanje investitora bilo da će se obveznica izdati po većoj kamatnoj stopi. Međutim, zbog velikog interesovanja, kamatna stopa je znatno smanjena“.Nova.rs podseća da se Srbija u junu 2019. na međunarodnom tržištu zadužila za milijardu evra na deset godina, po stopi prinosa od 1,62 odsto.U novembru je reotvorena ista emisija evroobveznica, sa još boljim rezultatom – 550 miliona evra, po ceni od 1,25 odsto.Sada se uzimanje od dve milijarde evra na sedam godina po stopi prinosa od 3,38 odsto – skoro tri puta skuplje nego pre pola godine – naziva “još jednim uspehom”.Osim što deluje nejasno zbog čega je bilo potrebno zadužiti se tri puta skuplje od BiH, još je manje jasno bilo uporno odbijanje državnog vrha (predsednik i ministar finansija) da uopšte priznaju da je Srbiji novac i te kako potreban, navodi Tvn1, pozivajući se na Nova.rs.Jer, Fiskalni savet je još 6. aprila izneo procenu da je Srbiji potrebno da se zaduži za 6,5 milijardi evra ove godine, da ublaži i sanira posledice koronavirusa.Nepunu nedelju kasnije, predsednik Vučić je rekao da Srbija neće uzimati finansijsku pomoć od MMF-a, “pošto imamo velike devizne rezerve i 31 tonu zlata”.Kakve veze predsednik Vučić ima sa zlatnim rezervama A skoro tri nedelje nakon ove procene Fiskalnog saveta, Vučić je rekao da “smo odbili 1,2 milijarde od MMF” i da je on “ponosan na to”: “Zašto da uzmemo 600 ili 700 miliona više nego što nam je potrebno? Već smo uzeli 200 miliona evra”, rekao je Vučić tog 23. aprila.Dakle, 23. aprila Srbiji nije bilo potrebno 1,2 milijarde evra MMF-a sa kamatom od (najviše) 1,29 odsto, a 18 dana kasnije se zadužila za dve milijarde sa kamatom od 3,38 odsto.Jedna od ove dve nejasnoće postaje malo jasnija, ako se zna da ovakvo zaduživanje ne podleže nikakvoj kontroli ustanova koje su novac dale, dok je novac MMF-a išao uz uslov kontrole trošenja, odnosno, usaglašavanja ekonomske politike sa zahtevima MMF-a.MMF: Vlada Srbije nije tražila pomoć od nas

Svet

Montenegro erlajns ponovo uvećao godišnje gubitke

Avio-kompanija Montenegro erlajns je tokom 2019. godine izgubila 7,96 miliona evra, četiri puta više nego godinu pre toga, a akumulirani gubici iz prethodnih godina približili su se cifri od 98 miliona evra.Podgoričke Vijesti navode da su ukupni gubici odavno premašili vrednost kapitala kompanije, koji iznosi oko 37 miliona evra, odnosno da iz aktive ne bi mogla da izmiri gubitak ili dospele obaveze.Iako su ukupni prihodi avio-prevoznika lane porasli sa oko 79,5 miliona na 80,67 miliona evra, poslovni rashodi su rasli još brže, sa oko 79,25 miliona na 85,21 milion evra.Dugoročne obaveze kompanije su za godinu povećane za oko 3,4 miliona na ukupno 13,7 miliona evra, delom po osnovu finansijskog lizinga za nabavku aviona, a dugoročne obaveze prema Vladi Crne Gore po osnovu pozajmica iznose oko 7,7 miliona eura.Broj zaposlenih u krajem prošle godine iznosio je pao je za 13 osoba na ukupno 372, na neodređeno je zaposleno 349 ljudi, dok su njih 23 angažovana na određeno vreme.Iako je za godinu smanjen broj zaposlenih, troškovi zarada su tokom 2019. godine povećani sa 8,68 miliona na 8,75 miliona evra.Sprovođenje posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji kompanije, vredan 155 miliona evra a koji je usvojen krajem prošle godine, privremeno je odloženo zato što se sprovodi dodatna analiza opravdanosti ulaganja u tu državnu firmu.Analiza, kako je Vijestima rečeno iz PR službe preduzeća, treba da posluži kao osnova za izjašnjenje tamošnje Agencije za zaštitu konkurencije po pitanju legalnosti državne pomoći Montenegro erlajnsa.

Svet

Evrogrupa sprema novi fond za zdravstvo EU, vredan 2% BDP-a država članica

Ministri finansija države evrozone, kolokvijalno poznati kao Evrogrupa, potvrdili su osnivanje fonda za podršku državama čiji su zdravstveni sistemi teško pogođeni koronavirusom, za koje će izdvojiti do dva odsto bruto domaćeg proizvoda.Dodatna mera je deo samo deo fonda vrednog 540 milijardi dolara, koji su usmereni na očuvanje radnih mesta i dodatne benefite za zaposlene.Sredstva iz tog fonda će se pozajmljivati pojedinačnim zemljama sa rokom otplate od deset godina, po povoljnim uslovima, a države članice će za sredstva moći da konkurišu do kraja 2022. godine.Jedini uslov za dobijanje novca je da budu usmerena na zdravstveni sistem.Nakon ubrzanih procedura za pružanje podrške kao odgovor na pandemiju, pomoć će biti dostupno 12 meseci od kada država zatraži pomoć, koji se može obnoviti dva puta na po šest meseci. Sledeći korak je formalna potvrda sporazuma u ​​Odboru guvernera Evropskog mehanizma za stabilizaciju, koja bi trebao da se sastane pre 1. juna."Na osnovu naših trenutnih planova, potvrda bi mogla da dođe već 15. maja, pod uslovom okončanja procedura (za borbu protiv pandemije)", kazao je ministar finansija Portugalije i predsednik Evrogrupe Mario Ćenteno.

Srbija

Tek predstoji formiranje radnih grupa za pomoć turizmu i logistici

U narednim danima biti formirane manje radne grupe kako bi se u što kraćem periodu donele adekvatne mere za pomoć sektoru logistike i turizma, saopštilo je danas Ministarstvo finansija.Na današenjm sastanku ministarstvo je sa predstavnicima Odbora Grupacije prevoznika putnika u drumskom saobraćaju i grupacije Udruženja za turizam razmatralo predloge sektorske podrške ovim granama privrede koje su najviše pogođenim pandemijom koronavirusa.Sastanku u Privrednoj komori Srbije (PKS) su prisustvovali ministar finansija Siniša Mali,  ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić i predsednik PKS Marko Čadež, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja, građevinarstva i infratsrukture, Udruženja hotelijera i restoratera Srbije (HORES) i Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) i Udruženja turističkih vodiča."Nakon što su predstavnici pogođenih sektora izneli svoje predloge, Mali je istakao da je država spremna da im pomogne, kao i da je ozbiljno pristupili novonastaloj ekonomskoj situaciji i u rekordnom roku reagovali sa ekonomskim merama", navodi se u sapštenju.Ministar je dodao i da je cilj sektorske podrške je održanje likvidnosti, što brže pokretanja privredne aktivnosti i očuvanje radnih mesta.Mali je na prošlonedljenoj konferenciji za novinare najavio sastanak sa predstavnicima sektora turizma i transporta, ali je tada naveo da će odmah nakon toga predstaviti mere za pomoć tim delovima privrede.

Svet

Grčka napravila plan za ponovno pokretanje turizma

Nakon ublažavanja mera protiv pandemije, Grčka vlada se sprema da ojača ekonomiju sa posebnim fokusom na ključni turistički sektor, prenosi Ekathimerini.Detaljan plan koji su sastavili Ministarstvo turizma i Nacionalna organizacija za javno zdravstvo (EODI) predviđa vrlo oprezno ponovno pokretanje turističkog sektora sa strogim pravilima za hotele, trajekte i druge vidove prevoza, kao i za restorane i plaže.Upotreba maski za lice, obučeno osoblje, dežurni lekari, kao i socijalna distanca postaće novi standard u hotelima širom Grčke.Jedan od predloga koji navodno razmatra vlada je da prihvati turiste samo ako su radili test za Covid-19 i dobili negativni rezultat.Plan predviđa da se meri temperatura turista po dolasku, kao i da će morati da nose potvrdu da su zdravi. U slučaju da tokom odmora pokažu simptome ili se razbole, plan je da se oni prebace u karantin ili hotele koji će imati dogovor sa zdravstvenim sistemom.Grčka očekuje, kako je izjavio premijer Mitsotakis, jedinstveni evropski stav po pitanju turizma. Ukoliko to ne bude bilo moguće, postoji plan za bilateralnu saradnju sa raznim državama.Postoje informacije da grčka vladarazmišlja o privremenom smanjenju poreza na dodatu vrednost za restorane i kafiće.   

Srbija

Zrenjaninci traže da se iz odluke o ispravnosti vode izuzmu nalazi lokalnog vodovoda

Organizacija "Građanski preokret" apelovala je na Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i Sanitarnu inspekciju da proveru ispravnosti vode u Zrenjaninu izvrše sopstvenim uzorkovanjem i analizama u akreditovanim laboratorijama, odnosno da odluku o ukidanju zabrane korišećnja vode za piće ne donose na osnovu dokumentacije koju je priložio JKP "Vodovod i kanalizacija" Zrenjanin."Pozivamo Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo da iz odlučivanja o ovom pitanju izuzme svoje odeljenje u Zrenjaninu, koje je pod snažnim pritiskom lokalne vlasti da ukine zabranu korišećnja vode za piće pre opštih izbora zakazanih za 21. jun", navodi se u saopštenju .Organizacija ocenjuje da su JKP "Vodovod i kanalizacija" Zrenjanin i gradska vlast Zrenjanina "više puta tokom prethodnih godina grubo obmanjivali javnost" u vezi s ispravnošću vode i radom postrojenja za njeno prečišćavanje."Verovati njihovim tvrdnjama i dokumentima, bez provere od strane stručnih autoriteta i analiza rađenih van Zrenjanina, bilo bi opasno igranje sa zdravljem stanovništva", dodaje "Građanski preokret".Ta organizacija navodi i da će nakon eventualne odluke o ukidanju zabrane za piće zrenjaninske vode zahtevati, a po potrebi i samostalno organizovati, proveru kvaliteta te vode u inostranim akreditovanim laboratorijama.Gde je nestala voda donirana Zrenjanincima?

Svet

Sudar Brisela i Berlina oko obveznica ugrožava evropski pravni poredak

Evropska komisija (EK) bi mogla da pokrene proces protiv Nemačke zbog presude ustavnog suda te zemlje, koji je nedavno proglasio otkup nemačkih državnih obveznica putem programa za podsticaj Evropske centralne banke (ECB) "delimično neustavnim".Agencija Rojters prenosi da je predsednica EK Ursula fon der Lajen ocnila da presuda Saveznog ustavnog suda Nemačke dovodi u pitanje evrozonu i pravni sistem EU."Trenutno detaljno analiziramo presudu nemačkog ustavnog suda. Razmatramo i sledeće moguće korake, koji uključuju i pokretanje prekršajnog postupka", rekla je fon der Lajen.Prekršajni postupci su procedura koji EK može da podnese Evropskom sudu pravde ako smatra da je pojedinačna država članica povredila propise EU, koji naknadno državi članici može da naredi da preinači odluku ili da plati visoke kazne.Prethodno je nemački Ustavni sud rekao da su delovi ECB-ovog programa otkupa duga u javnom sektoru neustavni zato što nije predviđen tekstovima ugovora EU, dok je sud u Strazburu odgovorio da je on jedini sud koji može odlučiti da li je neki akt institucije Unije u suprotnosti sa pravom EU.Fajnenšl tajms je pokretanje prekršajnog postupka nazvao "nuklearnom opcijom" Brisela, a koji bi bio odgovor na "objavu rata" koju je Nemačka uputila evropskom pravnom poretku.Taj list podseća da ovo nije prvi prekršajni postupak koji je EK pokrenula protiv države članice zbog odluke nacionalnog suda, obzirom da je 2018. godine uspostavljen presedan postupkom protiv Francuske, kao i da bi buduća odluka više zavisila od politike nego od prava.Zanimljivo je da bi u ovom slučaju EK tužila Nemačku zbog odluke koju je donelo nezavisno sudstvo, a da su Berlin i Brisel pred sudom zastupali istu stranu.Politiko ocenjuje da odluka nemačkog suda istovremeno podriva autoritet  Evropskog suda pravde i ECB, što obe institucije ne smeju da ignorišu, obzirom na uticaj Nemačke kao najmoćnije države Evropske unije.Dodaje i da bi ceo program otkupa državnih obveznica mogao da propadne, obzirom na veličinu nemačkih finansija.Nemački sud je rekao da bi Intervencija Evropskog suda pravde narušilo princip proporcionalnosti, temeljnog načela EU, po kojem je evropskim institucijama dozvoljeno da preduzimaju akcije, ali samo pod uslovom da je dokazivo da su opravdane i neophodne.Politiko dodatno navodi i da bi ovim putem mogao da se uspostavi opasan presedan, po kom bi druge države mogle da ignorišu presude Evropskog suda pravde ako se sa njima ne slažu. U trenutnoj situaciji, kada se Poljska i Madjarska nalaze u koliziji sa Evropskim sudom pravde oko navodne gušenja demokratskih principa, Nemačko odbijanje može poslužiti kao municija za populističke lidere.Poslednjih nedelja, ECB je drastično proširila program kvantitativnog olakšanja putem kupovine obveznica, kako bi ublažila ekonomske posledice pandemije koronavirusa.ECB je od početka programa 2014. godine kupila više od 2,2 hiljade milijardi evra duga u javnom sektoru da bi zaustavila pad u inflaciju.Program otkupa obveznica je već duže vreme kontroverzan u Nemačkoj, gde kritičari smatraju da je ECB izašla iz okvira mandata, da je ilegalno finansirala vlade i izložila poreske obveznike potencijalnim gubicima.Nemački sud: Otkup obveznica ECB delimično neustavan

2020

Galenika proizvodi lek Hidroksihlorokin uz pomoć sestrinske kompanije

Ključni cilj Galenike tokom pandemije COVID 19 bilo je obezbeđivanje kontinuiteta u proizvodnji i snabdevanju lekova u potrebnim količinama, za sve korisnike proizvoda i medicinske ustanove, navodi se u saopštenju kompanije.Kada je lek Hidroksihlorokin postao nada čitavog sveta, ujedinjenim naporima Galenike i naše sestrinske kompanije EMS iz Brazila koja je solidarno obezbedila transfer tehnologije za proizvodnju ovog leka, uspeli smo da građanima Srbije obezbedimo dodatnu sigurnost.Osim solidarnosti, ovo je ujedno i značajan primer strateškog partnerstva Galenike i EMS-a u kojem tehnološki transfer ima važnu ulogu, kako sada tako i u budućnosti, navodi se u saopštenju. Kompanija je objavila video 75 godina čuvari zdravlja čija je glavna poruka “Naša pomoć za sve ljude”. Ova poruke  predstavlja udružene napore zaposlenih, pokazujući sa koliko posvećenosti i ozbiljnosti kompanija, ističe se u kompanijskom saopštenju.Farmaceutska kompanija Galenika osnovana je 1945. godine. Nakon privatizacije u novembru 2017. godine, postala je deo NC Grupe (www.gruponc.net.br), koja obuhvata i EMS - najveću farmaceutsku kompaniju u Brazilu i jednu od najvećih farmaceutskih kompanija u celoj Južnoj Americi. Galenika je na drugom mestu po tržišnom učešću u Srbiji, a proizvodi generičke lekove, dijetetske suplemente, medicinska sredstva i proizvode za svakodnevnu upotrebu,stoji u saopštenju.Strategija novog vlasnika jeste razvoj Galenike kao moderne i fleksibilne kompanije, fokusirane na istraživanja i razvoj, koja konstantno radi na unapređenju svojih proizvoda za unapređenje zdravlja i kvaliteta života.

2020

Pismo United Grupe: Ispunili smo obećanje građanima Srbije

Pomoć u medicinskoj opremi za zdravstvene centre u Srbiji i donacija u novcu u vrednosti od milion dolara isporučena je u potpunosti Vladi Srbije. United Grupa tako je ispunila obećanje građanima Srbije da će im pomoći u borbi sa virusom korona. Pored nadljudskog truda svih zaposlenih u medicinskim ustanovama koji su spašavali živote ljudi, nadamo se da smo i našom donacijom doprineli borbi protiv Covida 19.Iz naše kompanije SBB uplatili smo 570.000 dolara, obezbedili 250.000 maski, 8.800 kompleta testova, 440 toplomera i 7.000 zaštitnih naočara. Završena je isporuka poslednjeg kontigenta, a medicinska oprema pristizala je tokom celog aprila.Pored donacije od million dolara, dodatno smo kupili još 221.500 maski za potrebe medicinskog osoblja u vrednosti od 67.000 dolara, koje će stići sredinom maja, i donirali 600 litara alkohola Kliničkom centru Kragujevac.Sa žaljenjem konstatujemo da dok smo među prvima još 15.marta naručili i platili opremu za Srbiju, da se humanitarna akcija United Grupe sakrivala od građana i ignorisala od državnih funkcionera i medija bliskih vlasti, uz organizovane napade sa ciljem da se negira naša podrška građanima Srbije.Upečatljivo je da su funkcioneri vlasti bili potpuno svesni pomoći koju naša kompanija pruža Srbiji, ali da su i pored toga dovodili javnost u zabludu. Uvereni smo da građani Srbije umeju da prepoznaju iskrenu solidarnost svih pojedinaca i kompanija koje su obezbedile humanitarnu pomoć.United Grupa ukupno je donirala više od tri miliona dolara za pomoć građanima sedam država u regionu u borbi sa Covidom 19. Pored Srbije, pomoć je dostavljena i Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Bugarskoj.United Grupa je vodeći provajder telekomunikacionih i medijskih usluga u Jugoistočnoj Evropi i u vlasništvu je vodeće međunarodne investicione kompanije BC Partners. U okviru United Grupe u Srbiji posluju SBB, United Cloud, United Media sa televizijskim kanalima N1, Nova S, Sport Klub, Grand, Pikaboo, Vavoom, Cinemania, Lov i ribolov, IDJ, Brainz, portalom nova.rs i marketing agencijama Cas Media i Direct Media.

Srbija

NBS objavila listu sistemski značajnih banaka u 2020. godini

Narodna banka Srbije objavila je listu devet banaka koje smatra „sistemski značajnim", što znači da bi pogoršanje njihovog finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne posledice na stabilnost finansijskog sistema. Kao i prošle godine, sistemski značajnim proglašene su Banca Intesa, Unicredit, Komercijalna, Societe Generale, Vojvođanska, Rajfajzen banka, AIK banka, ERSTE banka i Poštanska štedionica. Od banaka koje su identifikovane kao sistemski značajne u Republici Srbiji zahteva da održavaju dodatni osnovni akcijski kapital u visini od 1% ili 2% rizične aktive banke, u zavisnosti od stepena njihove sistemske značajnosti.Za Intezu, Unikredit i Komercijalnu banku ovaj procenat iznosi dva odsto, a za sve ostale sistemski značajne banke jedan odsto.Narodna banka Srbije, najmanje jednom godišnje, preispituje zaštitni sloj kapitala za sistemski značajne banke i metodologiju za utvrđivanje sistemski značajnih banaka.Kori Udovički: Krediti nedostižni za većinu privrede

Priče i analize

Tehnologija i pravo

U filmu Elizijum, čija se radnja dešava u dalekoj budućnosti, glavni lik Maks (Met Dejmon) učini krivično delo zbog kojeg biva izveden pred sud. Sudija, međutim, nije čovek, niti postoji porota. Sudski postupak vodi mašina koja na osnovu visoko razvijene veštačke inteligencije efikasno barata pravnim propisima, razmatra sve aspekte slučaja i analizira da li okrivljeni laže ili govori istinu. Umetnički doprinos filma je upitan, ali film predstavlja dobar prikaz kako ljudi percipiraju dalji razvoj modernih tehnologija i mogućnost njihove primene u pravu. Iako smo sada daleko od ovakvog scenarija, nesporno je da, kao i u drugim oblastima, informacione tehnologije imaju veliki uticaj i na sektor pravnih usluga. Pravnici koje, većinski, karakteriše konzervativan pristup vođenju biznisa, sve više usvajaju moderna tehnološka rešenja, svesni vrednosti koju donose.  Paleta IT alatki za pravnike je široka i obuhvata softvere za internu upotrebu kao i platforme za direktno pružanje usluga klijentima. Sva ova rešenja označavamo terminom Legal Tech. Legal Tech industrija beleži eksponencijalan rast. U okviru Legal Tech-a, formiraju se podoblasti prema vrsti tehnologije i primeni koju ona ima u sektoru pravnih usluga. Jednu važnu podoblast čine alatke za bržu izradu pravnih dokumenata poznate kao softveri za automatizaciju dokumenata (document automation software). Softveri za automatizaciju dokumenata danas imaju sve širu primenu među pravnicima, HR službenicima i menadžerima, jer im omogućavaju da kreiraju pravne dokumente visokog kvaliteta brzo, uz manji trošak i uz minimalan rizik da naprave grešku.Uzmimo za primer direktora male ili srednje kompanije ili HR službenika veće kompanije koje sa novim radnikom želi da zaključi ugovor o radu. Oni bi mogli da potraže neki ranije napravljen ugovor ili templejt među svojim fajlovima, pročešljaju sve njegove odredbe, provere da li su u skladu sa važećim propisima koji su se u međuvremenu menjali i zatim taj dokument prilagode uslovima pod kojima novi zaposleni zasniva radni odnos. Ovaj proces oduzima dosta vremena, a direktor, odnosno HR službenik, verovatno nemaju pravničko znanje potrebno za ocenu da li je stari ugovor u skladu sa važećim propisima, niti drafting veštinu koja bi im omogućila da tekst starog ugovora adekvatno prilagode uslovima dogovorenim sa novozaposlenim. Standardna alternativa do sada je bila poziv advokatu da pripremi novi ugovor o radu.     Preduzetnici i kompanije sada imaju i treću opciju – korišćenje usluge bazirane na tehnologiji za automatizaciju dokumenata. Usluga omogućava online pristup radno-pravnim templejtima koje je advokatska kancelarija draftovala i koje redovno ažurira tako da u svakom trenutku budu usklađeni sa merodavnim propisima. Tempelejti su pohranjeni na softversku platformu, kojoj klijent pristupa sa šifrom, aktivira templejt koji mu treba, i popunjava ga odgovarajući na automatski generisana pitanja, prateći pisana uputstva i objašnjenja koja je sastavila advokatska kancelarija. Softver automatski obrađuje odgovore korisnika i na osnovu njih generiše dokument koji je usklađen sa važećim pravnim propisima, bez slovnih i gramatičkih grešaka, formatiran i spreman za štampanje i potpisivanje. Tehnologija automatizacije dokumenata predstavlja jednu od starijih grana Legal Techa. Na globalnom tržištu postoji nekoliko velikih softver provajdera koji diktiraju trendove, i nekoliko desetina manjih kompanija i startapova koji sa svojim specifičnim proizvodima popunjavaju praznine, ali i unose inovacije u ovaj sektor. Ova tehnologija u Srbiji tek treba da nađe širu primenu. Za sada je jedino kancelarija BDK Advokati usvojila softver za automatizaciju dokumenata ne samo za internu upotrebu već i za novu online uslugu, blinkdraft, koja klijentima omogućava da na gore opisani način sami kreiraju dokumenta iz oblasti radnog prava. 

2020

Solidarnost kompanija u 8. nedelji pandemije

CarGo upošljava još 500 ljudi kao odgovor na krizuDirektor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić rekao je danas da je Korona virus izazvao velike ekonomske posledice i da će zato CarGo već u toku ove nedelje uposliti još 500 ljudi u sklopu svog sistema, koji trenutno ima više od 4.000 ljudi. „Jutros sam dobio informaciju od predsednika udruženja Aleksandra Vučića da se u samo poslednjih nedelju dana javilo 2.874 ljudi za posao. Već ove nedelje će CarGo uposliti 250 ljudi zahvaljujući saradnji sa Udruženjem i nabavci novih automobila“, kazao je Guberinić. On je dodao da će novi Bulter servis uposliti još minimum 250 ljudi u prvoj fazi, dok prema projekcijama razvoja u budućnosti taj broj može da bude veći i od 10.000 ljudi u celoj Srbiji. „Mi verujemo da moramo da upošljavamo umesto da otpuštamo. Naša tehnologija je preduslov da se ljudi samouposle. Jedan od glavnih odgovora na krizu i rešenje nalazi se u tehnologiji i u inovacijama. Dalji razvoj tehnologija koje upošljavaju je neophodan preduslov za dalji razvoj Srbije. Ako neko bude želeo da zaustavlja inovacije, zaustaviće Srbiju“, kazao je on. On je dodao da je CarGo u proteklih 15 dana uposlio 10 novih inženjera i programera kako bi što brže razvili Batler servis za elektronsko poručivanje namirnica iz marketa i restorana. Guberinić je naglasio da im se javio i veliki broj naših ljudi iz dijaspore koji su radili za Uber, Lift i slične servise. Merck donirao 2,4 miliona dinara za medicinsku i zdravstvenu opremuKompanija Merk (Merck), jedna od vodećih svetskih naučnih i tehnoloških kompanija, donirala je 2,4 miliona dinara zdravstvenom sistemu Srbije i tako pružila podršku naporima Vlade Republike Srbije u rešavanju jednog od najvećih izazova sa kojima se ljudi susreću danas. Donacija se realizuje u saradnji sa UNICEF-om, namenjena je za nabavku medicinske i zaštitne opreme za zdravstvene radnike, i danas je isporučena u Srbiji. “Želeli smo da odgovorimo na ono što je trenutno najpotrebnije zdravstvenom sistemu u našoj zemlji. Zahvaljujući partnerima iz UNICEF-a, pomoć smo usmerili na nabavku medicinske i zaštitne opreme, u ovom trenutku neophodne za zdravstvene radnike, koja je i jedan je od prioriteta Ministarstva zdravlja. Želimo da se zahvalimo svim zdravstvenim radnicima na posvećenosti zaštiti zdravlja stanovništva“, izjavila je Ina Bulat, direktorka kompanije Merck u Srbiji. “UNICEF daje svoju punu podršku nacionalnim naporima da se zaštiti stanovništvo, pre svega kroz nabavku kritično potrebne opreme za zdravstveni sistem. Broj kompanija i pojedinaca, koji su se odazvali našem pozivu, govori da u Srbiji postoji izražena svest da je zajedništvo ta snaga koja nam može pomoći. Želim da zahvalim svim kompanijama koje su donirale UNICEF-u kako bismo se zajedničkim snagama izborili sa korona virusom i sačuvali živote u Srbiji“, izjavila je Ređina De Dominićs, direktorka UNICEF-a u Srbiji. Kompanija Merck i Institut Jenner, objavili su da je postavljen temelj za masovnu proizvodnju kandidata za vakcinu Covid-19 ChAdOk1 nCoV-19. Tokom poslednje dve godine, Merck-ova saradnja sa Institutom Jenner dovela je do razvoja brze platforme koja sledi dobre proizvodne prakse. Zajednički tim smanjio je vreme razvoja procesa proizvodnje od godinu dana, koliko bi uobičajeno trajao, na samo na dva meseca, zahvaljujući nedavno razvijenoj proizvodnoj platformi. Institut Jenner, osnovan u novembru 2005. godine za razvoj inovativnih vakcina u partnerstvu sa Univerzitetom Oksford i Institutom Pirbright, uspeo je da razvije Merck-ov proces proizvodnje, na osnovu prethodno generisane platforme, što je ključan korak da vakcina u što bržem roku postane dostupna pacijentima.  Takođe, kompanija Merck i Fondacija Bill & Melinda Gates u okviru konzorcijuma kompanija, najavili su 26. marta važnu saradnju za ubrzanje razvoja, proizvodnje i isporuke vakcina, dijagnostike i lečenja za COVID-19.  Alkaloid donirao više od 10 miliona dinara za pacijente na dijaliziKompanija Alkaloid Beograd donirala je Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“  materijal za dijalizu u vrednosti od 10.483.600,00 RSD. Cilj ove donacije je doprinos poboljšanju specifičnih uslova za rad zdravstvenih radnika u njihovoj plemenitoj misiji u uslovima pandemije, kao i olakšanje tretmana pacijenata na dijalizi u Republici Srbiji. Donirani materijal za dijalizu je deo Tehničke specifikacije Konkursne dokumentacije Centralizovane javne nabavke – Materijala za dijalizu koju sprovodi RFZO, kao naručilac za potrebe zdravstvenih ustanova iz Plana mreže zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji. Vođeni načelima korporativne društvene odgovornosti kao i humanim programsko-proizvodnim opredeljenjem, pre svega usmerenim ka krajnjim korisnicima, Alkaloid je od početka godine zdravstvenim ustanovama i udruženjima u Makedoniji i regionu po raznim osnovama donirao preko 300.000 EUR za nabavku reagenasa, lekova, aparatura, sredstava za higijenu i za slične potrebe. Pored donacija u Makedoniji i Srbiji, Alkaloid je od početka aprila ove godine realizovao donacije i u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kao kompanija čiji je slogan ‘Brinemo o zdravlju' ovom prilikom  želimo da odamo posebnu počast medicinskim sestrama, zdravstvenim radnicima, higijeničarima, prodavcima na pijacama i supermarketima, farmaceutima i tehničarima u apotekama, transporterima, pekarima i svima onima koji rizikuju svoje živote za naše nesmetano funkcionisanje“ – rekao je Živko Mukaetov, generalni direktor i predsednik Upravnog odbora kompanije u jednom od svojih intervjua za makedonske medije. Rio Tinto donirao 40.000 evra u Beogradu i LozniciU sklopu šireg plana saradnje s lokalnom zajednicom, kompanija Rio Tinto izdvojila je 40.000 evra kako bi pomogla napore građana i Vlade Republike Srbije u borbi protiv širenja pandemije COVID-19. Od ukupnog iznosa donacije, 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti je donirano Crvenom krstu u Loznici, a 20.000 evra Crvenom krstu u Beogradu. Donacija je iskorišćena za nabavku paketa pomoći sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim proizvodima najugroženijim kategorijama stanovništva u Beogradu i Loznici. Generalna direktorka Rio Tinta u Srbiji Marni Finlajson je povodom uplate donacija istakla sledeće: “Svedoci smo da se svet suočava sa dosad neviđenom pandemijom izazvanom korona virusom i skreno saosećamo sa svima onima koji su direktno pogođeni. Mnogo naših poslovnih partnera i članova zajednice u kojoj poslujemo igraju vitalnu ulogu u borbi protiv suzbijanja daljeg širenja pandemije. Naša kompanija ima dugu saradnju sa svim partnerima i žiteljima lokalne zajednice, te želimo da pomoć pružimo odmah, u ovim teškim trenucima.” Pored finansijske donacije, Rio Tinto se odrekao državnih subvencija za ublažavanje negativnih efekata COVID-19 u visini od 50.000 eura i radi na obezbeđenju nastavka radova na implementaciji Projekta “Jadar” u skladu sa pravilima i preporukama vezanim za zdravlje i bezbednost na radu.Komercijalna banka i Fond B92 zajedno za bebe i u borbi protiv virusa koronaBolnici za ginekologiju i akušerstvo Kliničko - bolničkog centra „Dr Dragiša Mišović – Dedinje“ isporučen je stacionarni inkubator čija je vrednost 999.600 dinara. Inkubator je deo velike donacije Komercijalne banke koja se priključila humanitarnoj akciji Fonda B92 u cilju podrške zdravstvenom sistemu Srbije i borbi protiv virusa korona. Ovo je bio i odgovor na apel ove bolnice, kojoj je bio neophodan inkubator zbog novih potreba vezanih za pandemiju, promenu načina rada i moguće izazove. Komercijalna banka je dugogodišnji saborac Fonda B92 u akciji „Zajedno za bebe“, a ovom prilikom za pomoć zdravstvenim institucijama Srbije izdvojila je ukupno 2.427.600 dinara. Od ovog iznosa, pored kupovine inkubatora nabavljeno je i 100 maski za neinvazivnu ventilaciju koje mogu da se sterilišu i koriste po nekoliko puta. Po 25 komada ovih maski isporučeno je u četiri kovid bolnice - KBC „Dr Dragiša Mišović“,  KBC „Zemun“, Infektivnu kliniku i Kliniku za pulmologiju KCS. Predsednik UO Fonda B92 i direktor Srpskog filantropskog foruma Veran Matić posetio je danas KBC „Dr Dragiša Mišović“ kako bi zvanično uručio donaciju. „Fond B92 je u akciji „Bitka za bebe” do danas nabavio 219 inkubatora za porodilišta u Srbiji  i 35 za porodilišta u Bosni i Hercegovini. Komercijalna banka je u našoj zajedničkoj akciji donirala do sada pored ostalog 11 inkubatora. Ovo je važan doprinos preživljavanju prevremeno rođenih beba i uspešnijem lečenju beba sa zdravstvenim problemima. Siguran sam da ćemo zajedno raditi i dalje sa istim ciljem jer i tokom pandemije vidimo koliko je važno imati svu neophodnu medicinsku opremu“, istakao je Veran Matić prilikom primopredaje donacije.AstraZeneca donirala 7 miliona dinara zdravstvenom sistemuPredstavništvo kompanije AstraZeneca u Srbiji je brzo reagovalo i dalo značajan doprinos u iznosu od 7 miliona dinara kroz donaciju medicinskih aparata, zaštitne opreme i lekova zdravstvenim institucijama Republike Srbije. Prioritet zaposlenih u farmaceutskoj kompaniji AstraZeneca je da obezbedimo kontinuirano snabdevanje pacijenata lekovima a takođe i da sačuvamo zdravlje svih naših zaposlenih kao i zajednice u kojoj živimo. Naš odgovor na pandemiju i borbu protiv virusa COVID-19 je konkretan kako na nacionalnom tako i u međunarodnom okviru. Kao jedna od vodećih farmaceutskih kompanija u svetu, preduzeli smo i brojne konkretne korake i na međunarodnom planu. Pored toga što je posvećena razvoju COVID-19 vakcine u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu, sto je na globalnom nivou objavljeno prošle nedelje, kompanija je takođe posvećena pronalaženju pravih rešenja za lečenje ove bolesti kod već zaraženih kako bi se izbegao razvoj teške kliničke slike, komplikacija i smrtnog ishoda. Ovo uključuje ispitivanje lekova koji se već nalaze na tržištu i odobreni su za druge indikacije a na osnovu mehanizma dejstva i rezultata iz dosadašnjih ispitivanja i realne kliničke prakse se veruje da će pokazati kliničku korist kod obolelih od COVID-19. Pored toga što se ulažu značajni naučni resursi u borbi protiv bolesti, od početka izbijanja pandemije AstraZeneca je na globalnom nivou dala finansijski doprinos zdravstvenim organizacijama širom sveta, donirajući lekove i zaštitnu opremuAvon Fondacija za žene donira milion dinara Mreži "Žene protv nasilja"Međunarodna Avon Fondacija za žene najavila je donaciju u vrednosti od milion dolara za organizacije koje se bore protiv nasilja nad ženama u svetu, reagujući na podatke koji govore o sve većem broju slučajeva porodičnog nasilja, kao skrivene posledice izolacije tokom pandemije COVID-19. U okviru donacije, podršku će dobiti organizacije iz 37 zemalja, uključujući i Srbiju. Milion dinara biće dodeljeno koaliciji koja okuplja 26 udruženja – Mreža Žene protiv nasilja, za unapređenje sistema za pružanje pomoći u borbi protiv nasilja. „Mreža Žene protiv nasilja je tokom vanrednog stanja zabeležila veći broj slučajeva nasilja nad ženama i decom, na šta nam ukazuje porast broja poziva u odnosu na isti period prošle godine. Imajući u vidu izrazito tešku i delikatnu situaciju u kojoj su se našle višestruko ranjive kategorije žena, one koje žive na selu i u udaljenim naseljima, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbegle i raseljene žene kao i žene starije od 65 godina, Mreža planira da sredstva dodeljena kroz Avon donaciju, usmeri ka njima i posveti im posebnu pažnju, individualnu i terensku pomoć. Kao i uvek, želimo da ohrabrimo sve osobe koje su doživele nasilje da pozovu SOS telefon, i mi ćemo im pružiti pomoć i podršku“, istakla je Jasmina Nikolić, koordinatorka Mreže Žene protiv nasilja. Više od 130 godina, kompanija Avon podržava žene, a duže od 15 godina sarađuje sa organizacijama koje se bore protiv nasilja nad ženama. Sada, više nego ikad im je potrebna naša podrška. Donacija će omogućiti pružanje pomoći ženama i deci širom sveta, posebno kroz kampanju #izolovanaNEisama, koja je pokrenuta kao odgovor na veći broj slučajeva nasilja nad ženama tokom izolacije usled pandemije korona virusa“, istakla je Natali Dikon, predsednica Avon Fondacije za žene.Imlek neće koristiti ekonomsku pomoć državeKompanija Imlek donela je odluku da neće koristiti olakšice koje su predviđene merama Vlade Republike Srbije za pomoć privredi, smatrajući da su one pre svega namenjene onim preduzećima koja su pretrpela najveću štetu usled pandemije COVID-19. Podsetimo da je kompanija Imlek, pored mnogobrojnih donacija stanovništvu i zdravstvenim ustanovama, značajno pomogla svim proizvođačima mleka – farmerima kojima je usled pandemije otkazan otkup. Naime, Imlek je od njih preuzeo sve količine mleka i time im omogućio opstanak i dalji rad. Svojim farmerima Imlek nije smanjivao ni cenu niti otkupne količine mleka. Ta kompanija je u toku pandemije još jednom pokazala svoju odgovornost rasporedivši zaposlene u proizvodnji za rad u smenama kako bi tržište uobičajeno snabdevala mlekom i mlečnim proizvodima, dok su ostali zaposleni poslove obavljali iz svojih domova, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja, kao i zdravlja čitave zajednice.DDOR osiguranje nastavlja sa zapošljavanjem na bezbedan načinDDOR osiguranje nastavlja sa zapošljavanjem, čak i u otežanim ekonomskim uslovima, na bezbedan način vodeći računa o sigurnosti kandidata za posao kao i svojih zaposlenih, saopštila je kompanija. U svetlu izmena načina poslovanja prouzrokovanih pandemijom Koronavirusa, DDOR osiguranje uvelo je  jedinstven sistem selekcije novih kolega, uz upotrebu svih postojećih digitalnih platformi za komunikaciju na daljinu. Kako se navodi, ovaj način organizovanja procesa zapošljavanja od sada će predstavljati zaokruženu celinu u segmentu intervjuisanja i testiranja kandidata, uz postojeći sistem slanja prijava za posao koji je od ranije dostupan na portalu DDOR osiguranja. Činjenica da smo nastavili sa zapošljavanjemi čak i u toku pandemije, ali i proaktivno radili na stvaranju novog - bezbednog sistema za zapošljavanje i u otežanim ekonomskim uslovima, govori u prilog posvećenosti daljem razvoju i planiranom rastu naše kompanije. Želja nam je da u vremenu koje je pred nama, omogućimo svim kandiatima i budućim kolegama da na siguran način prođu proces selekcije i priključe se našem timu. Iskreno verujemo u ovaj sistem i on će sasvim sigurno biti preporučeni kanal selekcije u periodu koji je pred nama“, izjavio je Giorgio Marchegiani, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja. Kako je kazao, nastojeći da na kvalitetan način iskoristi obavezu kućne izolacije, kompanija je u poslednje 4 nedelje organizovala kurseve i edukaciju posredstvom internih platformi za obuku, u trajanju od preko 500 sati.  "Na taj način smo pokušali da se u toku ovog teškog perioda posvetimo i razvoju naših zaposlenih, konstruktivno koristeći vreme kod kuće i pripremajući se za vreme „Nove normalnosti“, dodao je on.UNICEF isporučio respiratore i protokomere zdravstvenim ustanovamaUNICEF je danas  isporučio prva četiri od ukupno 50 respiratora nabavljenih za  zdravstvene ustanove u Srbiji. Dva respiratora su dostavljena u KBC Bežanijska kosa, a po jedan su dobili Univerzitetska dečja klinika Tiršova i Institut za majku dete. Direktorka UNICEF-a u Srbij Ređina de Dominićis je lično predala respiratore ministru zdravlja, dr Zlatiboru Lončaru, u KBC Bežanijska kosa. „UNICEF ima dugogodišnje iskustvo u  reagovanju na krizne situacije i obezbeđivanju neophodne pomoći kada je ona najpotrebnija. Imamo najveće skladište humanitarne pomoći u svetu, sa mrežom od više od 1,000 medicinskih dobavljača, dugogodišnja partnerstva i veliki broj ljudi koji nas podržavaju. Nabavka 50 najkvalitetnijih respiratora i druge medicinske opreme za zdravstveni sistem ne bi bila moguća bez podrške privatnog sektora u Srbiji i ambasadorke UNICEF-a u Srbiji Ane Ivanović. Privatni sektor u Srbiji je pokazao veliku solidarnost i jedan je od pet u svetu koji su se najbrže odazvali  apelu UNICEF-a u borbi protiv COVID-19 “, izjavila je Ređina De Dominićis. U ime KBC Bežanijska kosa, direktorka, doc. dr Marija Zdravković, takođe je zahvalila UNICEF-u: „Ovo je veliki dan za Bežanijsku kosu, a o značaju ove donacije govori to što se iza nje nalazi UNICEF kao svetska organizacija koja prati zdravstvenu situaciju na globalnom nivou i ja se u ime svih naših pacijenata i bivših i budućih, kao i u ime svih zaposlenih zahvaljujem vama iz UNICEF-a što ste prepoznali potrebe naše zemlje i ove bolnice“.Respiratori tipa Evita Infinity V500, kupljeni od nemačkog proizvođača Dreager, mogu da se koriste i za decu i za odrasle, i kompatibilni su sa potrebama zdravstvenog sistema u Srbiji. Kompanije i ambasadori UNICEF-a čije donacije su omogućile nabavku 50 respiratora su: PhiAcademy, Nordeus, Vojvođanska Banka, Raiffeisen bank, I&F McCann Grupa, Petite Geneve Petrović doo, Mol Serbia, Continental Automotive Serbia, Udruženje reciklera Srbije, EXLRT, Execom d.o.o, Kalemegdan Development, Prozone d.o.o., Eko Helenik, Vega IT Sourcing, Schneider Electric DMS NS LLC Novi Sad, Multikom, Telegroup i UNICEF-ova nacionalna ambasadorka Ana Ivanović. UNICEF je prošle nedelje isporučio 20 protokomera u KBC Zemun, KBC Zvezdara, Institut  za ortopedsko-hirurške bolesti “Banjica” i KC Vojvodina, a 10 protokomera isporučeno je KBC Dragiša Mišović sredinom aprila. Naredna isporuka respiratora očekuje se polovinom maja, i biće  distribuirani u skladu sa potrebama zdravstvenih institucija.