
Umiremo od zagađenja koje može da se spreči
Naš odnos prema životnoj sredini je katastrofalan i zabrinjavajući, a ulaganja države u zaštitu životne sredine su nedopustivo mala, složili su se učesnici debate „Zaštita životne ...

Naš odnos prema životnoj sredini je katastrofalan i zabrinjavajući, a ulaganja države u zaštitu životne sredine su nedopustivo mala, složili su se učesnici debate „Zaštita životne ...

Svega polovina majki u Srbiji ima stalno zaposlenje – petina njih je nezaposlena, a trećina radi na crno ili je povremeno angažovana u privremenim poslovima Više od 60 odsto zaposlenih majki u ...
Moji planove nisu bili ni odlazak u inostranstvo, niti da se zaposlim u nekoj firmi, a nisam hteo da nastavim ni porodični biznis proizvodnje nameštaja, već da se vratim na pradedovo imanje. Biti ruža...
Studenti FON-a: Strahinja Lazić, Tamara Kuzmić, Stefan Anđelković, Ivana Dragojević i Andrej Popadić, pod mentorstvom prof. dr Vesne Bogojević Arsić, doc. dr Milice Latinović i industrijskog mentora Boška Milačića (CFA) osvojili su dve nagrade na prestižnom takmičenju CFA Research Challenge 2020 u organizaciji CFA Society Serbia održanom u subotu, 28. februara u hotelu Hyatt u Beogradu.Kako se navodi u saopštenju ovog fakulteta, na takmičenju iz oblasti finansija učestvovalo je devet fakulteta Univerziteta u Srbiji i jedan fakultet sa Univerziteta u Crnoj Gori. Nagrada Best Team Presentation Award pripala je studentima FON-a. Zadatak studenata bio je da urade investicionu analizu, napišu detaljan izveštaj i daju preporuku da li potrebno da investitori akcije kupe, prodaju ili zadrže.

Ovo su modeli od papira koje cela porodica sklapa. Poklonjeno je detetu, pa se uključe braća i sestre i na kraju dođu baba i deda Đurđa Kovač i Lazar Stanojčić su osnivači brenda „Papirologija&l...

Povećanje naknade bi kod stanovništva razobličilo šta stoji iza „zelene energije“ i to ne bi više bila pogodna tema za slikanje – naprotiv, ljudi bi se bunili št...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u ovoj godini podržaće dve velike investicije u Srbiji, program pametnog merenja u Elektroprivredi Srbije (EPS) i autoput Niš-Merdare, kazala je u intervjuu za...

Pišući o uticaju koji imaju ekonomske sankcije EU, koje su Rusiju uvele u recesiju i dovele do devalvacije rublje, MAT je naveo da su „eksperti Svetske banke ocenili da zbog recesije u Rusiji na...

Globalne digitalne onlajn platforme kao neki „Deus Ex Internet“ rešavaju dva problema na tržištu rada u zemljama istočne i jugoistočne Evrope: nude posao mladim ljudima koji s...
Ove godine ističe sedmogodišnja razvojna strategija USAID-a u Srbiji i u toku je pravljenje nove, od čega će zavisiti i kojim projektima će se ubuduće ova agencija baviti. Takođe, naredne godine navr&...
Zdravlje je ne samo opšta društvena vrednost, već i ekonomska kategorija. Kvalitet zdravstvene zaštite srazmeran je ekonomskoj moći države. Kako bi se iskoristili svi resursi, kadrovski ...

Dve porodice iz Srbije dobile su svojstvo oštećenih u krivičnom postupku protiv švajcarske banke matičnih ćelija Krio Sejv koja je izgubila licencu, i bez znanja klijenta uzorke dala poljskoj banci famikord, pri čemu su neki uzorci oštećeni, piše Blic.Podsećamo, za malverzacije se saznalo prošle godine kada je poznati beogradski advokat za pravo konkurencije, Ratko Petaković, saznao da je Krio Sejv upropasio uzorak njegovog deteta, a koji su Petakovići nameravali da iskoriste za lečenje deteta sa autizmom. Detaljnije o ovoj aferi i kako su prevareni roditelji iz Srbije čitajte OVDE.Petaković je zatim istraživao aferu i javno raskrinkao poznatu švajcarsku kompaniju u kojoj je više od 12.000 porodica iz Srbije platilo 1.800 evra za deponavanje matičnih ćelija uzetih iz pupčanika njihove dece.Petaković je za Blic naveo da su dve porodice dobile status oštećenog i da je sada potrebno dostaviti punomoćja i drugih porodica. S obzirom da je reč o krivičnom postupku, ukoliko se završi negativno po okrivljenog direktora Krio Sejva, porodice će moći da traže obeštećenje.Kako je rekao, u kontaktu je sa više od 400 porodica koje je Krio sejv oštetio.

Kompanija Pink platila je nešto više od 95 miliona dinara za reklame i emisiju Dragana Vučićevića, izdavača pro-vladinog tabloida Informer, u samo pet meseci 2014. godine, piše Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).Emisija Dragana Vučićevića „Teška reč“ počela je sa emitovanjem 2012. godine i često je služila za širenje propagande vlasti i sukob sa onima koji je kritikuju, piše CINS.Prema zapisnicima Poreske uprave, projekat je plaćen malo više od 95 miliona dinara za izradu emisije u periodima do 31. januara, 31. marta i 31. maja 2014. godine, kao i na oglašavanje tih meseci.Vlasnik Pinka Željko Mitrović je tokom razgovora sa novinarima CINS-a više puta rekao da su se isplate odnosile na duži period.Međutim, na računu ne može da stoji jedan datum, a da račun zapravo obuhvata drugi vremenski period, i svaki račun mora da bude vezan za ugovor u kom je definisana usluga, objasnio je za CINS Božo Drašković, profesor na Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije i nekadašnji član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije.Takođe, Pink je Informeru iste godine oprostio oko 380 hiljada evra, kroz ogromne popuste za oglašavanje, navodi CINS.Prema podacima Poreske uprave, izdavač Informera je 31. januara 2014, kao i jedan dan nakon izbora – 17. marta – trebalo da plati Pinku ukupno 49,2 miliona dinara ili oko 425 hiljada evra za oglašavanje na toj televiziji. Međutim, Pinku je uplaćeno 10 puta manje, odnosno oko 42 hiljade evra, jer je ta kompanija odobrila popust od čak 90 odsto.Mitrović je za CINS rekao da ne vidi problem u velikom popustu i da je prosečan popust klijentima između 85 i 92 odsto.Dragan Vučićević nije želeo da razgovora sa novinarima CINS-a, piše ovaj medij.Celu priču pročitajte OVDE.Izdavaču Informera tri miliona za reklamiranje od Državne lutrijeInformer mora da plati Inicijativi Ne davimo Beograd 510.000 dinara

Američka ambasada u Beogradu pooštila je uslove za odlazak studenata iz Srbije na popularni program Work&Travel budući da se povećao broj studenata koji ilegalno ostanu u SAD nakon što se program završi, pišu Novosti.Program se ne ukida, naveli su u ambasadi za ovaj list, samo su pooštreni kriterijumi. Ovaj popularni program predviđa da studenti iz prve ruke upoznaju SAD, nekoliko meseci rade i putuju.Dragana Đorđević iz agencije Prestiž edukejšn koju je akreditovala američka vlada da šalje studente na ovaj program, rekla je da ambasada sada vrši detaljnije provere i pažljivije procenjuje da li će se određeni student vratiti."Važno je da se studenti po završetku programa vrate i ne produžavaju svoj b"oravak po drugom tipu vize, u suprotnom o ugrožavaju ponovni odlazak u SAD, svojih ukućana kao i budućih generacija", kazala je Đorđević.

Direktorka Osnovne škole „Pavle Ilić Veljko” iz Prahova kod Negotina, Ivanka Vojinović, zaposlila je svog sina Ivana Dobrića kao nastavnika nemačkog i francuskog jezika, utvrdila je Agenci...

Mastercard humanitarnom ski trkom obeležen početak Kopaonik Biznis ForumaZa svakog učesnika trke Mastercard donirao sredstva NURDOR-uKopaonik 01. mart 2020. – „Srpski Davos“ ove godine je počeo humanitarnom ski trkom u organizaciji kompanije Mastercard i Nacionalnog udruženja roditelja dece obolele od raka za izgradnju nove i do sada najveće NURDOR Roditeljske kuće za male superheroje i njihove roditelje. U trci su učestovali partneri, predstavnici finansijskog sektora, kao i svi oni koji su želeli da daju svoj doprinos, a za svakog prijavljenog učesnika Mastercard je izdvojio novčani iznos i ukupno donirao 5.000 evra Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka.Trku su svojim učešćem odnosno sa takmičarima podržali: Sberbank, Erste banka, VIP Mobile, Payten, Nina Media, VIP Mobile i A1 Srbija, Gorska Služba spašavanja, JP Skijališta Srbije i INFO KOP. Poznati sportski komentator Aleksandar Stojanović, zajedno sa Nemanjom Tadićem, našim paraolimpijcem koji je i sam počeo da uživa u skijanju, komentarisao je uživo trku i doprineo dobroj atmosferi na stazi.,,Osnova našeg poslovanja je pružanje neprocenjivih iskustva korisnicima ali i podsticanje ljudi da preduzmu promene od kojih će njihova zajednica imati koristi. Želimo da inspirišemo ljude da daju svoj doprinos ostvarenju jednog velikog cilja od nacionalnog značaja, a Kopaonik Biznis Forum predstavlja jedinstvenu priliku da i poslovnoj zajednici ukažemo na nacionalni značaj izgradnje nove roditeljske kuće i da ih uključimo u nešto neprocenjivo“, izjavila je Jelena Ristić, direktor kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i dodala: „Sklapanje javno privatnih partnerstva jedan je od načina na koji možemo da unapredimo naše poslovanje ali i uslove okruženja u kojem živimo i radimo. Transformacija našeg biznisa ogleda se u našoj premisi da radimo dobro čineći dobro, a to je upravo borba za NURDOR roditeljsku kuću i hrabre superheroje.“ Da podsetimo da je kompanija Mastercard u oktobru 2019. godine donirala 250.000 evra za izgradnju NURDOR roditeljske kuće čime je završena šestomesečna kampanja „Zajedno za kuću koju zaslužuje svaki superheroj“, u okviru koje je Mastercard za svaku beskontakntu, onlajn ili mobilnu transakciju izdvajao novac za izgradnju nove Roditeljske kuće. Humanitarna ski trka predstavlja nastavak podrške onima kojima je to najpotrebnije, a to su hrabri mališani koji se bore za izlečenje i njihovi roditelji koji su uz njih u tim trenutcima. Kompanija Mastercard je petu godinu za redom pokrovitelj Kopaonik Biznis Foruma, najvećeg biznis događaja u zemlji i regionu koji okuplja preko 1.300 učesnika i predstavnika iz različitih industrija. Glavna tema ovogodišnjeg foruma je digitalna revolucija i način na koji ona transformiše naše svakodnevne živote i ovaj jubilej predstavlja jedinstvenu priliku da pokažemo kako tehnologija može biti iskorišćena, kako za unapređenje ekonomskog razvoja, tako i za dobrobit društva.

Blaž Brodnjak, predsednik izvršnog odbora Nove Ljubljanske banke u Sloveniji izjavio je da ova banka koja je pre nekoliko dana kupila Komercijalnu banku još nije odlučila da li će zadržati brend Komercijalne banke, piše portal Nova.rs.“Komercijalna banka je u Srbiji vredan, jak brend, oko toga treba da budemo pametni. Još nismo odlučili”, odgovorio je Brodnjak na pitanje Nova.rs da li će zadržati brend, odnosno naziv Komercijalne banke.Podsećamo, Srbija je prošle nedelje svojih 83,23% običnih akcija Komercijalne banke prodala Novoj ljubljanskoj banci (NLB) za 387,02 miliona evra.To znači da je država svoj udeo u toj finansijskoj instituciji prodala za cenu koja približno odgovara ukupnoj vrednosti banke na Beogradskoj berzi, ali i po ceni koja je 40% niža od one koji je plaćala kada je akcije otkupljivala od Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodne finansijske korporacije.Država Srbija je u procesu pripreme za kompletnu privatizaciju otkupila veliki deo akcija od tih investitora potrošivši 265 miliona evra za oko 35% akcija.Prema toj ceni, Srbija je banku vrednovala 650 miliona evra, 38 evra po akciji, ili 40% više nego što iznosi trenutna dogovorena cena.Dogovoreno je i da će država prihodovati od kamate po stopi od 2% godišnje koju će NLB imati obavezu da isplati Srbiji, za period od 1. januara 2020. do datuma završetka transakcije, a ugovorom je predviđeno i da se 50% iskazane dobiti za 2019. godinu isplati kao dividenda, čime bi Srbiji sledovalo oko 31 miliona evra. Takođe, predviđena je i isplata dividendi iz ranijih godina, po kom osnovu će Srbija dobiti još približno 26 miliona evra, navodi se u saopštenju.Za Komercijalnu banku je u fazi slanja neobavezujućih ponuda dostavljeno četiri ponude, a validne ponude, o čijim vrednostima su dostupne samo nezvanične informacije, podnele su Rajfajzen, AIK i NLB banka.Tada su mediji spekulisali da se cene ponuđene za većinski paket akcija kreće u rasponu od 390 do 450 miliona evra, ali su kupci tek nakon toga dobili pristup knjigama Komercijalne banke i uradili sopstvenu procenu vrednosti.Zašto se prodaje Komercijalna banka

Vlada Srbije donela je odluku o osnivanju Agencije za ispitivanje, žigosanje i obeležavanje oružja, naprava i municije čime prestaje sa radom Zavod za ispitivanje i žigosanje ručnog vatrenog oružja i municije, objavljeno je u najnovijem Službenom glasniku. Sedište Agencije je u Kragujevcu, Stojana Protića b.b.Agencija je samostalna u svom radu, navodi se u odluci.Direktora, na period od pet godina, sa mogućnošću imenovanja još dva puta, imenuje Vlada, posle sprovedenog javnog konkursa.Takođe, predsednika i članove Upravnog odbora Agencije imenuje Vlada na period od pet godina, sa mogućnošću imenovanja još dva puta, na predlog ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.Agencija se finansira iz prihoda od usluga koje plaćaju korisnici usluga, donacija, priloga i drugih bespovratnih davanja datih osnivaču ili Agenciji.Danom početka rada, Agencija preuzima od Zavoda za ispitivanje oružja i municije zaposlene i sredstva za plate, naknade i druga primanja tih zaposlenih, kao i prava i obaveze, poslove, opremu, sredstva za rad, dokumentaciju, arhivu i druga sredstva potrebna za obavljanje poslova utvrđenih zakonom.

Zakoni o bezbednosnim službama u Srbiji trenutno isključivo služe vlasti, za privatizaciju države i ispumpavanje para, a menjaju se kako bi sledeća vlast teško nalazila zakonsko utemeljenje za krivično gonjenje, kazao je programski direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović.On je za list NIN povodom žalbi Nedeljnika da je neko presretnuo elektronsku poštu između novinara i bivšeg ministra odbrane Dragana Šutanovca izjavio i da sadašnje vlasti stvaraju "savremenu političku policiju" koja za svrhu ima ostanak na vlasti zarad materijalnih interesa.Petrović, koji se bavi temom zarobljenog bezbednosno-obaveštajnog sektora u Srbiji, navode i da građani trenutno žive u "zarobljenoj, privatizovanoj državi", što bi trebalo da postane motivacija kako bi bili još glasniji i da se ne zatvaraju u sebe. "Nije stvar samo u tome da neko vlada deset godina, nego i da ima motiv da zaštiti bogatstvo. Vlast omogućava da usmeravaju resurse u okviru države u privatne džepove. I to je velika privilegija. Teško da će je se iko milom odreći. Slučaj Krušik, o kom je NIN pisao, pokazuje čemu služi državna funkcija... Oni gone protivnike korupcije i štite sebe", ocenio je Petrović.On je naveo i da postoje indicije da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) nakon povećanja budžeta zapošljavanje partijskog kadra, što je bilo omogućeno novim Zakonom o BIA kojim su direktoru diskreciona ovlašćenja da "zaposli koga hoće, bez obrazloženja"."Budžet BIA je utonuo u mrak i ne znate koliko novca je uplaćeno iz budžeta i za šta. Nije isključeno ni da se koriste resursi BIA u privatne svrhe, da bi se ostvarila poslovna korist, prednost na tenderima, da bi se saznalo šta konkurencija planira", dodaje Petrović.

Srpska asocijacija menadžera izabrala je novog predsednika – Dragoljuba Damljanovića koji će poziciju preuzeti od Stanke Pejanović i u naredne tri godine predvodiće najveće udruženje menadžera u zemlji, saopštila je Asocijacija. Dragoljub Damljanović zaposlen je u Schneider Electric-u na poziciji potpredsednika za energetiku i usluge u Jugoistočnoj Evropi. U članstvu SAM-a nalazi se od 2014. godine. Dobitnik je vrednih poslovnih priznanja među kojima je nagrada za „Menadžera godine 2017“ i priznanja za „Promociju i razvoj liderstva među mladima 2018. godine“. U Upravnom odboru Srpske asocijacije menadžera od sada će, kako je odlučeno na Skupštini, biti Dušan Basalo (Atria grupa), Biljana Bogovac (PwC Srbija), Marija Desivojević Cvetković (Delta holding), Slobodan Đinović (Orion Telekom), Mihailo Janković (Nectar grupa), Dragomir Kostić (Atlantic Brands), Nebojša Mandić (DHL Global Forwarding), Nebojša Matić (Mikroelektronika), Miloš Milisavljević (Strawberry Energy), Stanka Pejanović (Hisense Gorenje Europa), Miloš Perović (Termovent), Dragan Popović (Aigo Business system), Dejan Ranđić (DNA Communications), Aleksandra Stojanović (MK Grupa) i Dejan Turk (Vip mobile).
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE